Rad ustavnog odbora Ustavotvorne skupštine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca : IV. Debata u pojedinostima o nacrtu Ustava i o amandmanima

б

XLI. sednica 1. aprila 1921. godine

nima nasledstvo iza njihovih roditelja i njihovih rodiaka. Kao poznavalac opšteg gradjanskog prava i modernog prava nasledjivanja, i kao poznavalac i katoličkog naslednog prava, mogu da kažem, da kad biste se bavili sa ispitivanjem našeg naslednog prava, da biste došli do zaključka da se mnogo od ustanova našeg naslednog prava mogu primiti i preneti u opšte gradjansko nasledno pravo. Kod nas je bilo često slučajeva da su pravoslavni dolazili do šerijatskih sudova da im vode nasledne parnice i kad god smo ispitivali običaje izmedju Pravoslavnih i Muslimana, došli smo do toga uverenja i zaključka da je uvek bilo u skladu šerijatsko nasledno pravo sa običnim pravom izmedju samoga našega naroda. Pa kad imamo već tu instituciju priznatu od Austrije, kad je ona već uvedena kao državni sud i kad ona vodi svo to poslovanje na taj način, da Ministar Pravosudja i pravosudne vlasti vode najveći i najjači nadzor nad tim poslovima, onda ustati protiv te ustanove, značilo bi raditi protiv samih državnih interesa, a osim toga značilo bi biti protiv Islama kao crkve, jer je nasledno pravo kod Muslimana sastavni deo šerijatskog prava. Ja znam, da vam to mnogo smeta, da ste vi videli u Makedoniji neorganizaciju, i kod nas je velika razlika izmedju Muftije i šerijatskog sudca. Kod nas Muftije same rade principijelne verske poslove. Recimo dodje na jedanput Muftiji pitanje, ako je jedna pravna norma šerijatska nejasna i dodju mu strane koje su u preponi, i pitaju stvar se objasni ovako je, ovako je. Kad se trefi pod ovim oslovima da Ii šerijat to dozvoljava ili ne, Muftija nema ništa drugo nego da kaže dozvoljeno po šerijatu ili ne. On je samo nadležan da rešava te norme verske, da odlučuje u koliko vrede i u koliko mogu biti primenjene, dočim šerijatski sudovi po ustanovljenom naslednom ženidbenom pravu presudjuju. Ja se čudim vama da vi baš protiv onoga što možda nije u skladu sa ženidbenim pravom, o bračnim sporovima, da tu niste ustali protiv, nego u onome što je nevino i što ne može da dodje u suprotnost kod ženidbenog prava. Mi smo zato da šerijatski sudovi ne samo ostanu u Bosni i Hercegovini, nego da se prenesu i na Sandžak i Makedoniju, jer je to u samom državnom interesu. Ja znam vrlo dobro kako su tamo uredjeni sudovi i znam da su vrlo manjkavo uredjeni i jedino će biti vrlo dobro ako se organizuju kao i u Bosni i Hercegovini, jer budite uvjereni da su naši šerijatski sudovi mnogo bolji nego može biti vaši gradjanski redovni sudovi. Ja to kažem kao sudac. Ja vrlo dobro poznajem tu stvar i ja mislim da vi nemate nikakvog razloga da ustajete protiv jedne ovakve dobre ustanove, kad se ona stavlja pod državni nadzor i kad funkcioniše kao što treba da funkcioniše jedan ured a naročito sud. Predsednik D-r M. Ninčić: Ima reč g. Simrak radi izjave. D-r Janko Šimrak: Ja neću da polemišem sag. Kurbegovićem nego bih hteo samo da ispravim jednu stvar, a to je da ni katolici, ni pravoslavni, ni hrišćani nemaju takvih sudova. Sto se tiče ženidbe u duhovnim sudovima rešavaju se čisto duhovne stvari i nećemo zvati ministra da venčava. A imovne stvari rešavaju civilni, gradjanski sudovi. To sam hteo da konstatujem da me ne bi krivo shvatili. Predsednik D-r M. Ninčić: Ima reč g. Jovan Jovanovič o šerijatskim sudovima. Jovan Jovanovič: Ja ću biti vrlo kratak. Gospodin Kurbegović nam je vrlo lepo objasnio, izneo svoje argumente i sve kazao i to je sasvim prirodno da je to on učinio. Ali i ako je. on to nama dobro razložio, mi

