SRĐ

БИЉЕШКЕ. — BILJEŠKE.

14б

Четрдесета обљетница нашега књижевника. Г. Милан Павлов Јован о в и h, наш стари сарадник у Вуковару (Сријему) навршио је још 9. (22.) фебруара о. г. 40 година свог књижевног и публицистичког рада. До сада је много радио по разнијем листовима српским и страним. Написао је више научних дјела, брошира и расправа о српском и црногорском народу. Тај његов рад непрекидан на науци добио је и нарочито признање тиме, да су га многе академије наука и учена друштва изабрали чланом, а многи владари одликовали га високим орденима. Pierre Corneille. Na 6 juna navršilo se 300 godina od rođenja ovoga g'lasovitoga fraucuskog dramatičara. Rodio se u Rouen-u 1606. Svojijem prvijem dramatom „Melite" postade ljubimcem publike, i obrati na sebe pažnju Richelieu-a, koji ga pozove na svoj dvor i ođredi mu godišnju potporu. Jza ovoga prvoga dramata slijedile su još .jedna šaljiva igra i tragikomedija „Clitandre", sve rađene po uzoru itaiijanskijeh i španjskijeh komedija. Tek komadom „Medea" (1635) stupi Corneille na poi.je tragedije. Ovijem komadom postade klasičnijem piscom Franceza. Iza „Medeje" stvorio je izmedu ostaloga još : „Cid", „Ногасе", „Cinne" i ,,Polyeucte". God. 1647. bi izabran članom Akademije Posljednje godine života proveo je u Parizu tiho i daleko od svijeta. Preminuo je 1684. •j* Dr. Richard Garnett, bibiiotekar u Britskom muzeju u Londonu, umro je u Hampsteadu 13. aprila u 72. godini života. On je prvi pokrenuo i nadgledao štampavanje kataloga ovoga zavoda. Surađivao je na , Епсуclopedia Britannica" i na ,,Dictionary of National Biography". Bio je i pje-

snik. Napisao je i biograflje Miltona i drugih pisaca. „Восанска Вила". Овај једини српски књижевни лист у Херцег-Босни ушао је већ у двадесет и прву годину живота. Треба само помислити на потешкоће с којијем треба да се боре српски листови у опће, па на особито мучне прилике српскога народа у Босни и Херцеговини, да се схвати значај двају деценија овога српскога часописа. Са свога скромнога али устрајнога дјеловања „Босанска Вила" има разлога да се нада, да ће је у будућности српски народ још боље подупирати и сарадњом и претплатом. О Ćorovićevijem pripovijetkama. Г III. svesci za g. 1906. Ljetopisa Matice Srpske g. Marko Car napisao je opširnu kritičnu studiju o pripovijetkama g. Svetozara Ćorovića. NAUKA. 200-obljetnica požara crkve Sv. Vlaha u Dubrovniku. Na 26 o. g. navršilo se 200 godina od kada požar pretvori u gomilu kamenja veličanstveni i bogati hram dubrovačkog parca Sv. Vlaha. Jedino što bi čudom od ognja spaseno bijaše srebrni kip Sv. Vlaha. Dubrovački senat odmah određi, da se sagrađi nova crkva. God. 1707. bijaše postavljen prvi temeljni kamen i blagoslovljen od Arkibiskupa Tome Antuna. Scotto u nazočnosti kneza, vijeća i puka. Dubrovčani tom prig'odom skovaše spomen-medalju. Medalja je od bakra i sasvim lijepa ureza. S jedne je strane Sv. Vlaho, kao na dubrovačkome škudu a sa strana • S • • B •; naokolo je legenda: f PROTECTOR REIPVBLIC/E RHAGVSIN/E S druge je strane epigrafa: