Nova Evropa
kriva, u prvom redu, Gradska Općina, koja ne daje privredi nikakove povlastice, pa im često čak pravi i poteškoće.
Načelniku Hajnclu ubraja se u veliku zaslugu, da grad · Zagreb nema nikakovih većih dugova. Ali, da li je to zasluga, i vrlina? ,., Sve investicije vršene su iz redovnih prihodA, a ne iz zajmova; ali, da se Je vodila politika zajmova, — poreze, takse, i prirezi, bili bi znatno manji nego što su danas. A porezni tereti igraju u privredi veliku ulogu. Baš radi toga što su državni tereti u Zagrebu bili veći nego u drugim centrima, općinski tereti morali bi biti što manji; ali, naravno, onda se velike investicije ne bi mogle vršiti iz redovnih prihoda i G. Hajnclu se to ne bi moglo upisati u zaslugu. U stvari, да Хабтеђ шпа ФЧапаз једап бгадак: 4и5 од пеконКко stotina milijona dinara, to s obzirom na broj njegovih stanovnika i na njihovu poreznu snagu ne bi bilo tako mnogo, a privrednici bi lakše disali. U buduće dakle morao bi Zagreb uzeti kao princip, da čradski i oblasni prirezi ne budu ni u jednom gradu Jugoslavije niži nego u Zagrebu, jer će samo tako spriječiti da se neko radi poreza odseli iz Zagreba. Dapače, njegovi niski prirezi i porezi moraju biti mamac da se privredna poduzeća u što većem broju broju etabliraju u Zagrebu.
Kod gradskih privrednih poduzeća zagrebačkih vodjena je dosad politika, da se investicije moraju čim prije amortizovati. Velika Električna Centrala, naprimjer, za koju je utrošeno nekoliko desetaka milijona dinara, već je amortizovana, Radi ove nagle amortizacije, cijena struje bila je daleko veća nego što je mogla biti da se predvidjela amortizacija na 10—20 godina. A: uslijed visoke cijene struje, gotovo sva industrijska poduzeća bila su prisiljena da podižu vlastite centrale; dok su mnoga nova poduzeća radije išla u Sloveniju, gdje je struja znatno је|ftinija. U našoj državi, za posljednjih бофпа, znatno se razvila tekstilna industrija, no skoro sva ta nova poduzeća podigla su tvornice u Sloveniji, zato što je struja bila tamo jeftinija, i što su tamo dobila mnoge povlastice, Sa malo više uvidjavnosti i razumjevanja za položaj Zagreba od strane gradskog magistrata, dobar dio tih novih tvornica bio bi došao u Zagreb umjesto da ide u Sloveniju. ]
Budućnost Zagreba, ponavljamo, leži u njegovoj privredi. S obzirom na poteškoće koje se stavljaju od strane zvaničnog Beograda, privredna djelatnost Zagreba može se najbolje osigurati i unaprediti ako se iz njega načini veliki industrijski centar, jer se fabrike ne daju tako lako prenositi ni za volju budi koje vlade, Radi toga, Grad i Oblast morali bi neposredno praviti propagšandu za podizanje industrije, i davati ovoj sve moduće koncesije i olakšice, Danas kad su gradska poduzeća već amortizovana, voda, gas, i elektrika, morali bi biti tako jeftini da upravo nukaju poduzeća da dolaze u Zagreb; vidimo me-
290