SRĐ

— 855 —

na prednoj straži na Pilama, odakle se i Marojević pridruži knezu Kabozi, markizu Franu Boni, knezu Nikoliei Saraei, te svi sidoše na vrata od Ploca, gdje se bijaše smjestio Natali. Traže opet ova vlastela da im se dopusti ući u grad, ali im se odgovara da бекаји i vrata se nikako ne otvaraju. Tek oko ponoći knez Vlabo Martin Kaboga i knez Mato Nikolica Poca iskrcaše se na Ploče sa strane od luke i kazaše im, da ne će ni na kakav naein pristati, da u grad uđu sami ustaše; već da su oni poslani, da se suoee s generalom austrijskim i zapovjednicima engleskim. Svratiše se opet u Gruž, a sam Natali s Brgaćanima i Župjanima osta na vratima od Ploča. Sa svijem da ovoj dvojici vlastele, te su došli iz grada, bijaše Kaboga priopćio ugovor sklopjen s Milutinovićem; ipak ovi btjedoše uplesti nove uvjete. Lako razabraše savezni zapovjednici, da između vlastele koja obsjedaše i one u gradu nema nikakve sloge ni sporazuma, i da stanovnici Dubrovnika nijesu btjeli primiti u grad ustaše; odlučiše dakle okoristiti se zgodom, prije nego li se između jednib i drugib mogne sklopiti i pribvatiti kakva nova odluka. S toga u svanuće 28-og januara krenu se iz Gruža austrijske i engleske čete sa svojim generalom i zapovjednicima put grada Dubrovnika. Ne traže više našega namjesnika, da im se pridruži s negovom vojskom, kao što je bilo uglavjeno; već naprotiv napere dvije topovske lađe put kuće, gdje se bijaše smjestio naš glavni stan, da ne puste proći nijednoga Dubrovčanina put grada Dubrovnika, koji su sami Dubrovčani bili opsjednuli i osvojili. 1 ) Išeta pred vrata od Ploča jedan oficir engleski s malo vojnika i, bineći da dolazi kao pregovornik, dade ostraniti ustaše, koji se tu nalažabu s Natalijem, te uđe u grad. S mjesta negovi vojnici zaposjednu ona vrata i iznova ih zatvore. Oficir engleski oslobodi generala Montrichard-a, i tek tada bi

') Ти plemenitu akciju bijahu pripremili zapovjeđnici austrijski, engleski, i francuski u kapitulaciji tajno sklopjenoj već dan prije. I doista, kad je ta kapitulacija ugledala svijet u Trstu, obaznaše tad Dubrov8ani, da je posada francuska u članku XI tražila, da se „nijedno čelade bilo iz krajine dubrovačke, bilo iz drugoga mjesta, ne će moći približiti gradu Dubrovniku, dok itd." i da su genero austrijski i zapovjednik engleski na to pristali.