Rad ustavnog odbora Ustavotvorne skupštine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca : IV. Debata u pojedinostima o nacrtu Ustava i o amandmanima

Stenografske beleške

139

s tim, da se ovome Odboru Ustavnom doda još 18 narodnih poslanika. Medjutim, vidimo, da se ovim novim predlogom izbegava ovo povećavanje članova. Znači, da mi u Ustavnom Odboru hoćemo da prigrabimo sebi pravo i da ostali poslanici ne mogu da funkcionišu kao narodni poslanici već da imaju samo titulu poslanika bez ikakvog rada. Sem toga nastaje pitanje kako će se za vreme rada ovoga zakonodavnog odbora smatrati Skupština? Da li će se smatrati: da je u sazivu, da je raspuštena ili da je odložena? Isto tako nastaje pitanje: da li će se poslanici računati u dejstvu ili nedejstvu? Iz svih ovih razloga ja mislim da mi ne treba da oduzimamo pravo zakonodavnom telu nego neka to telo posle izglasanoga Ustava radi svoje poslove kao što je do sada radilo, i zato bih molio da se ovaj naš predlog primi. Predsednik D-r M. Ninčić: Gospodo, stavljam na glasanje ovaj amandman Zemljoradničkog Kluba. Gospoda koja su zato da se ovaj amandman primi neka izvole ustati. (Manjina ustaje). To je manjina. Objavljujem da je ovaj amandman odbačen. Stavljam na rešavanje ovaj predlog koji je g. izvestilac pročitao, a na koji je pristala i Vlada. To je: da se Ustavni Odbor pretvori u Zakonodavni Odbor i da se ne bira višak od 18 članova, —a koji je predlog motivisan time, što su mnoge grupe otišle iz Ustavotvorne Skupštine pa ne bi mogle učestvovali u izboru ovih novih članova. Gospodo, stavljam na glasanje ovaj predlog. Gospoda koja su zato da se ovaj predlog primi neka izvole sedeti, a koja su protiv neka izvole ustati. (Većina sedi). Objavljujem da je ovaj predlog primljen. Gospodo čuli ste amandman g. d-r Ivanića i drugova kod čl. ГЗЗ. Stavljam na glasanje. Gospoda koja su zato da se ovaj amandman primi neka izvole ustati, ako je protivan neka izvoli sedeti. (Većina sedi). Objavljujem da je ovaj amandman odbačen. Gospodo, čuli, ste amandman socijal-demokratskog Kluba kod čl. 133. Gospoda koja su zato da 'se ovaj amandman primi neka izvole ustati, ako je protivan neka izvoli sedeti. (Većina sedi). Objavljujem da je i ovaj amandman odbačen. Prelazimo na amandmane kod čl. 134. Izvestilac D-r Laza Markovič: Čast mi je predložiti kao izvestilac izvesne izmene u stavovima prvom, drugom i trećem ovoga člana. Po tim izmenama čl. 134. glasio bi ovako, i to u prvom stavu: „Ро stupanju na snagu ovoga Ustava ostaju privremeno sadašnje pokrajinske uprave svaka na čelu sa pokrajinskim namesnikom, koga imenuje Kralj na predlog Ministra Unutrašnjih Dela. Pokrajinski namesnik vrši pokrajinsku upravu preko šefova odelenja pod neposrednim nadzorom Ministra Unutrašnjih Dela, a kao organ nadležnog Ministra na osnovu dosadašnjeg zakona i uredaba (naredaba.)" D-r Laza Markovič: Ttav drugi: „Zakoni doneseni posle stupanja na snagu ovoga Ustava ne mogu dodeliti pokrajinskim upravama nove dužnosti". To je stara redakcija". Nov dodatak bi glasio: „0 postupnom prenašanju poslova pokrajinskih uprava na pojedina ministarstva i pojedine oblasti po odredbama donesenim na način predvidjen u članu 135. odlučivaće Ministarski Savet po saslušanju dotičnog pokrajinskog namesnika". Treći stav je: „Dok budu trajale pokrajinske uprave, odelenja pojedinih ministarstava u pokrajini dužna su, da za sve predloge opštega karaktera, ili koji se odnose

