Rad ustavnog odbora Ustavotvorne skupštine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca : IV. Debata u pojedinostima o nacrtu Ustava i o amandmanima

Stenografske beleške

5

ustati (Većina sedih) Objavljujem da je ovaj član primljen većinom glasova. . . Izvolite čuti član ustava koji smo rezervisali o Р ° т °мЅаг za Konstituantu Marko Trifković: G. Dulibić prilikom diskusije o ekonomskim odredbama predložio je jedan član i g. Ljuba Jovanovič pomogao je taj njegov predlog. Razume se onako kako je g., Du libić predložio nije usvojeno, ali ja mislim da će g. Dulibić i g. Jovanovič biti zadovoljni s ovim ovako kako smo sada stilizovali. „Pomorstvu i pomorskom ribarstvu obratice se naročita pažnja. Naročitim zakonom uredićese obezbedjenje lica pomorskor zanimanja za slučaj bolesti, iznemoglosti i starosti." Ja mislim da je ovo dovoljno, g. Dulibiću. Predsednik D-r Momčilo Ninčić: Ovo je već regulisano pitanjem o obezbedjenju. Ja stavljam na glasanje ovaj član. Gospoda, koja su zato, da se ovaj član primi neka izvole sedeti, koja su protiv neka izvole ustati (Svi sede.) Objavljujem da je ovaj član primljen jednoglasno. Izvolite čuti dalji Član. Ministar za Konstituantu Marko Trifković: Je li G. Divac tu? (Glasovi: Nije) Jovan Djonović: Ja sam ovde. Ministar za Konstituantu Marko Trifković: G. Divac je učinio jedan predlog odnosno organizovanja radnika. Taj član iz tih ekonomskih odredaba rezervisan je i onda smo se mi ovako složili da ga stilizujemo: „Pravo radnika na organizaciju rada propisaće se naročitim zakonom". (Čuje se: Bolje je „regulisaće se“) Ako gospoda misle da je to bolje ja pristajem da se mesto reči „propjsaće se" stavi „regulisaće se" „naročitim zakonom" (Živko Jovanovič: To nije ništa.) Nemojte g. Jovanoviču, da kažete da to nije ništa, kad se unosi čitav jedan član u Ustav. A na tu primedbu g. Jovanoviča imam da kažem da sam ja stavio jedan jači izraz te mesto reči „propisaće se" pristao da se stavi reč „regulisaće se". Ja mislim da gospoda sa tim mogu biti potpuno zadovoljna. Predsednik D-r M. Ninčić: Ovaj je član, gospodo, učinjen po sporazumu. I o ovome članu ne može da se diskutuje mnogo jer je o njemu diskutovano i u Ustavnom Odboru, i na užoj konferenciji, i ovo je jedan maksimum na koje većina može pristati. S toga bih ja molio da se gospoda saglase na ovo našta je i većina pristala. Ima reč g. Edbin Kristan. Edbin Kristan: Ja neću da vodim diskusiju, ali želim samo jednu primedbu da kažem. Ja neznam zašto kad g. Ministar drži da je tom redakcijom zagarantovano pravo radenika na organizaciju, zašto se ne bi prihvatio naš predlog koji smo mi predložili, to u toliko pre što g. Ministar drži da je dao još jači izraz sa rečju „regulisaće se“. Onda zašto da ne pristane na onu našu redakciju. Nije to Bog zna šta što smo mi tražili jer smo mi bili veoma skromni u našem traženju. Ministar za konstituantu Marko Trifković: Kao što je kazao g. Predsednik Ustavnog Odbora, ovaj je odeIjak bio predmet široke diskusije i mi smo gledali da što je moguće više izađemo na susret socijal-demokratskoj grupi i to smo učinili koliko kod se moglo više. Ovaj naš predlog to je faktički predlog socijal-demokratske grupe, i vi vidite da sam ja i u tom predlogu dao jedan jači izraz te sam mesto reči „propisaće se" stavio „regulisaće se" i ja ne mogu da idem dalje; zato vas ja molim g. Kristane, da primite ovaj predlog. Predsednik D-r M. Ninčić: Ja ću, gospodo, da stavim na glasanje. Gospoda koja su zato da se ovaj

