SRĐ

146

SRĐ. — СРЂ.

t ECGLESIA D. BLASII PROT. REIP. DIE. I|A FESTI PENTEC. 1706. NOCTV RNO INCENDIO CONS VMPTA ET ЕХ. S. C. PRO EA MAGNIFICENTIVS INSTAVRANDA FVNDI TVS EVERSA FVERVNT HIC IACTA PRIMA FVNDAMENTA DIE 15 IVNII * 1707 • God. 1715. crkva bi dovršena i posvećena od opata Ignata Đordića. Radnjom je upravljao mletački arliitekt Marin Groppelli. Prigodom posvećenja bijaše postavljena pomen ploća od mramora na desnoj strani velikog otara n istoj crkvi. Dubrovčani kao pomen kobnog' dana proslaviše 200. obljetnicu požara crkve Sv. Vlaha crkovnom svečanosti. A. Benussi. Prorov kroz Sempijon (Simplon). Prošloga mjeseca proslaviše na svečan način Italija i Švajcarska dokončanje orijaške radnje : prorov brda Sempijona. Tri su velika prorova, koji željeznicom spajaju Italiju sa Svajcarskom ili da uzmemo za primjer dva grada: Milan sa Lozanom. Onaj kroz Cenizij (Cenisio) bio je prvi zgrađen; zatim onaj kroz Gotard (Gottardo), i napokon sad je evo svršen onaj kroz Sempijon. Kroz prvi iznosi daljina iz Milana do Lozane 506 kilometara; kroz drugi 468; kroz treći naj kraći 308. Prorov kroz Cenizij dug je 12489 metara; onaj kroz Gotard 14998; a onaj kroz Sempijon naj duljije: 19769 metara! Trebalo je 8 godina neprestane radnje, da se proruje Sempijon, biva od gođ. 1898. do 1906.

K. P. Kheil o knjizi „Della Mercatura" Benka Kotruljića. U Pragu kod Bursika i Kohouta izašla je knjiga „Benedetto Cotrugli Raugeo" (Dubrovčan). I 'h'spžvok k d6jinam liČenictvL Sepsal Karel Petr Kheil (VIII str. 36). Učeni pisac u tome djelu iscrpno referiše o Kotrulovićevu spisu „Della mercatura et del mercante perfetto" (izašlo g. 1573 u Mlecima, a po tom g. 1602 u Breši), te stručnim aparatom dokazuje, da je taj Dubrovčanin bio prvi u Jevropi, koji je pisao o vođenju trgovačkih knjiga. Grjehota, daje piscu ostala nepoznata studija Dr. M. Vujića „Први научни спис o трговини Дубровчанина Бенка Котруљевића" (Звезда 1960. jul). Dr. N. Županić о Ј. Cvijiću. Pošljednja sveska ljubljanske revije „Slovan" donijela je sliku čuvenoga srpskoga geologa Jovana Cvijića. Uz sliku je oduševljeni zagovaratelj ilirske ideje, Dr. Niko Županić, saopćio simpatičan članak o Cvijiću i o njegovim zaslugama za poznavanje balkanskoga poluostrva. O makedonskijem Slavenima. Rasprava akademika D.ra C v i j i ć a „Nekoliko promatranja o etnograflji makedonskih Slovena", o којзј smo govorili u 1. broju „Srda", izašla je u francuskom prijevodu u „Annales de Geographie" od 15 marta 1906. ,,Iz istorije senjskih Uskoka". Pod ovijem natpisom u Ljetopisu Matice Srpske (sv. III. 1906.) počela je izlaziti interesantna istorijska rasprava od g. .Jov. X. T o m i ć a. Pisac je obradio kratko vrijeme od 1604-1607. Predmetom su ove radnje trvenja između Mletaka i Uskoka, poglavito radi Turaka, koji zahtijevahu od mletačke viade da spriječuje provaljivanje U-