SRĐ

— 915 —

neophodnom uvjetu koji se identifikuje s negovim bistvom."') Odallr Skot zaklučuje da broj, vrijeme, kretane; supstancija (individualna), sila i nezina energija, u svijetu su jedna sama stvar, razdijelena u tri formalna koncepta radnom našeg uma: ,Д ovo tvrdo držim da je istinito, t. j. da ni broj ni vrijeme ne znace drugu kakvu apsoiutnu stvar preko brojeva ili preko kretana kao što n. p. knkvoca znaci nešto drugo nego li kolikoća, već prosto istu stvar; samo što dodava razlog predstavi kretana".-) Tako je mislio i jcdau od najvećih talijanskih filosofa, Vincenzo Gioberti. 3 ) On doduše polazi s drugog gledišta, ali se potpuno sudara s našim mnijenem. On tvrdi da, ako hoćemo da đobijcmo pravu ideju vrcmena i prostora, treba nam se poslužiti sintetičnim procesom, po kome naš um polazi a priori od čiste ideje Bića (Ens) do posjedneg stepena egzistencije. Za to se Gioberti poslužio i jednom slikom, da nam predstavi potrebu ontološke metode u ovome pitahu, u kojoj se polazi od Bića (potrebnog) a završuje „onim što postoji". Kazao sam da se u posjednoj analizi, filosofija oslobođena predrasuda povratila beskrajnosti, vječnosti. I zbija, ako su btvari u vrcmenu i prostoru, 1о je odatle što je aktualna nihova egzistencija ograničena. Ali aktualna egzistencija označuje jedno poziti\ no savršens^o, ona se dakle rnora osnivati na izvoru potpune savršenosti, na vrhovnom biću, koje nije podvrgnuto ni vremenu ni prostoru.') Ni sa jednog gledišta, neizmjernost i vječnost Božja nemaju obiležje vremena i prostora; a ne smijcmo kazati da su oni neki idealni prostor' i idealno vrijeme, kao što se bez razl )ga izrazio Fenelon i Lessije; oni su dva božja atributa, па kojima se u posjednoj analizi osniva prostor i vrijeme. Ovim se načinom rješava cijelo pitane o vremenu i prostoru, a nijesmo prinuđeni pribjeći Kantovim fikcijama. * * *

') Cf. Meiodo e si.st. scientif. del Giov. Dnns Scoto , p. 85. V Cf. Ibiđ. q. ХУ111, a. 1, n. 5. 3 ) Gf. Op. di Vin. Giob. Intr. vol. III, p. 394, not. 2. 4 ) Cf. Ivlentgen; Philos. ancienne, n. 368.