RTV Teorija i praksa

übuduće bez važnosti, mediji čine da prisustvujemo pojavljivanju, a zatim invaziji novih izraza kojima su Amerikanci dali ime Public Arts 2 O'avne umetnosti). Ako su film i fotografija sada prihvaćeni kao umetnosti, nije isti slučaj, bar još ne, sa crtanim filmom, foto-romanom, televizijom, pesmom, pločama, da ne govorimo o reklamama, video-igrama, svemu što evropski sociolozi teže da grupišu pod terminom „umetnost raasa“. Ovaj naziv, za koji neki smatraju da ie pejorativan, dobro obeležava prekid koji se desio s elitističkom kulturom. Ne prejudicirajući njihove odnosne vrednosti. važno je da sačuvamo u svesti da je ona samo pripadništvo jedne manjine. Ne radi se, međutim, o prostoj dihotomiji; najsuptUniji duhovi rado priznaju zadovoljstvo koje imaju kad gledaju neki vestern, kad slušaju, ako ne Džona Holideja, bar Žorža Brasensa, ili pak, kad prelistavaju stripove... „Dimenzija mase“ obuhvata tradidonalne oblike kulture, čak i ako ih za mnoge ona ne umanjuje. U svakom slučaju, jasno je da pojam umetnost trpi jedno proširenje koje nije više mogućno ignorisati i koje, za dobar deo čovečanstva, čini ..paralelnu" kulturu, ponekad jedinu kojora se ona hrani, i koja proizilazi iz same industrijske proizvodnje. 3 Ovakva produkcija se pokorava zakonu tržišta sa svim imperativima kojc ono implicira: investiciju, tehnološku inovadju, konkurenciju, markcting. distribuciju, poznavanje robe. itd. U toj perspektivj, umetnosti mase se ne razlikuju od drugih proizvoda mase. Pojam autora sc briše; Goldorak, Supermen, video-igre su proizvođi specljai|žovanih ekipa. Koprodukcije postaju pravilo na televiziji. 4 Ovaj pregled, iako kratak, iznosi na videlo paradoks koji zahteva razmišljanje. S jedne strane, nove umetnosti su predmet proučavanja u dubinu od strane sociologai psihologa, kao što su i predmet referata simpozijuma toliko podržavanih od međunarodnih institucija (Uncsko, Evropski savet, itd.); s druge strane, one čine aktivnost važ.nih industrija čiji cilj nije nikako spoznaja, već samo rentabilnost.

2 Naslov dcla objavljenog 1956. u originalnoj verziji Žilbera Seldea (Gilbert Seldes). Simorf Schuster, Njujork. 5 Godinc 1980. od 4,5 inilijarde publikacija, 28% su se odnosile na crtane filmove, 4 Vidi: Na šestom svetskom tržištu Monte Karla: „Jedna reč gosppdar 1 ' ko proizvoditi", ~Le Monde", 7. februar 1984, str. 17.

124