Nova Evropa
ali imade i takovih koji ličnu korist vide u koristi izvjesnog dijela naroda. izvjesnog staleža, ili izvjeene društvene klase. I kad stvarno zastupaju svoje vlastite interese, ili interese neklog staleža, odnosno ·društvene klase, ovaki profesijonalni političari trude se da svoj posao prikažu kao zastupanje interesa čitavoga naroda ili same države. Od vještine i sposobnosti profesijonalnog političara i od slabosti protivnika zavisi, hoće li i koliko će uspjeti da za svoje ciljeve dobije suradnju jednoga dijela ili većine naroda. Zato se nerijetko dešava, da iste narodne mase, pod skoro nepromijenjenim objektivnim prilikama, po dva puta u vrlo kratkom vremenskom razmaku glasuju za potpuno oprečne političke ideje. Cotovo niJedna politička doktrina nije tako loša da bi trebala biti u cijelosti odbačena, — nijedna nije bez izvjesne privlačnosti, a da ne bi mogla predobiti pristalica, kao što nijedna nije toliko populama i razumljiva da bi je mogao svaki gradjanin shvatiti i prigrliti. Njen uspjeh kod narodnih masi zavisi dobrim dijelom od vještine i sposobnosti propagator4, da je brane, uljepšavaju i učine što privlačnijom, odnosno od uspjeha protivnika, da je pobijaju i da opovrgavaju njenu potrebu i korisnost po opšte interese. Nivo prosvijećenosti širokih mas4 ne dopušta im da o dogadjajima pravilno rasudjuju samostalno, te su prinudjene da vjeruju svojim političkim prvacima, da prihvataju metode i taktiku koje im oni preporučuju ili nameću, i da im daju svoje povjerenje. Čineći to, one dolaze u iskušenje da se razočaraju, da se ubrzo uvjere kako su bile u zabludi, te se moraju predomiščljati i davati svoje povjerenje i onim političarima koji su dotada branili sasvim suproine političke ideje. Samo ako političari, koji su stekli narodno povjerenje, ne učine ništa na štetu interesa naroda, čime bi ono bilo zlo“upotrebljeno, onda će narod svoje slobodno izabrane predstavnike trajno honorisati povjerenjem i svestranom potporom.
Ideolozi demokratije stoje na stanovištu, da narod — široke narodne mase — svojom brojnom snagom ima da nesmetano odlučuje o svojoj sudbini, o obliku vladavine, o društvenom uredjenju, i uopšte o izboru svog puta u budućnost. Stoga su oni odlučno za pravu slobodu zbora i dogovora, za slobodu štampe, i za slobodne i tajne izbore poslanika u zakonodavna tijel4, jer se jedino na taj način može osigurati narodnim masama pravo i mogućnost da nesmetano upravljaju sobom i svojom državnom zajednicom. A budući da politika jednog naroda, ili jedne države, nije ni tako
43
|