Nova Evropa

u prošlom stoleću mnogo znamenitih naučnika, koji su po pravilu ulazili, nekom neizbežnom silom, i u političke rusko-slovenske odnose, i koji su bez prestanka radili na tom kako bi u ruskom društvu budili i održavali interes za sve što je slovensko,

Vrlo je zanimljivo pitanje: zašto su se upravo pokretači našeg nacijonalnog smera što ga zovemo slovenolilstvom zanimali za Slovenstvo? Uverenje o naročitom i velikom zadatku Rusije imali su svi ruski mislioci, i »zapadnjaci« 1 »чоуепон «; Саадајеу 1 Негсеп, kao Homjakov i Kirjejevskij, govorili su o osobitim putevima što ih ima Rusija, pri usporedjenju sa Zapadnom Evropom, Važnost slovenofilskog učenja bila je, kako se općenito priznaje, za razviće ruske samosvesti vrlo velika; ali nije tačno kad se kaže, da su slovenofili uzimali malo učešća u pokretu za oslobodjenje, Nasuprot: gledamo li u pokretu za oslobodjenje borbu za pravo ličnosti, ı za pravni poredak u državi, to se baš slovenofili, koji su udarali na birokratizam 1 na nedostatke sudova ı uprave, mogu označiti pravim borcima za slobodu čoveka u Rusiji, Ideje slovenofila prodirale su često neopazno i medju same njihove proflivnike, te su nepodeljeno vladale ruskim društvom, — tolika je bila njihova privlačna snaga, toliko su one bile srodne s urodjenom ruskom svešću, Pobeda što fu Je izvojevala Rusija nad Zapadom u duši Čaadajeva stalno se vraća u celoj istoriji ruske samosvesti. Tu borbu i pobedu slovenofilstva možemo naći i u celoj daljnjoj istoriji ruskog društvenog i duhovnog života, sve dok nije »narodnjičestvo« {socijalno slovenofilstvo} zauzelo tako vidno mesto u ruskoj nacijonalnoj samosvesti, — Zašto su dakle Homjakov, Kirjejevskij, Aksakov, i drugi, koji su bili pravi ruski ljudi, u svojim dušama našli ljubavi za Slovenstvo, kao za suštinu ruskog nacijonalizma? O kakim su to oni Slovenima, i šta, znali? — Pokušaćemo da na ta pitanja ukratko odgovorimo,

Već smo napred govorili o interesu za Slovenstvo koji je nastao u ruskom društvu dvadesetih godina 19. veka. U tom pokretu nije bilo nikaka partikularizma ni provincijalizma, kako je to bilo u malih slovenskih naroda toga vremena, Niti je on bio prožet estetizmom pesnika »Kćeri Slave«, Kolara, To je bila čisto moralna simpatija za zajednicu, i shvatanje političke važnosti saveza Rusije sa Slovenstvom, Kao što Je poznato, već se medju dekabristima nalazila grupa »ujedinjenih Slovena«, te su ti ruski revolucijonari podržavali vezu s Poljacima, Isto je tako i interes ruskog društva za srpski ustanak bio znatan. Ali pri svemu tom, rusko je poznavanje Slovena bilo tada još sasvim neznatno, Ovo vredi i za naše prve slovenolile, izvorom njihova interesa za slovenske narode bio je jedan od saradnika Rumjanceva, Malinovskij, načelnik arhiva u Ministarstvu Spoljnih Poslova, Pod njime služi cvet tadašnje ruske mladeži, — »arhivski mladići« kako ih zove Puškin. K njima je dolazio Kirjejevskij, s njima su se družili Pogodin i Homjakov, Slovenstvo već za njih nije bila prazna reč, Ipak, slovenofilstvo, koje si je postavilo bilo zadatkom, da povrati ruski život na njegove žive izvore, lrebalo je Slovenstvo samo toliko koliko su ruski nacijonalni koreni po-

285