Nova Evropa

Uticaj civilizacije na narodno zdravlje.

Pre svega, ne treba identifikovati civilizaciju sa kulturom. Pod kulturom razumevamo sve ono što čovek stvara u dubini svoje duše: religiju, pogled na svet, moral, umelnost; a pod civilizacijom, što čovek stvara u zajednici sa svojim sugradjanima: društvo, crkvu, privredu, kuću, i način života, Izmedju kulture i civilizacije, bar u Evropi, postoji priličan jaz.

Nije istina, da narod stari, i zato da se sam po sebi kvari i da gubi rasplodnu moć, Ne postoje nikakvi biološki ni lzijološki zakoni, dakle nikakove unutrašnje živoine sile, koje kvare rasu i dovode do propasti; pa ipak nam je poznato, da su mmogi jaki i civilizovani narodi polako iščezli, izumrli, i to baš nakon što su došli do velike civilizacije, Tome su uzroci jedino i isključivo spoljni uticaji, koji s jedne strane koče rasplodjavanje a s Чтибе strane kvare kvalitet pojedinca i rase. Medju tim spoljnim uticajima gotovo je najvažnija civili-· zacija, Civilizacija kao i rat jesu spoljne sile, van orđanizma, koje deluju kontra-selektorno.

Socijalni život damašnješ civilizovanog čoveka iscrpljuje se, ибјаупот, и dva pravca; u ekonomskoj borbi za imanjem ili položajem, i u političkoj ambiciji. Često se tvrdi, da borba čoveka diže i usavršava, da je ona dakle dobra i korisna. Ta tvrdnja je dosta netačna. Borbom se čovek usavršava i Jača onda kad je a borba na solidnoj osnovi, ako je borba sa solidnim sredstvima, borba koja daje i odmora. Današnja socijalna i politička borba mije takva. Socijalno-ekonomski poredak daje modućnosti čoveku da bezobzirnim duranjem napred, naročito spekulacijom, lukavstvom, 1 protekcijonizmom, kao i drugim — doduše zakonitim ali ipak nemoralnim — sredstvima, brže ide napred nego poštenim trudom, nesebičnim radom, i skromnošću. Onaj koji se služi tim sredstvima dolazi do bolješ ekonomskog stanja, lakše osniva familiju, отлобибије паргедак svome potomstvu, i stvara рофоби za napredak i razmmoŽavanje svoga potomstva, Ali je to ipak šteta za rasu, za kvalitet rase, jer ta deca nasledjuju moralne delekte, loše duševne osobime, i to baš ona idiotipična svojstva koja se apsolutno nasledjuju kroz sve deneracije, bilo otvoreno (dominantno) bilo prikriveno {recezivno), Jasno je šta OVO znači u unutrašnjem odabiranju rase, kad se zna da stečena, takozvana paratipična, svojstva roditelja (obrazovanje, društvena okretnost, specijalna znanja, i t, d,) ili nemaju nikakav nasledni uticaj, ili ga imaju samo vrlo slabo ı to ograničeno ma najbliže potomstvo. Medjutim, prirodna svojstva {idiotipična), kamo spadaju prirodjeni telesni i većina moralnih delekata, ne iščezavaju iz generacija. Ljudi ulaze u današnju ekonomsku i poli-

tičku borbu, i ušavši u nju bivaju sve više ушбет ц уг Поб

232