Nova Evropa

organizacija proizvod društvenih snag4 ı ljudskih potreba, društvene su snage u stalnom razvijanju, ljudske potrebe takodje nisu stalne, Prema tome, sasvim je razumljivo ako se državna organizacija, od jednog stupnja civilizacije do drugog, iz osnove menja. Tada se gotova i napisana ustavna pravila ne mogu uzimafi u obzir, jer potrebe društva stavljaju naročite probleme na rešavanje pronalazačkim duhovima, Preživeli zapadnjaci kako izgleda — tu nemaju šta da čine; jedino se buntovnik Ljenjin mogao staviti na raspoloženje tim novim potrebama jednog društva ma prekretnici,

Sovjetski Ustav ponikao je iz potreba jedne revolucije i temperamenta jednog velikog naroda. Od 1905 do 1917 pripreman je dolazak SovjetA, Prilikom generalnog strajka {oktobra 1905), obrazovano je radničko veće, »sovjet«, radi rukovodjenja strajkom i zahvatanja vlasti za slučaj uspeha, Predsednik Petrogradskog Sovjeta (Hrustaljev) imao je inicijativu samo nekoliko dana, ali je ona ipak ubacila u duhove doktrinaraca jednu maštariju ravnu jednoj ideologiji, U ovom prvom Sovjetu, Ljenjim je video »politički izraz radničke vlasti« i »klicu proleterske diktature«, — on je dakle postao osnovicom svih snova i uspomen4 revolucijonar4, Februara 1917 uskrsava ova formula baš u prostorijama Dume, dok se ova rasturaše, Od februara do novembra 1917, Sovjeti su bili sredstvom kontrole narodne, ne pomoćni orfan vladine delatnosti. Kerjenski je kontrolisao visoku buržoaziju u Vladi, Sovjeti su kontrolisali upravu i vojsku, Prvi sveruski kongres Sovjet4 imao je zadatak da utvrdi Kerjenskog, пјебоу ргобтат i njegove metode, Kerjemski i socijalni revolucijonari (»eserovci«) uzvikivaju: »Sva vlast Ustavotvornoj Skupštinil« — jer, po njihovu shvatanju, sve je imalo da se potčini i pokori onome što bude odlučila ı proglasila Konstituanta, čiji Je saziv bio stalno odlagan, Medjutim, Ljenjin je govorio: »Sva vlast Sovjetima!«, — i požuri da stvori većinu u Sovjetima. To mu nije smetalo da bude i on za saziv Konstituante, obećane od Kerjenskog, svakako da bi izmerio snađe svojih protivnik4, i ocenio u kolikoj meri parlamentarne ustanove prijanjaju za srce ruske omladine, Potom, ostavši u manjini u Konstituanti, Ljenjin je izvršio svoj 18, Brimer brže i bolje od Napoleona Bonamparte, i čineći to on je dobro znao da se ruski narod ne interesuje nimalo za život Parlamenta.

Ukinuvši sve, moralo se sve zamenjivati, Tako je mostao Sovjetski Ustav, najpre kao faktično stanje, koje je docnije formulisano i stavljeno ma hartiju {i to tek 10. jula 1918 godine). Podloga ovog prvog napisanoS Ustava bila je »Deklaracija radnog 1 еКкзрјоаНзапоб пагода«, ођјау епа 16. januara 1918. Ovaj Ustav mije proizvod idugog filozofskog razmišljanja i tanamogš pravničkoS rasmatranja: on se rodio iz potrebša i navika revolucijonarnih, kao iz radničkih navik4 zakon sindikalizma,

483