član primi onako kako ga je g. Ministar pročitao sa ovom izmenom, neka izvole sedeti, a koja su protiv neka izvole ustati. (Većina sedi). Objavljujem da je ovaj član usvojen po redakciji g. Ministra za Konstituantu. Gospodo, i član koji govori o sudovima rezervisan je zbog šerijatskih sudova. Prema tome izvolite čuti kako taj član treba da g'.asi prema sporazumu. Pavle Andjelić: Gospodo, ja sam toliko puta naglašavao i u Odboru, i u konferenciji, i tražio sam da se svi ti članovi koji se menjaju prvo izrade i razdadu poslanicima, pa tek onda da se uzmu u rad. Predsednik D-r M. Ninčić: Ovo je vrlo prosta stvar na koju su svi pristali, zato dozvolite da prvo g. Ministar pročita taj član pa ako gospoda članovi Ustavotvornog Odbora ne mogu da pristanu, pre nego što se taj član razda gospodi poslanicima mi ćemo to učiniti, ali ja mislim da za ovaj član to nije potrebno. Dakle molim vas da prvo saslušamo g. Ministra, pa onda možete resiti kako hoćete. 0 tome članu je i inače bila velika diskusija. Ministar za Konstituantu Marko Trifković : Gospodo, kad je bila diskusija o sudovima, onda je sa muslimanske strane pao jedan predlog, da se u Ustav unese i odredba o šerijatskim sudovima i njihovoj nadležnosti, jer šerijatski sudovi već i inače postoje i sude kao državni sud, pa su oni želeli da ta odredba udje i u Ustav. Mi smo tu stvar rezervisali, i vodio se pretres o tome i u užem odboru i evo ovako smo se saglasili: Čita: „U porodičnim i naslednim poslovima muslimana sude državni šerijatski sudci." Sa muslimanske strane ovaj je predlog primljen, a primljen je i sa strane užeg odbora. Predsednik D-r Momčilo Ninčić: Ima reč g. d-r Pavle Cubrović. D-r Pavle Čubrović: Gospodo, ja sam odlučno protivan ovakoj odredbi. Glasaču protiv nje, pa i da ceo parlamenat bude glasao za nju, a glasaču protiv iz ovih razloga što se, gospodo, šerijatski sudovi često puta mašaju prava, koje oni ne mogu da razmatraju, a to je imovno pravo. Što se tiče verske strane, n. pr. osnove u bračnom životu, i t.d., razumem da to ostane u nadležnosti i šerijatskih sudova, kao što to ostaje u nadležnosti duhovnih sudova drugih vera. Ali što se tiče čisto imovnog pitanja, apsolutne sam protivan da šerijatski sudovi budu nadležni za takva pitanja i ja bih molio g. g. poslanike da tu stilizaciju prime u toliko da se kaže ovakvo: „Samo u pitanjima religiskim, šerijatski sudovi ostaju nadležni faktori, inače sva druga nadležnost prelazi na gradjanske sudove“. Jer, gospodo, kad bismo mi dozvolili konsistoriji da rešava o pitanjima i gradjanskoga prava, mi bismo imali sasvim pogrešnu koncepciju. Predsednik D-r Momčilo Ninčić: Ima reč g. Fehim Kurbegović. Fehim Kurbegović: Gospodo, ja neznam kako g. Cubrović dolazi do toga da se protivi da šerijatski sudovi kao državni presudjuju o naslednim pravima Muslimana. Treba da znate da je kod Muslimana nasledno pravo sastavni deo šerijatskog prava, dakle sastavni deo verskog prava. I ako se vi postavite na to stanovište, da priznate Islam kao veru u ovoj državi, onda dosledno i konsekvetno tome morate priznati i to. Medjutim na činjenu primedbu od strane jednoga poslanika odmah ću vam kazati, da je razlika izmedju sudova u ženidbenim stvarima kod rimokatolika i nas ta, što kod njih duhovnici u tome odlučuju samostalno i bez ikakvog, državnog nadzora, dočim kod nas je uvedena institucija državnih šerijatskih sudova koji po principima nasledjivanja, kako je to propisano u šerijatskom pravu, dosudjuju Muslima-