RTV Teorija i praksa

Ovo naivno gledište koje rđavo skriva čistu savest budalaština, je razbijeno radikainim tvrđenjem Makluana (McLuhan) The Medium is the Message (medij je рошка). Bez sumnje je on otišao daleko, ali taj stav nije samo tek nešto više od kaprica. Očigledno, pošto je svaki medij proces mediatizacije, nesvodljiv na prost prenos, sledi da se u svakoj komunikaciji mora uzeti u obzir sama priroda medija koja ga pokreće, 9 što znači, u najrigoroznijem smislu reči, da svaki medij raspolaže jednom moći konfiguracije koja konkretno interveniše, počev od predavanja pa do prijema, stvarajući polje mogućnosti kome je. čini se, legitimno pridružiti ime kreativnosti. Ova'se uglavnom definiše kao sposobnost Ijudskog duha da uvede nove oblike u našu okolinu. Tako je s paradigmama koje je Kun (Kuhn) 10 proučavao i jasno pokazao da „svaka naučna revolucija menja istorijsku perspektivu grupe koja je proživljava“. Tako je sa umetničkim revolucijama: prihvatanje albertinskog pogleda menja polje reprezentacije koje se nameće počev ođ renesanse i koje impresionizam, sa svoje strane, menja krajem XIX veka uvodeći novu viziju sveta. Ukratko, kad se menjaju pravila jedne prakse koja se smatra ~normalnom“, tj. prihvaćenom od svih, dolazi do pojave nove paradigme. Počev odatle, možemo se pitati - za mene je odgovor na pitanje afirmativan - da li tehnološke promene, menjajući uslove naše egzistencije, nisu u osnovi novih oblika počev od kojih gledamo i razmatramo svet na jedan drugačiji način. To je nedavno pokazao, između ostalih, Robert Stefan (Robert Stephane) za koga TV mreža nije ništa drugo do metaprogram. 11

9 Abraham Mol pokazuje da treba praviti razliku između kratkog izraza i dugačkog izraza. Ako pozovem vatrogasce u pomoć, samoje važan sadržaj poruke, bez obzira da li ona ide glasom ili telefonom. Ali praksa na TV, uskoro i ona na računaru pokazuje da pri dužem izrazu imamo posla sa kompletnom reorganizacijom našeg polja percepcije, dakle sa promenom kultume dimenzije.

10 Toma S. Kun (Thomas S. Kuhn), Slruktura naučnih revotucija (La Structure des revolulions scientifiques), Pariz, Flammarion, Izd. 1970. biblioteka „Nova naučna biblioteka".

1 1 Robcr Siefan (Robert Stephane), Televizija i umemosi - lelevizija kao umelnosi (Television and Art- Television as Art): Međunarodna konferencija o jedinstvu nauka, Cikago, novembar 1983 (ncobjavljeno). Autor je regionalni direktor Ccntra za proizvodnju RTB Liježa. Njegov govor je održan u okviru seminara „Umetnost i tehnologija" (Arl and Technology).

128