Nova Evropa

mladim ruskim piscima postavio pitanje da li nije nadošlo vrijeme, da se skine nadzor s književne djelatnosti u Rusiji, i da se u Moskvi osnuje slobodan i nezavisan P. E, N.-klub,« U tom smislu uputio je on i naročito pismo Kongresu Sovjetskih Pisaca, koje medjutim na Kongresu nije pročitano (pismo je reprodukovano u brošuri),

IS ovim idejama Vels je prišao Maksimu Gorkome, kojega je zatekao okružena mladjim ruskim piscima u lijepoj, ukusno namještenoj kući, koju mu je Vlada stavila na raspoloženje. Kasnije su došli i Litvinovi, te se oko dugog stola za čaj povela živahna debata. Vels je našao da se Gorki flHzički nije mnogo izmijenio od 1906, kad ga je prvi put upoznao kao prognanika na ostrvu Staten, Kad se je opet s njim sastao [1920], Gorki je bio prisni prijatelj Ljenjinov, ali je ipak kritički фбједао па пом: režim. Sad je, medjutim, postao beskompromisan sljedbenik Staljimov. Vels nije zadovoljan s ovom posljednjom fazom Gorkoga. On se je, po njegovu mišljenju, pretvorio u klasno svjesnog proleterskog Velikog Čovjeka, dok je ono nešto ljudsko i patničko iz njegovih prognaničkih dana iščezlo.

»Мјебоу ртезн; и granicama Sovjeta je Ккојозајап 1 — izvještačen, Njegovo književno djelo, iako vrijedno poštovamja, ne opravdava ovu neizmjernu slavu,,, Оп је postao nekom

vrstom člana Vlade, i kadgod su vlasti u neprilici kako da nazovu mov aeroplan, ulicu, grad, ili organizaciju, oni riješe pitanje tako da im dadu ime Maksima Gorkosga«.

I tako je Vels više od sata raspravljao s Gorkim i drugim književnicima, nastojeći da pobije njihovo uvjerenje да Кпјževnost mora biti pod političkom kontrolom, dok su oni neprestano bili na oprezu i bojali se neke »kapitalističke« intrige. Izgleda da Gorki malo mari zato što se je P, E, N.-klub borio da dodju do riječi krajnji ljevičari, kao što je Toler, i što su se sve njegove dosadašnje bitke vodile za oslobodjenje ljevice. Gorki je uporno ostajao kod toga, da se u novom svijetu dogmatičkog komunizma ne može priznati nikakav bijeli, ni katolički, ni ma koji desničarski pisac, pa bio om i najveći umjetnik. Vels je uzalud tvrdio, da je od životne važnosti da ljudi putem umjeinosti i književnosti mogu izraziti sve što je u njihovim mozgBovima, bilo to ortodoksno ili ne, dobro ili zlo, Za političku akciju i društveno ophodjenje moraju postojati zakoni i konvencije, ali ne smije biti ni zakona ni konvencija u svijetu izražavanja; ne smije se skučiti fantazija, Ne može se reći: »Dovde smiješ pustiti maha svojoj mašti, ali dalje ne«. Socijalizam je tu da služi dostojanstvu i slobodi ljudske duše, a nije ljudska duša tu da služi socijalizmu. Gorkome se nije svidjela ova aluzija na ljudsku dušu, Sloboda Који је Vels tražio za prospektivne ruske P, E, N.-klubove, po mišljenju Gorkoga, na svom je mjestu u sredjenijem anglo-saksonskom

51