Rad ustavnog odbora Ustavotvorne skupštine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca : II. Debata u pojedinostima o Nacrtu Ustava

ХШ. sednica 18. februara 1921. godine

9

se u stanoviti član ili paragraf umetne, promijeni ili ispusti. To je u ovoj formi rasprave po mome sudu i mom osvjedočenju nemoguće, i ja mislim, da ćemo se mi onoj tendenciji i onom pravom putu jedino tako približiti, ako se odlučimo na jedan pododbor, u kojem bi od svake grupe po jedan bio članom toga pododbora, pa da kušamo studijem svih tih nacrta prema onom nacrtu, koji je malenom većinom, ali ipak primljen kao osnovica našeg raspravljanja, da vidimo, možemo li što izmijeniti, dopuniti ili ispustiti prema predložima pojedinih nacrta. Ja ne stavljam ovdje predloga, jer nemam većine za sobom, ali ja vam to stavljam na srce. Predsednik dr. Momčilo Ninčić: Gospodo, ja mislim, da mi završimo ovu diskusiju, a ja ću na kraju sednice staviti na glasanje predlog gospodina Jovanoviča. Pošto smo počeli na ovaj način, to bi trebalo, da na taj način i produžimo, pa ćemo na kraju sednice staviti predlog gospodina Jovanoviča na glasanje. Ima reč gospodin Mihailo Avramović. Mihajlo Avramović: Gospodo, ja ću govoriti u ime one grupe zemljoradničkoga kluba, koja je ovde podnela svoj naročiti nacrt Ustava. U svom govoru prilikom načelne debate ja sam bio slobodan u ime te grupe naročito da ovde naglasim, da pored političkih pitanja u organizaciji države postoje i pitanja privrednog i socijalnog karaktera, mnogo važnija, ili ako nisu mnogo važnija, a ono' su barem u jednakom redu sa pitanjima o političkoj organizaciji naše države. U toku daljih govora, a sve prilikom načelne debate, jedan dobar deo govornika u ime svojih grupa i od svoje strane uvideli su važnost toga pitanja, i gotovo vrlo približno zemljoradničkoj stranci stali su na gledište, da se i privrednoj organizaciji države i socijalnoj njenoj organizaciji mora pokloniti u ravnoj meri pažnja. Doduše, bilo je i prigovora, i ti prigovori, koji su ovde bili, pozivali su se na primere iz drugih zemalja, pitalo se, da li tako nešto ima u drugim zemljama. Ja mislim, gospodo, da se ta pitanja ne mogu sa mnogo razloga postavljati, i baš kad i ne bi bilo primera u drugim zemljama za takav sklop ustava ako je stvar sama po sebi dobra i ako odgovara suštini moderne države ja mislim, da bi to bio dovoljan razlog, da podjemo tim putem, bez obzira na to, da li imamo za to razloga ili ga nemamo u drugim zemljama. Predsednik dr. Momčilo Ninčić: Ja obraćam pažnju gospodinu govorniku, da je ovo specijalna diskusija. Mihajlo Avramović: Jest; to je specijalna diskusija, ali ja ću iz ovih premisa izvesti to, da u prvom članu, u kojemu se govori, kakva je naša država, treba da se kaže, da je naša država privredna i kul turna zajednica. Ako ne dopustite, da o tom dalje govorim, ja ću prestati i smatram, da mi zabranjujete. da dalje govorim. Predsednik dr. Momčilo Ninčić: Možete govoriti, u koliko je to u vezi s predmetom.

Mihajlo Avramović: Ja velim, da je to u direktnoj vezi s predmetom l , o kojem se sada ovde govori. Mi tako poimamo sklop i konstrukciju države. Mogu ii govoriti, gospodine predsednice? Predsednik dr. Momčilo Ninčić: Možete samo u koliko je u vezi s predmetom. Mihajlo Avramović: Da je ovo u direktnoj vezi s predmetom, o kojem se ovde radi, vi ćete to i sami videti. Bez obzira, da li ima tome primera u drugoj zemlji, ako je stvar dobra, mi treba da se kod nje zadržimo i da govorimo o njoj. Pala je doduše jedna primedba, ako taj primer nije iz sredine, koja je nama politički simpatična l , da baš ne moramo mnogo voditi računa o- tome. Ali ja mislim, gospodo, da bi to bio vrlo rdjav primer i vrlo rdjav ugled, ako bi izostavljali ono, što je dobro, pa makar to došlo iz nama majneprijateljskije zemlje. Ovo na sreću je primer iz jedne zemlje, koja je bila veliki neprijatelj, ali koja nije nama barem diplomatski neprijatelj. Da država ne može da bude danas samo jedna politička organizacija, kao što se to u predlogu nacrta Ustava vladinoga kaže u članu 1., kao što se uopšte u prvom odeljku govori, nego da treba da država bude i privredna i kulturna organizacija, ja ću biti slobodan navesti samo nekoliko razloga. U prvom redu hoću da govorim o privrednim pitanjima c privrednoj strani uredjenja naše države. Važnost privrednih pitanja je toliko velika, toliko su eminentna ta pitanja, da ja ne znam i ne mislim, da bi se mogao navesti jedan primer političke radnje, političke akcije, koji se ne bi zasnivao na ma kakvom ekonomskom rezonu, na ma kakvom ekonomskom pitanju ili ekonomskom razvoju. Mi danas vidimo, da se čitavi politički pokreti zasnivaju i kreću isključive« na ekonomskoj bazi, i ne samo to, nego, vidimo u specijalnim pokretima, vidimo i u političkim formacijama jedan proces, koji svakome, koji hoće da gleda, očito kazuje i dokazuje, da su te formacije svršile svoju ulogu, da je nešto- druge-, što njima treba, što u njima radi, što polako vrši jedno rastvaranje tih formacija, ili neke pojave, koje se spominju pod imenom disidenti, nezadovoljnici ili ma kakvim drugim imenima. Za mene je jasno, da su ekonomski uzroci u današnjim političkim formacijama ti glavni uzroci, koji vrše rastvaranje današnjih formacija. Ne samo da ekonomski računi i ekonomski razlozi vrše grupisanje, nove funkcije, nego počinju da se razvijaju i baziraju na jednostranim ekonomskim računima, ekonomskim interesima, koji od svoje strane izazivaju sve veći otpor i nova grupisanja radi odbrane. Što se socijalnih pitanja tiče, kod nas, u našoj zemlji, do sedamdesetih godina, pa, gotovo mogu da kažem i do osamdesetih godina, mi nismo imali drugih socijalnih pitanja seml zemljoradničkog pitanja. U prvo vreme našeg državnog života za nas je bilo prvo i najvažnije pitanje, da zemljoradnika 2