SRĐ

— 185 —

KNIŽEVNI PREGLED. Bosna i Hercegovina u hrvatskoj pripovijetci. — Svet. Ćorović. — (.3) Slicna ovoj jo i ona pogreška u pripovijetc-i Bez Nade, gdje jedna djevojka kaže matcri: „Mati, flilmo me isto voli". Naše djevojke stide se, ako im mati i preko đrugoga dozna za ašikovane, a kamo li da joj same trče, pa da prieaju o tome. No najnevjerovatnije je ono, na str. 66. (Bez Nade), gdje hanuma savjotuje i uči staroga Alagu, da prihvati za posao, da se brine za vinograde itd. Ko dobro poznaje Muslimanke, ovako ne će pisati. Svaki Musliman domaćin je u svojoj kući, i ni jedan ne će trpjeti, da ga žena uči pameti, naročito ne na ovaj riačin. Isti Alaga, inače vrlo vvažen i od svakoga poštovan čovjek (str. 27) nareduje, da mu so \ r cčcra od kuće doncsc u Cindinu baštu, te da tu večera. Koliko mi znamo, jedan čovjek, koji pored svoje kuće veeerava po baštama, i to po baštama koje bi tre balo da se zovu mehane, ne može biti kod Muslimana ni uvažen ni poštovan. Mi upravo sumriamo, da je i bilo takovog čovjeka, ako nije pijanac ili raspikuća. I Omer-efendija, lcoji na str. 109, 205, 206, i 207 drži onako dugačke i onako smiš]ene govore, kao zagrebački pravnik kakav, nc izgleda nam nikako Mostarac. Mi poznajemo mnoge i starije i mlađe Muslimane, poznajemo ih i koji lijcpo znadu govoriti, ali onoliko i onako da govori mi ne poznajemo ni jednoga, niti ga je bilo, niti ga ima, jer bi čak i Mehmed Gelaludin Kurt trebao da ide u riega na zanat Najveća je pak pogreška ovih pisaea, što su se Juto ogriješili o svoje sugrađane, Muslimane, mostarske i to na više mjesta, u pomenutoj pripovijetci Bez nade. Oni su pokušali, da opišu ') Kurta bi svakako trebalo dati 11a zanct, jer s ovakom pameti kanda ne 6e daleko dotjerati. U negu je n. pr. i ovo narodna pjesma iz Bosne: Pošetala Miza materina Ala pirga na pirgu Nek se pirga širi, Ala Hrvat na Magar Nek se Magar }uti....