Nova Evropa

septembra 1862). Tada је, zajedno sa političkim strankama,

otpočelo doba štampe, i jedan list nicao je za drugim. Spomenućemo samo najvažnije: >Narodna Straža« (>»Ethnofylax«), organ konzervativaca; »Duh Naroda« (»Ethnikon Pnevma«), list Aleksandra Kumundurosa, u službi Naprednjačke Stranke; »Č a s« Karilaosa Trikupisa (počeo 10. novembra 1875), »Jutro« Teodora Delijanisa, i drugi, |

Kad je štampa u Grčkoj izvojštila punu slobodu, popustila je borba i partijska politika, pa su se javili listovi kojima je glavni zadatak bio obaveštenje. »>Ep him eris« D. Koromilasa počeo je izlaziti 1, oktobra 1873 kao prvi grčki dnevnik, s početka kao čisto obaveštajni list; ali se uskoro umešao i on u politiku, koja je bila na dnevnom redu, Satirični listovi javljali su se sa svih strana; najbolji savremeni pesnici — kao Soutzo i Souris (u listu »Romios«) — posvećivali su im veliki deo svoga dana, Još i danas se u Grčkoj citiraju njihovi stihovi,

U to doba osnivaju se i književni i naučni časopisi, i u Grčkoj i van nje. Izvan Grčke, izlazili su listovi u Carigradu, naročito posle Krimskog Rata, kada je Grcima — Pariskim Ugovorom od 1856 — zagarantovan Nacijonalni Statut. »Neologos«, pod uredništvom Stavra Voutirasa, uredjivan je sasvim po uzoru velikih evropskih listova, Ti su carigradski listovi ujedno najbolji istorijski izvori za borbu Ekumenskog Patrijarhata protivu vlada Sultan4 i (od 1908) protivu Mladoturaka, Njihova je aktivnost prestala tek nakon maloazijske katastrofe (1922), kao što su tada prestali i svi listovi u porušenoj Smirni,

Novo doba za grčku štampu počinje sa listom »A cr dpolis« {1, novembra 1883) Vlasiosa Gabrielidđesa, koji prvi donosi telegrafske vesti sa strane, Za njim sleduju: »A sty« M. D, Kaklamanosa i (od 1893) »Hestia«, s kojima atinska štampa postaje nesamo prva medju Grcima nego najbolje vodjena i najvidjenija uopšte na Balkanu, Većina velikih atinskih dnevnik4 izlazi na šest ili osam velikih stran4 (kao pariski listovi), često sa dodacima ili u vanrednim izdanjima, i redovno sa slikama; sadržina im je raznovrsna, sa izveštajima svojih dopisnika iz sviju krajeva sveta. Ti su listovi u vezama i organizacijama svetske štampe, što im dopušta da donose — u isti mah kad i Pariz, London, Njujork, Berlin — članke najvidjenijih političara i najuglednijih književnik4, Rečju, grčka štampa danas ide naporedo, u svakom pogledu, sa svojim kolegama po velikim ргеstonicama Evrope i celoga sveta.

N. Mosbhopulos,

Direktor Presbiroa Ministarstva Spoljnih Poslova,

375