SRĐ

— 869 —

Zatim se opisuje kako dva vojnika koji iđahu kuei da proslave badne veče, naiđu na siroče, povrate mu u pola smrznutom život, dovedu u grad i traže mu skioništa. Zakucaju na vratima siromaske kude, i siromasi prime dijete. „Gdje si Gospode!" uzdišu jednako vojnici cijelijem putem: „Ovdje je Gospod" uzviknu oni kad se siromaška kuća milostiva pokaže. Ovo je najlepša priča Budisavjevića. Tu se on uzdiže do visoke, ciste, evangjeoske ]ubavi i ulijeva nadu. Jakim potezima iznosi kontrast između bogatih i siromašnih, i slika jubav i djecu. Posjedha je priča U Ziginn Klancu. U noj se opisuje stara pjesma svekrve i nevjeste, koju ova posjedna progoni i tjera iz kuće. Predmet star, ali je ovdje veoma dobro obrađen. Budisavjević je jak pripovjedački talenat, koji nam prekazuje nama prilično nepoznat život, to je život „bijednih ]udi On ih osobito voli. Harakteri i tipovi vrlo su dobro ocrtani. Samo što se čini da Budisavjević u pričanu katkad gleda na natpis bijedni, što uvijek nije dobro, jer se tako krni cjelina a efekat gubi jačinu. To se lako dade zapaziti. Jedinstvo cjeline izgubi mjestimice iz vida u opisivahu kojeg prizora koji on voli. U načinu izlagana on je pristaša ruske realističke škole, osobito mlađijeh pisaca, čiji se utjecaj dade lako opaziti. Negov će kraj dobiti u hemu bez sumne svoda Matavu]a, Sremca i Janka, jer on ima sve potrebite darove za to. On je mlad još, a srpska literatura može s potpunim pravom da u h polaže velike nade. Dubromik. Stijepo Kobasica. BILEŠKE. KtilŽEVNOST. U ovom broju počiriemo u prijevodu đonositi solidno izrađen i lijepo napisan a kratak talijanski sastav Tome Kerse 0 životu i djelima Didaka Pira (Della vita e deg'li scritti di Didaco Pirro, 1826) Cije je nekolike pjesme, prije kratkog' vremena, izdala Srpska Dubrovacka Stamparija kao II. svesku Srpske Dubrovačke Biblioteke. Toma Kersa, jedan od onih učenih Dubrovčana koji su početkom prošloga vijeka održavali khiževnu aktivnost u Dubrovniku, i pisao dvaju kratkih takođe talijanskih sastava, sličnih po-