RTV Teorija i praksa

Ova slika je u isto vreme shematska i nekompletna. Razlike nisu, bez sumnje. tako jasne. Ona treba, osim toga, da vodi računa o lendencijama koje se izražavaju na dva ekstrema koji su, s jedne strane land art (Valter di Marija, Ričard Long, Robert Smitson-Walter di Maria, Richard Long, Robert Smithson), s druge hepeninzi, akcije, performanse, ukratko bodu art (Đina Pane, Nič (Gina Pane, Nitsch) itd. Slika. takođe, treba da vodi računa o izvesnim izrazima na kojima se još radi. takvim koje ujedinjujemo pod opštim nazivom „nove slike“ i ..interaktivne slike“, poluindustrijski proizvodi, poluumetnički povezani sa evolucijom računara. 7 Ona je ipak dovoljna da bi se iznela na videlo hipoteza koja podrazumevaono što prethodi i koja služi kao nit vodilja ka ovome što sledi: u situaciji übrzane promene koja je postala stanje našega društva, odnos umetnosti i medija nije više odnos kojrsmo ranije upoznalh Njihov raspored je postao takav da više nije moguće posmatrati ih odvojeno. Medij se obično smatra sredstvom za prenošenje poruke koju jedna ili više osoba šalju jednom ili većem broju primalaca. Pored jezika, prvog medija, knjiga, još opštije štampa, vekovima su bili dominirajući mediji. Od jedva pre jednog veka mediji su se umnožili. Poslc štampe, radija, televizije, videa, video-ploča, satelita, kompjutera, toliko sredstava za prenos, toliko ~kanala“ kcji, bez sumnje raznovrsni u svojoj koncepciji, materijalu i realizaciji, imaju funkciju da usmere poruke. Neutralnost ~kanala“ čini se da ide sama po sebi, utoliko što je Šanon (Shannon) i Viver (Veaver) smatraju a priori, koji su ga „kanonizovali" u svojoj slavnoj matematičkoj teoriji komunikacija B , toliko da administratori, tehničari, politički funkcioneri, fabrikanti ili stratezi pristaju na njega zatvorenih očiju. Tako, čim se pojavi neka nova tehnika, uprava PTT smatra da je njen zadatak dovoljan da je postavi na mesto. Sadržaji, tvrde oni, ne dolaze ni od tehničke, niti od administrativne instance. Odatle, proširujući nameru, rečenica-kliše koja se ispituje: „tehnika nije ni dobra ni rđava; sve zavisi od toga kako je neko upotrebljava.“

7 „La Recherchc", spccijalni broj, Revolucija slika, br. 144, maj 1983. 8 Klod Sanon i Voren Vivcr (Claude Shannon and VVarren Wrayer). Malemalička leorja komunikacija (Mathematical ТЋеогу of Communicationj. The University of Illinois Press, Urbana, 1949.

127