Rad ustavnog odbora Ustavotvorne skupštine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca : II. Debata u pojedinostima o Nacrtu Ustava

26

Stenografske beleške

rešuje naročito g. Avramlovića učinimo premeštanje, to jest sve to premestimo, jer ništa nas neće vezivati da, kad svršimo ustavni posao, učinimo raspored sa gradnjom koju budemo rešili. (Čuje se: Tako je!) Zato sam mislio predložiti vaim da izaberemo jedan odbor kome ćemo poveriti da rediguje ovo što budemo uradili. Sem toga taj odbor mora da spremi i motivacije našim predlozima inače, inače bismo izašli pred Skupštinu bez motivacije, a to ne bi bilo lepo od nas. Ali o tome ćemo posle govoriti. Ja bih dakle sada zamolio gospodu da ta pitanja odlože i na njih opet povrate kod odeljaka i članova kod kojih o tim pitanjima govori nacrt vladinog Ustava, s tim da ćemo izvršiti raspored na kraju, kad ceo posao budemo svršili. Sad, ako se .vi s time slažete, a ja apelujem u tom pogledu na gospodu predlagače, onda mi dopustite da ja sad nekoliko reči kažem za druga dva pitanja. Jedno je da imam prosto izjaviti da se slažem sa predlogom g. Vošnjaka da službeni jezik u našoj kraljevini bude srpsko-hrvatsko-slovenački. To najbolje izražava misao jedinstva narodnog i u isto vreme, bar sa gledišta ustavnog rada, priprema put k tome jedinstvu. A svakako ni oni koji su drukčije predložili nisu imali nameru degradirati slovenački jezik, jer mi svi gospodo, znamo da on ima svoju književnost svoja prava i svtoje predstavnike. Druga je stvar, da li je sa gledišta filološkog to jedan dijalekat južno-slovenački ili jedan posebni jezik, i kad o tome govorim, ja mislim da ćemo se svi složiti da su svi jezici od Triglava do Crnoga Mora u stvari jedan jezik. Vidite: ja se tu slažem sa g. S. Markovičem, ali za ono što je preko Timoka nije vreme sada da govorimo, nego da se ograničimo na teren rase kuće i mislim, da predlog g. Vošnjaka baš tome Vodi (S. Avramović: g. Vošnjak ima dva predloga, i zato bih violeo da znam koji je predlog?) Dakle, predlažem, da je naš službeni jezik srpsko-hrvatskislovenački, i to ovu izjavu he dajem samo u svoje ime ,nego i u ime odbornika kako radikalne tako i demokratske grupe. Tako isto i u ime odbornika ove grupe imam da izjavim, da mi prihvatamlo gledište, koje su izneli gospodin Vošnjak i g. Sušnik o onom delu grba, koji je u predlogu i na dosadašnjoj praksi bio obeležen kao slovenački grb. Da ne bih o tome mnogo govorio, dopustite mi, da vam predložim i da vam pročitam kako ceo ovaj član treba da glasi: »Grb je Kraljevine Dvoglavi beli orao u poletu, na crvenom štitu. Vrh obe glave dvoglavoga belog orla stoji kruna kraljevine. Na prsima mu je štit, na kome su grbovi, srpski: beo krst na crvenom štitu sa po jednim ognjilom u svakom kraku; hrvatski: štit sa 25 polja crvenih i srebrnastih naizmjence; i slovenački: na plavom štitu tri zlatne šestokrake zvezde, ispod toga beli poiumesec. Državna je zastava plava, bela, crvena u horizontalnom položaju prema uspravnom koplju«. Dakle, ovo što se tiče slovenačke tri zvezde, to

odgovara onome, o čem je specijalno govorio gosp. Sušnik. Poiumesec smo zadržali ispod sva ova тп grba u smislu onoga što su neka gospoda govorila, i želeli smo time odati pravdu onoj našoj braći u našoj državi i onim našim gradjanima, koji u polumesecu gledaju jedno svoje obeležje, a poreklo polumeseca obeležio je već i g. Sušnik naglasivši da je orio vizantijsko, pa je posle taj znak prešao i u druge grbove na Istoku. To mi predlažemo, i ja bih molio g. ministra za K'onstituantu, da se izjasni prima li ovaj predlog 2. člana. Predsednik dr. Momčilo Ninčić: Ima reč g. ministar za Konstituantu. Ministar za konstituantu Marko Triiković: Imam da izjavim, da u pogledu člana 1. ovog ustavnog nacrta primam predlog g. dra. Markoviča. I član 1. glasi: »Država Srba, Hrvata i Slovenaca je ustavna, parlamentarna i nasledna monarhija. Službeni je naziv države: Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca«. U članu 2. primam predlog g. Vošnjaka, u vezi sa onim predlogom g. Ljube Jovanoviča, da grb Kraljevine bude onakav, kako je g. Ljuba Jovanovič sada izvoleo reći, da, dakle mesto onih 20 polja, koja su u nacrtu predvidjena, bude 25, i da slovenački grb umesto onoga, kako je ovde u nacrtu označeno, bude: na plavom štitu trokraka plava zvezda itd. Tako isto kod člana 3. primam: da služben: jezik bude srpsko-hrvatski-sliovenački. To je predlog i g. Vošnjaka. Ja gospodo nisam mislio uzimati učešća u ov'oj diskusiji, jer mislim da je ova stvar i u pogledu obli: ka vladavine svršena, i da gospoda koja su o tome govorila, ona su govorila, ne zato što su mislila, da bi ovde nekoga übedjivala, nego samo da obeleže svoje stanovište. Tako isto mislim, da ne govorim ni o nazivu države, jer je i to stvar svršena. Ja mislim da dam ovde samo jednu izjavu u ime Vlade odnosno naziva države. Upotreba ovoga naziva opravdava se time, što se upravo dokumentuje, da su sva imena, koja predstavljaju delove našega naroda, podjednako voljena i medju sobom ravnopravna. 0 tome je vlada vodila računa, a Narodno Veće, koje je organizovano i koje je provizorno upravljalo zemljom, zvalo je državu istim imenom. Vlada pravi pitanje od toga, da taj naziv ostane kao službeni naziv države, a razume se, da to ne obuhvata privatne političke odnose. Predsednik dr. Momčilo Ninčić: Ima reč g. dr. Tomljenović. Dr. Tomislav Tomljenović: Gospodo poslanici! po mome nemerodavnom mjenju, ime: »Krajevina Srba, Hrvata i Slovenaca« nije jedno sretno rešenje imena naše jedinstvene države. Naša je država snovana i osnovana na velikoj misli narodnog i državnog jedinstva, a vladin nacrt Ustava provodi tu veliku misao u svima konzekvencijama. To delo i taj pojam jedinstva može da predstavlja valjano samo ime jugoslavensko, pa je ono drugo složeno ime SHS