Rad ustavnog odbora Ustavotvorne skupštine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca : IV. Debata u pojedinostima o nacrtu Ustava i o amandmanima

2

XLI. sednica - 1.. aprila 1921. godine

volji, jer mi stojimo na stanovištu da u Ustavotvornoj Skupštini treba da se unese princip srazmernoga predstavništva. Gospodo, ako hoćemo da Ustav bude pravi izraz narodne volje onda moramo da se držimo proporcionalnog izbornog sistema. Jedan francuski državnik je rekao da Parlamenat mora biti prema narodu ono isto, što je jedna kopija prema originalu t.j. kopija može biti mnogo manja, ali proporcija mora biti jednaka, ista, tako da Skupština predstavlja pravu volju i mišljenje naroda. Što se tiče srazmernog prava glasa, ja mislim da nema bojazni da mi vezujemo ruke budućim Skupštinama, jer su toliko različiti sistemi što se tiče tehničke primene ovoga principa srazmernog predstavništva da je slobodno budućem zakonodavstvu da primeni koji hoće princip. ’Ovo izgleda paradoksalno da ova naša Skupština koja je potekla iz izbora, koji se vodio na temelju principa srazmernog predstavništva, sada dezavuiše svoga vlastitoga oca. Ne može se znati koji je pravi razlog zašto se Skupština odriče toga principa i zašto ga na neki način perforescira. Mi smo videli, gospodo, da je ovaj izborni sistem dao dobra iskustva i da je sa njim narod zadovoljan. Nije tu bilo velikih tužbi. Ovaj izborni sistem što se tiče prakse i teorije, danas se zbilja smatra kao najpravedniji, a to i jeste, jer kod njega ne mogu biti razna upletanja vlade ona razna izborna traženja začkoljica i razne neprijatne nianse medju strankama. U svemu se ovaj sistem pokazao zgodan i zato ja imam čast predložiti u ime našega kluba da se u čl. 42. posle reči „glasanja", umetnu reči „po načelu srazmernog predstavništva".. Predsednik D-r M. Ninčić: Ima reč g. KriŠtam Etbin Kristan: Gospodo, ja se sasvim slažem sa ovim što kaže g. Djonović. Ja ne mogu da verujem da će redakcija, koju je predložio g. ministar obezbediti ono što traži opozicija i što moraju tražiti sve demokrate. G. Ministar traži da Ustav bude dovoljno širok da se u njemu zakonodavac može kretati malo slobodnije. Ja ■opažam da se to traži sa vladine strane samo u onim -pitanjima, u kojima je u opoziciji stalo do toga da se ■ unesu i utvrde neki principi u Ustavu. Ja n. pr. nisam mogao opaziti tendenciju o nekoj 'širini u tom Ustavu, kad se radilo o tome kako da se organizuju samoupravne jedinice, gde.se takodje moglo lepo udesiti da na čelu tih samoupravnih jedinica stoji neki predsednik ili neki predstavnik, ili kako hoćete da ga nazovete. Tamo je vlada veoma strogo tražila da se unese u Ustav da njega imenuje Kralj, odnosno vlada, a nije se dopustilo da sam zakonodavac odredjuje kako da se ta stvar reguliše. Medjutim ovde nam se priča da zakonodavcu treba ostaviti odrešene ruke. Pa, gospodo, taj će zakonodavac imati dovoljno odrešene ruke, kad ima da bira koji proporcionalni sistem da prihvati za izbor u toj našoj Skupštini. Pa ima proporcionalnih sistema veoma različnih, i ako se tu unese onako, kako g. Ministar predlaže, onda bi moglo doći do toga, da se manjini jedne cele oblasti može prepustiti mandat, da ona govori u ime cele oblasti. Tako se to može shvatiti, i ja držim da bi svi reakcionari tako i shvatili i po tome i postupali. Ja zbilja ne razumem zašto se sa vladine strane pojavljuje tolika bojazan kod ovoga pitanja, koje bi moglo donekle da obezbedi demokratiju. Tu uvek ima nekih prigovora, pa ih i sada ovde čujemo. Gospodo, proporcionalni sistem je jedna tečevina poslednjih decenija, koja je prokrčila put u svima modernim zemljama. Vi nam uvek propovedate kako ste ■liberalni, kako hoćete d'a budete moderni, a kad tamo a vi se bojite svake prilike, gde bi ovaj modernizam mogao preći ti realnost. Ova je Skupština i sama izišla

