Nova Evropa

треба само да увиђавна и иницијаторна управна политика даде живота латентном богатству и традицијоналним способностима оваких наших приморских мјеста.

Љубо Караман.

Korčula,

Otok Korčula, za koji se misli da je nekada bio jednostavno produljenje poluotoka Pelješca, odijeljen je od ovoga potonjega uskim i dugim morskim prolazom, koji prolaz predstavlja ujedno spojnicu izmedju srednje i južne Dalmacije, navidacijoni put iz sjevernog Jadrana u južni Jadran, Kao što su nekada kroz pelješko-korčulanski kanal prolazili mletački i naši jedrenjaci i galije, tako i danas tim kanalom prolaze naši i strani parobrodi, koji putuju na jug, pa prema tome taj morski prolaz pokazuje najveći promet od svih drugih dalmatinskih kanala. n

Na mjestu gdje je pelješko-korčulanski kanal najuži, pruža se s otoka Korčule prema sjeveru mali poluotočić, na kojemu leži grad Korčula, Gradjevine su posve prekrile mali brežuljak, opasan tornjevima, pa grad Korčula i danas izgleda kao neka stražarnica na tom uskom prolazu, Sdje se за pelješke strane sunčaju lijepa, nekad bogata, mjesta: Orebići, Kućište, i Viganj, sa svojom bližom okolicom, Taj kanal, važan prolaz na Istok, stoljećima je bio granicom izmedju dvije pomorske vlasti, Mletačke i Dubrovačke Republike, i na tom minijafurnom Jadranskom Moru postojao je u istoriji sličan odnos izmedju jedne latinske velike i jedne slovenske male pomorske vlasti, kao što danas postoji na velikome Jadranu. Mletačkoj Republici trebalo je da taj prolaz bude osiguran za njezine brodove i trgovinu, i ona ga je utvrdila, dok je suprotna, slovenska, obala ostala neutvrdjena. Što je Korint za grčki istam, to je Korčula za pelješko-korčulanski kanal, Mletački generali i admirali gradili su sve nove i jače utvrde na Korčuli, tako da je ona igrala sve važniju političku i stratešku ulogu, U XVII stoljeću, za Kritskoša Rata, prenosi Mletačka Republika težište svoje odbrambene snage na ovoj obali Jadrana u Korčulu, koja je još izranije bila poznata radi svog brodograditeljskog obrta, sve do danas tradicijom sačuvanog u tom našem primorskom gradu. Ali usprkos svim jakim tvrdjavama i krilatim lavovima, ni Korčula nije mogla da se odupre prirodnom procesu, pa je padom Venecije, i dosljedno tome njezinih eksponenata {domaćih ili doseljenih patricija), došao do premoći pučanski, slovenski, elemenat, koji je bio u ogromnoj većini i na otoku i u đradu, Tako u tom gradu čistog romanskog tipa i umjetnina živi danas slovenski svijet, koji jedva zna nekoliko talijanskih riječi,

436