Nova Evropa

On sam, kritičar, daje svoj sud i preko onoga što je našao u Katalogu, zadržavajući se naročito na skulpturi Meštrovića i 'Rosandića, i poimence na njihovim drvorezima.

1 kritičar »Glasgow Herald«-a (od 10. aprila) zapaža pre svega prvenstvo skulpture, nalazeći da slike potiču iz velikog broja škola i da nemaju »nacijonalne tradicije«; i on ističe Meštrovića i Rosandića, imenujući neke njihove radove, + završujući kako se iz ove zbirke vidi, da se oko njih kupi škola

odličnih vajara, — »Liverpool Post« (od 10, aprila), uz TIotografiju Meštrovića, ističe »Velike vajare Jugoslavije«, Osobito — uz Meštrovića — Tomu Rosandića (za kojega kaže, da

»u nekom pogledu dostiže, ako čak i ne prestiže, samog Meštrovića«}, dok bi u slikama »bilo poteže otkriti originalnu jugoslovensku tradiciju«, iako se nekoliko slikara ističu sa domaćim tendencijama {»ovome ponajbliže dolazi, možda, zagrebačka grupa koja se naziva ,Zemljom', a koju vodi Hegedđušić«), Isto ponavlja i »>Eastern Press« (od 11, aprila), Dobro obaveštemi »Škoćanin« The S cotsman«J, koji je još 4. aprila skrenuo pažnju beleškom na Izložbu koja se ima otvoriti, štampao je u broju od 12. aprila dopis svoga umetničkog kritičara u Londonu, pod natpisom »Jugoslovenska umetnost — rasni duh«, u kojem se ovaj očigledno povodi za kritičarem »Murning Post«-a, ističući tehničku stramu vajarske veštine Meštrovića, Rosandića, i njihovih drugova:

Ono što od njih mogu da nauče maši skulptori jeste — dinamična limija i meposrednost u mapadamiju, Njima svojstvena melamkolija, uznemiremost duha, i manija za ogromno, — njihove ви rasme karakteristike, tudje našem дићи,

Za slikarstvo i on kaže da je, u celini, od manje važnosti, i da je najbolje onde gde je najbliže narodnom životu,

Ali to je retko, Pariske umetničke mode jasno prevladjuju kod JuБозјоуета; Шпепа етапа, Gogena, Flaminka, Frizi-a, + Šagala, stalno padaju na um čovelmi dok prolazi ispred ovih elik4, U Parizu živi velika kolomija Jugosloveni, + moderna francuska umetnost mora da је maširoko poznata u mjihovoj domovini, jer ona se mesumnjivo wufuruje izmedju umetnika i mjihove meposredne vizije o Prirodi,,, Najlepše su slike u ovoj Izložbi od Hegedušića, koji ima dva platna sa masom naroda posmatranom sa brajglovskom simpatijom i brigom za siluetu grupa i Башта, a veoma su šarolike i prijatne u bojama. Varlaj daje tri snažna pejsaža, meobično dobro konstrujisana, ali nešto odviše shematična u pogledu boja, Medju velikim brojem akata i grupš mrtve prirode, koji više-manje avi vode poreklo iz savremenih раглејић «која, prija oku kad maidje na seljačke prizore, pune života i nestašnog humora, Medju ovima su izložene wlike Небеди ба mponajbolje, ali ima i mmogo druših od ne manjeg iteresa,

215