RTV Teorija i praksa

која koristi, као što to radi Fred Forest, medije kao materijale izražavanja (novine, radio, televizija, telefon) 6 . Ove nove umetnosti, koje možemo nazvati ~tehnološkim“, karakterišu se upotrebom tehnologija u toku ili u nastanku. Svakako, lepe umetnosti, ili ono što se tako nazivalo i što je zamenjeno izrazom plastične umetnosti, uvek pribegavaju tehnikama iz očiglednog razloga što ne postoji umetnost bez tehnike, Ali od impresionizma do današnjeg neoimpresionizma, da uzmemo primer slikarstva, naročito se promenila ikonografija ili načini reprezentacije (apstraktno, nadrealističko, enformel slikarstvo, itd.). Čak i pribegavanje akriliku, aerografu, ili mešanim tehnikama (combinepaintings Raušenberga), nije fundamentalno promenilo potpore koje su ostale stabilne kao i materijali. Naprotiv, tehnološke umetnosti odlučno se pozivaju na materijalnu reprezentaciju koju pružaju elektricitet i elektronika. Prekid sa tradicionalnim umetnostima je, dakle, dokazan na tehničkom planu. Ali nije na estetskom planu. „Tehnološki umetnici" se odlučno distanciraju od masovnih proizvoda koje fabrikuju industrije kulture. Kao tradicionalni umetnici oni pretenduju ne samo da izbegnu anonimnost proizvodnih ekipa, već da stave svoj pečatna ono što rade, jednom rečju, da potpišu svojim imenom. Tako radeći, oni se upisuju u kontinuitet tradicionalnog umetnika čija je vokacija đa uobliči jednu inspiraciju koja dobija smisao i vrednost u delu koje se smatra umetničkim. I dalje, tako radeći, oni podrazumevaju da pozovu u nama, ne toliko potrošača, koji dolazi iz dimenzije mase, koliko subjekat koji dolazi od našeg prvobitnog pitanja o smislu i vrednosti naše egzistencije.

6 Vidi: ,ЛП Press" u: ,Art et Techmologie" br, 76, đecembar 1983, koja daje opša uvid, niada koncizan. ovih novih izraza. Kao i obaveštenja o projektirr.;: budućcgmuzeja u La Viletu. koji će im ustupiti značajno mesto. Za umetnost putem kompjutera kao i za video-umetnost, korisno je konsultovati između ostalih; Abraham Mol (Abraham Molesj.C/mernost i računar (Art et Ordinateur),Pariz, Casterman 1981, biblioteka „Savremene sinteze", kao i Džozefa Dei.’na (Joseph Dekcn) Kompjulerskc shke (Computer Images), Stale oJ'theArt, Thames and Hundscn, Ltd.. London, 1983;za \ideo-umetnost: Rene Berže- (Rene Berger): Efekat tehnoloških promena. U mutacji, umelnost, graa, slika, kuitura, MI. (L’effet des changements technologipues. En mutation, l’art, la ville, l'image, la culture, Aosu.), Pierre-Marcel Favre, Lozana, 1983, poglavlje 111, „Vrebajući komunikaciju".

Treba zabeležiti takođc i izložbu Electra, organizovanu krajem decembra 1983, počctkom 1984. od strane Muzeja moderne umetnosti grada Pariza, čiji je obiman kalalog kojim je rukovodio Frank Poper (Frank Роррег), jedan neprocenjivi radni instrument u pogledu novih umetničkih izraza povezanih za evoluciju elektricitcta i clcktronikc.

126