SRĐ

— 128 —

naslovom Causeries du Lundi. Treba i palc opaziti, đa mu ove studije mnogo zaostaju za onim prijašnim. Nakon di'žavnoga preokreta 1851. stao je surađivati u Moniteur-u, povrativši se k prineipima klasieizma. I ove je studije zajedno štampao pod natpisom Nouveaux Lundis. Kroz ovo je vrijeme Sainte-Beuve bio imenovan profesorom latinskog klasieizma u Franeeskom Zavodu, ali nakon malo, zbog politiekijeh svojijeh nacela, morao je to mjesto napustiti. Surađivao je također i u drugijem francuskijem smotrama. U Revue des deux Mondes objelodanio je divnu svoju studiju o Amperu. Godine 1857. bilo mu je dodijejeno jedno mjesto (maitre des conferences) na normalnoj pariškoj školi, ali se i ovdje nakon malo zahvali, postavši glavnijem sarađnikom Constitutionela. Biran u Senat, pokazao se je u više prigoda pristašom liberalnijeh načela. Silnom talentu i prostranoj erudieiji Sainte-Beuve-a mnogo su naškodile razne negove metamorfoze. Od pristaše romanticizma pretvorio se je u gor]ivog zastupnika klasicizma; u politici bio je sansimonovac, orleanista i bonapartista. Uz razne svoje preokrete Sainte-Beuve nije se ipak preobrazio, niti je iščezla prijašna negova individualnost; pod drugijem odijelom prepoznaješ istoga covjeka. Najboju svoju stranu znao јз sacuvati, glavni teme]i ostali su netaknuti. Shvativši dobro stvar, može se slobodno kazati, da je to bila samo djelomična transformacija. Ovo izgleda na prvi mali kao kakova kontradikcija, ali kad se radi o Sainte-Beuve-u, cijenim, da nema tu nikakovog protuslov]a. Uz razne sekundarne preinake, kod nega se opaža ipak jedna savršena ejelina: on je ostao vrsnijem kritičarom i ništa drugo. Da, negovo se miš]ene mijena; obožava što je prezirao, prezire što je obožavao, ali je glavnijem načelima ostao dos]edan. Pod kojorn bilo formom predstavila nam se hegova misao, opažaš kritičara, pa bilo i proti negovoj vo]i. Kritičar ti se otkriva pod pjesničkijem zanosom i romanopišćevom maštom kao i pod povjesnijem aparatom. On je shvatio najbolu svoju stranu i takovim se je htio iskazati. Nemu bi punijem pravom dolikovao naslov La Harpe-a grand Perrin Daudin de la litterature, drugijem riječima —- velikog kniževnog sudije. Poput La Harpe-a, ali uz