SRĐ

— 808 —

Maks Nordau priopćio Dr. Torkvato. Kada bi htjeli sa dvije lijeci označiti ovog pisca, trebalo bi kazati, da je on — smion osamljenik. Za mladijeh dana ostavio je svoju đomovinu, proputovao gotovo cijelu Evropu i napokon se nastanio u Parizu, gdje se od nekoliko vremena bavi lijecenem nervoznijeh bolesti. Nijemac obicno je li ostavio svoju domovinu, izg'ubi neke glavng. oznake svog plemena, da prisvoji tuđe. Maks Nordau nasuprot izbjegao je ovom fatalnom zakonu, te nakon višegodišneg boravka u modernoj Babiloniji, nije ništa izgubio od izvorne svoje rase. Pariz mu nije uspio pomutiti intelektualno ravnotežje; znanost i umjetnost francuska i ako tako sugestivne u svojoj uglađenoj formi - nijesu mu se znale nametiiuti. Proživio je u bujici raznog svijeta, prošao je uz razne struje modernijeh ideja, a da nije zabasao. Bličan je organizmu, koji i ako u okuženom ambijentu zdrav ostaje. On je ostao osamjenik. „Les idee.1 genialea kazao je Paskal mennetit toujours d' individus isoles." Л ja cijenim, da se tvrdna francuskog filozofa sasvijem sudara sa umnijem značajem Maksa Noi'dau. Prije u svojijem „Paradoksima", kasnije u .. lumvencijonalaijem ЈаЊпа" pokazao se je genijalnijem temperamentom. Kazao je mnogo novijeli stvari, stvorio novijeh ideja i proširio orizonat judskom umu. Smionost, ovaj neodjejiv drug poletna uma, prikazala nam je negove misli kao oštre udarce proti pokvarenom našem društvu. Negov pronicav um, bistrina i lakoca stila u „ Paradoksima" znali su se nametnuti i predobiti javno nmijene; Viktor Hugo danas bi ili definirao „istinom neshvat/ivom patufcima." Kasnije osokojen možda uspjehom, baci se na romantiku, ali na tom po|u nije napredovao. „Rane drustva" i „Sentimentalna komedija" kniževna su djela sredne ruke, — i ako, a osobito prva, sadržavaju krasnijeh stranica duboke eksperimentalne filozofije.