Nova Evropa
i bilo bi nemoguće trajnije održanje takvog stanja, — Osim toga, takvo stanje ne rješava suštinu problema: ne sprječava daljnje krize, Režim koji bi se pokretao dvjema polugama, oštro profivpoloženima, nema značaja faktora društvenog miritelja, Ako se pak iz sadašnjih državnih intervencija, komtroliranja, dekretiranja, dužim i postepenim razvojem i širenjem uistmu razvije planska privreda, odnosno njezin preparatorni stadij [što nije apsolutno isključemo), onda će to značiti, da je klasna država, jedam klasni režim, pod pritiskom očajnih društvenih stanja, formalno demontirana, A država bi u tom procesu postajala klasno objektivnija. Ali tada neće biti kapitalizma, jer će se 17 пјеба morati izaći da se uzmogne ući u režim prave planske privrede, Istovremeno, to bi moralo biti takvo društveno stanje, u kom bi imovinske razlike {a fim i klasne) bile svedene na minimum, koji bi dozvoljavao kakvu-takvu državnu neutralnost, Još, to će značiti, da je potreba za planskom privredom bila tolika, da je trebalo poništiti suštinu kapitalizma, Ali stalno to znači, da je uporedan režim kapitalizma i planske privrede nemoguć, Medjutim, hoćemo da samo spomenemo još nekoliko problema, koje bi morala da riješi planska privreda reformisanog kapitalizma. — Tu je, u prvom redu, odnos poljoprivrede i industrije, Za kapitalizam je značajno, da te dvije najače privredne radinosti ne stoje u odnosu naporedo, već jedne nad drugom, ili podredjenosti. U kapitalizmu je odveć vidljiva prevlast kapitalističke industrije nad adrarno-sirovinskim područjima. Sad, da li reformirani kapitalizam garantuje mogućnost rješenja tog problema u tom pravcu, da industrija i poljoprivreda budu koordinirane i podjednako tretirane, na to je pitanje teško odgovoriti, Ali se svakako mora uzeti u obzir, koliko će kooperacija prožeti i povezati poljoprivredu i njezine rasturene snage, i hoće li se svagdje realizovati danski primjer; specijalno, dokle će ići kreditno zadrugarstvo? Radi se onda i o jednom političkom faktoru: koliko će seljaštvu uspjeti da osnuje i održi svoje — seljačke — partije, ili će i dalje seljaci biti glasači drugih stranaka, koje se nose interesima meseljačkih elemenata?
Daljni problem jeste posredništvo, — Posrednički је kapitalizam usko srastao s ostalim Rkapitalizmom. Posredništvo takvo kakvo je izmiče planu, a ne može se zamisliti kapitalizam bez posredništva., Ako bi se pak htjelo posredništvo ostaviti, odnosno samo da kontrolirati, nedirajući u njegovu suštimu i osnovnu funkciju u kapitalizmu, — kakva je to omda planska privreda, koja dozvoljava da stvari poskupljuju i da se nejednako rasporedjuju? Pored toga, poznato је, da je posredništvo jedan od najačih faktora anarhije u sadašnjem ekonomskom režimu. Ima i drugih pitanja, koja kapitalizam ne može da riješi,
272