na službu osoblja zatraže mišljenje pokrajinskog namesnika pre ministarskog rešenja“. Četvrti stav ostaje po predlogu. Predsednik D-r Momčilo Ninčić; Gospodo, da ostavimo 5 minuta odmora, da bi se gospoda upoznala sa ovim predlogom, ili da se on ponovo pročita. Ja mislim da bi to bilo dovoljno. Izvestilac D-r Laza Markovič: ponovo čita predložene izmene kod čl. 134. Predsednik D-r Momčilo Ninčić: Gospodo, ovo nije od velikog političkog značaja. Javlja li se ko za reč? (Niko). Stavljam na glasanje ovaj predlog na izmene. Gospoda koja su za taj predlog, odnosno za ove izmene, koje je pročitao g. izvestilac, neka sede, a koja su protiv neka izvole ustati. (Objavljujem da je ovaj predlog po sporazumu sa vladom primljen. Izvestilac D-r Laza Markovič: Kod člana 135. čast mi je kao izvestilac predložiti sasvim novu redakciju. U prvom stavu taj član bi glasio ovako: „Predloženi zakoni o podeli na oblasti i o uredjenju oblasti (član 95. i 96. Ustava) kao i o prenosu dosadanje pokrajinske nadležnosti ministarstva i oblasne uprave (čl. 134.) vlada je dužna u roku od četiri meseca podneti Narodnoj Skupštini rešenje. Ako Narodna Skupština ne bi ovaj zakon u roku od tri meseca rešila, imaju se isti doneti po propisima člana 133. o izjednačenju zakonodavstva i uprave u zemlji; a u ko[iko ni po tom kraćem postupku ne bi ovi zakoni bili doneseni u daljem roku od dva meseca imade se narediti kraljevskom uredbom u roku od mesec dana podela zemlje zajedno sa razgraničenjem pokrajinske uprave u smislu čl. 95. i 96. Ustava. Ta se uredba može menjati samo zakonodavnim putem. Ako se podela zemlje ne bi vršila ni po prvom ni po drugom stavu ovoga člana, nego po trećem, onda se imadu osnovati u Hrvatskoj i Slavoniji četiri oblasti". Drugi odeljak ovoga člana bi bio: „Isto tako, ako se podela zemlje vrši uredbom, po ovome članu, Crna Gora iz 1913. sa kotarom Boko-Kotorskim a bez okruga pljevskog i bjelopoljskog važiće kao oblast i vršiće funkciju oblasti po ovome Ustavu." Stav treći glasi: Zakonom o razgraničenju oblasti, Bosna i Hercegovina će se razdeliti u oblasti u svojim sadanjim granicama. Dok se to zakonom ne uredi, okruži u Bosni i Hercegovini važe kao oblasti. Spajanje tih oblasti vrši se odlukom oblasnih skupština dotičnih oblasti donetom većinom od 2 / ? glasova u granicama odredjenim trećim stavom čl. 95. ustava. Pojedine opštine ili srezovi mogu se iz svojih oblasti izlučiti i pripojiti drugoj oblasti u sadanjim granicama Bosne i Hercegovine ili izvan njih, ako na to pristanu njihova samoupravna predstavništva odlukom od 3 / 5 glasova, itu odluku odobri Narodna Skupština." Stav četvrti glasi ovako: „Okruži (županije, okružja) ostaju kao jedinice državne uprave dok se ne ukinu zakonom. Njihov krug rada regulisaće zakon. Likvidacija samouprave okruga provešće se u korist oblasti i srezova čim budu organizovane oblasti." To je gospodo, ceo član 135, Vojislav Lazič: Zar to nisu istorijske granice? D-r L. Markovič: Nisu. (Vojislav Lazič: Vi težite tome) Predsednik M. Ninčić: Ima reč g. Jovan Djonović. Jovan Djonović: Gospodo, posle ovoga što sam čuo, protestujem što se deobom na oblasti Bosna i Hercegovina meće u jedan izuzetan položaj, što. se za nju stvara specijalna odredba, koja se ne stvara ni za jednu drugu pokrajinu (Glas: I za Crnu Goru i za Hr18 *