iz izbora na temelju jednog proporcionalnoga prava. Ja držim, da to proporcionalno pravo koje je vredelo za naš izbor, ni iz daleka nije neki ideal. Ja mislim, s druge strane, da nije bilo toga, da bi na drugoj strani ova Skupština izgledala u nekoliko drukčija, nego što sada izgleda. Ima i u vašim redovima zastupnika, koji imaju samo toj proporciji da zahvale što su ušli u ovu Skupštinu. Vi se veoma varate, ako mislite, da ćete svojim posedstvom obezbediti stanje u tom parlamentu time, ako uvedete jedan reakcionarni sistem. Mogu stvari da se obrnu i protivu vas. Ima tu celih grupa' koje bi bile decinirane da nije bilo ovog izbornog prava proporcije. I ako vi mislite da ćete utvrditi svoju silu time, ako proporciju izbacite, onda bi se moglo desiti da se kod prvih izbora ljuto prevarite, da možete ostati u manjini, da ne dobijete ni onoliko mandata, koliko bi vam pripalo. (D-r Žarko Miladinovič: Radujte se kad mislite da će tako biti). Ja držim, da tako može biti. Nemojte misliti da ja govorim samo s obzirom na interese moje partije. Da sam ja ovde u većini, ja bih i tada veoma žalio da ovde nema manjine, da nema opozicije. Ja ne verujem, da ima neke većine, koja je nepogrešiva. Ja verujem da demokratija može uspevati samo onde, gde ima kritike i gde su zastupljene sve manjine koje žive u narodu, i mislim, da jedino to obezbečijuje sistem proporcionalnosti. Ja smatram da je mnogo bolje da dodju ovde i da sede najogorčeniji protivnici vlade, no da oni nisu ovde i da nemaju glasa, pa da mesto da rade ovde u Parlamentu, rade u narodu za svoje ideje. Zato svaki koji veruje u demokratiju, mora nastojavati na tome, da se uvede proporcionalni sistem i zato se slažem sa predlogom gospodina Đjonovića i Dulibića, koji su oni podneli. Predsednik D-r M. Ninčić: Ima reč g. Jovan Jovanovič. Jovan Jovanovič: Ja se ne mogu složiti sa ovim predlogom, koji je g.- Ministar za Konstituantu izneo, već samim tim, što je po našem predlogu za Narodno Predstavništvo unesen jedan sasvim nov princip ili drugi princip, da Narodna Skupština bude sastavljena od poslanika koji su birani po zanimanju i sa mandatima koji su vezani i opozivljivi. Ali ako. bi imao da biram izmedju onoga što je vlada predložila, odnosno onoga što je zastupao ministar za konstituantu i ovoga što su g. Gjonović, g. Dulibić i g. Kristan ovde branili, ja bih bio za njihovo mišljenje, da se mesto onoga dodatka u članu 45., koji je Ministar dodao, stavi ovaj dodatak da je Narodna Skupština sastavljena od 300 poslanika, koje narod slobodan bira opštim, jednakim, neposrednim i tajnim glasanjem po načelu srazmernoga predstavništva. Ja mislim, da bi se na taj način osiguralo predstavništvo manjine i da bi ovde u Narodno Predstavništvo dolazile sve one grupe, koje predstavljaju makar i opoziciono mišljenje u narodu. Na taj način mi bi smo imali uvek jednu dobru skupštinu i jednu dobru opoziciju, opoziciju koja bi stalno kontrolisala rad vladin i upućivala ga na onaj pravi i dobar put. Ovde ja se bojim da je baš ovaj poslednji rezultat izborni učinio, da je on glavni razlog zašto je vlada podnela ovaki predlog, kao što ga je malo čas g. Ministar za Konstituantu pročitao. Ja ne mogu biti za ovakav predlog kakav je g. Ministar za Konstituantu podneo, i inoraću glasati protiv. Predsednik D-r M. Ninčić: Ima reč g. Pavle Angjelić. Pavle Angjelić: Sto se tiče primedaba koje su pale povodom člana 45. a i prema redakciji kako je data tome članu, te primedbe ne bi bile osnovane, ako bi g. Ministar za Konstituantu bio. dobar da da objašnjenje, da će se moći zavesti zakonom i proporcionalno