ne možemo primiti ovaj predlog kakav je učinio g. Ministar za Konstituanhi. Ne možemo ga primiti iz onih razloga koje je g. Cubrović vrlo tepo izneo i zato ćemo glasati protiv takve redakcije, u toliko pre što mi tražimo da se duhovni sudovi bave samo o bračnim sporovima i da ono što se odnosi na imovinske odnose ima da jedan redovni sud rešava. Predsednik D-r M. Ninčić: Ima reč g. MoskovIjević. Miloš Moskovljević: Gospodo, g. Kurbegović može biti ima pravo da ovi šerijatski sudovi imaju mnogo dobrih strana, i da je šerijatsko pravo tako isto korisno ne samo za muslimane nego i za državu, ali ima jedna druga stvar zbog čega mi moramo biti protiv toga. Mi smo u svome nacrtu Ustava tražili da se ukinu vojni i duhovni sudovi i sad odjednom mi ne možemo pristati, da kad se ukidaju naši pravoslavni sudovi, da se vraćaju zakonom muslimanski sudovi, jer onda bi i katolici trebali da imaju svoje sudove na verskoj osnovi. Mi stojimo na principu, da mora biti jedan sud za sve gradjane, a ne usvajati neke verske sudove, koji su ostatci iz srednjega veka. Jer ako bi tako činili mi ne bi išii unapred nego bi se vraćali natrag. Ako ima potrebe i ako ima dobrih strana kod tih šerijatskih sudova, onda treba reorganizovati naše gradjanske sudove a ne na verskoj osnovi da postoje nekij sudovi pored gradjanskih sudova. (Fehim Kurbegović: Šerijatski sudovi postoje kao državni sudovi a ne kao verski sudovi). Ne treba da zaboravite g. Kurbegoviću, da su i naši crkveni sudovi u srednjem veku rešavali i sudili stvari koje nisu čisto verske prirode nego i imovne odnose. Toga danas nema, mi smo se oslobodili toga i netreba da se na to vraćamo (Fehim Kurbegović: Serijatski sud je državni sud). Ali je .sud na verskoj osnovi Mi težimo g. Kurbegoviću, da se što bolje ujedinimo, da nas u novoj državi ne deli ništa: ni jezik, ni plemenski nazivi, ni vera, a Vi dolazite čak sa zahtevom da se na verskoj osnovi sačuvaju državni sudovi. To bi bila naročita privilegija, to bi bila neka država u državi: to bi bilo vraćanje kapitulacija koje smo imali kad smo bili vazali turske carevine. To je dakle vraćanje na kapitulacije, što mi nesmemo nikako primiti. Naše je mišljenje ako su naši gradjanski sudovi nepotpuni, ako nemogu da sude takve stvari koje sude šerijatski sudovi onda naše sudove treba reorganizovati, a ne bazirati, muslimanske sudove na verskim osnovima. Predsednik D-r M. Ninčić: Ima reč g. Djonović. Jovan Djonović: Ja žalim što se moram malo da zamerim mome prijatelju Kurbegoviću,- ali neka me izvini! Nemogu da se složim sa ustanovom šerijatskih sudova, odnosno šerijatskih sudaca, kako veli g. Kurbegović. Zakoni o imovini i nasledju to su opšti državni zakoni i po njima ima da se sudi. Ako ima nešto dobro da se unese iz šerijata neka se to i unese u gradjanski zakon, ali ne moramo da stvaramo jedno specijalno sudstvo, koje će odeliti muslimane od nas. Ja mislim, da g. Kurbegović ne želi da se odvajamo, nego da se spajamo. Mi hoćemo da stvorimo jedan zakon o naslednom pravu za sve gradjane, pa onda neka državni sudovi po njemu sude i presudjuju. Ako je do toga da se zaštiti religija ili izvesna prava koja garantuju pripadnicima religiozni sudovi, onda neka se održe, ali samo za verske stvari, a ne proširuju i na druge imovne odnose. Ja sam protivan da postoje verski sudovi bilo pravoslavni, bilo muslimanski, bilo katolički. Ali ako hoćete . da primite verske sudove neka oni sude samo i isključivo versks stvari. Gradjanske sporove neka sude samo gradjanski sudovi, a neka se koriguje naš gradjanski zakon, u koliko je to potrebno. Ja mislim da g. Kurbegović i