Student

ZA KVALITETNIJE STRUČNJAKE

(Nastavak sa 1 str.) stalno obrađivati uz pomoć nastavnika koga će univerziietska uprava odrediti za rukovodioca izrade doktorske disertacije. U organizaciji poslediplomskih studija kurs za spremanje doktorata ima poseban značaj. Programski on će obuhvatiti materiju koju određuje fakultetska uprava. U isto vreme odrediće se 1 teme iz određene grupe predmeta za spremanie disertacije. Na kraju pne odbrane disertacije, predviđa se i usmeni isoit na kome kandidat treba da pokaže znanje za samnstalnu naučnu delatnost u određenoj naučnoj disciplini. Značaino ostvarenje u tom pravcu je i odredba đa kandidati nisu po svaku cenu strogo vezani za đoktorske kurseve. U ciViu stimuliranja kadrova za naučni rad- zahtev za obavezno posećivanje doktorskih kurseva ne bi odgovorio svojoi pravoi nameni. Zato je od veb'ke važnosti odluka đa svaki kandidat koji dolazi iz privrede može steći doktorat na-

učnog stepena i bez posećivanja kurseva iz ođređene grupe predmeta. Time će svakako Univerzitet neposrednije hiti vezan s prlvredom. Neposredno povezano sa uvođenjem poslediplomskih studija je i pitanje materijalnog obezbeđenja kandidata. Pošto Univerzitet ne rapolaže takvim materijalnim sredstvima, očekuje se mo gućnost stipendiranja od strane ’preduzeća, ustanova i srezova. Pi tanje je takođe vezano i za problem koliko se u postojećim uslovima ustanove i preduzeća interesuju za podizanjs kvaliteta kadrova. Prema dosađašnjem pokazanom interesu za stipendiranje redovnih studenata, može se očekivati da će isto interesovanje pokazati i za kvalitetnije uzdlzanje svojih kađrova. Svakako tu će lična inicijativa pojedinaca do ćo do vidnog izraza«, završio je đoktor Шја Đuričić. Lj. S.

Помоћ индустрији

У току ових дана одржаће се у Загребу интерфакултетска конференција СС машинских факултета Београда, Загреба и Љубљане. На њој he се посебан значај придати пи+ањима међусобне координације наставе, у погледу обима и садржаја, icao и шгтањима што јачег повезивања њеног теориског де ла са практичним потребама. Зато hy овде изнети нека запажазња које је друг професор Шел изнео у току нашег разговора. Напомињем, да се она углавном односе на Машински факултет у Београду. Од ослобођења до данас на* прављени су градиозни кораци у подизању модерне и снажне индустрије. Таквој индустрији су неотгходно потребни стручњаци који у детаље познају њену проблематику. Међутим, ту лежи основа и извор наших тешкоћа. Рецимо у Британији, Западној Немачкој, млади инжењер, по дипломирању, у фабрици поред себе има читав низ искусних колега који му обилато пружају помоћ и преносе своја знања. Код нас то није случај. Сви наши старији инжењери са дужом праксом /налазе се под великим теретом разноврсних одговорних дужности просто зато што их има у малом броју и они нису у стању да превосе у довољној мери своја искуства на млађе. До чега ово доводи? Прво, чим ступи у фабрику човек осети колико одговорности лежи на њему, осети колико ко лектив очекује од њега а он се недовољно сналази, без обзира што улаже огромне напоре, и често се oceha немоћним. Друго, долази до тога да наш млади инжењер конструише машину естетски лепу али нерентабилну јер су јој потребни делови из иностранства тј. она тражи девизе и тиме нас доводи у зависност од увоза, Заборавл»а се Да свака машина, грубо речено, мора да да новац тј. да она претставља одређен фактор при подизању животног стандарда. Као синтеза свега овога, излази чињеница да је за сазре-

вање нашег шгжењера ттотребно просечно пет година. Да ли се овај период може смањити макар за две године што би претстављало огромну добит? Очигледно је да може ако наше кајвише научне установе предузму озбиљне кораке у сарадњи са студентима. У чему би се ти кораци сасотјали? Очигледно је да се ми сли на потребу развијања свакодневне планске, сарадње нахпих факултета са фабрикама. И досада је ње бшто, али је увек зависила од иницијативе и сналажљивости професора. Зато у нашим лабораторијама нема довољно схтрава које су преко потребне. Зашто се ве би мо гле слати екипе састављене од неколико асистената, старијрх студената и професора који би на лицу места, у фабрици, уочи

ли ropyhe проблеме производње помогли да се ови одмах реше или би теже од њих после, на факултету, у заједници са студентима проучавали. На једној страни ггомогло би се радничким колективима а на другој, једна студент би знао да га, кад рецимо оде у ту и ту фабрику, као инжењер чека питање израде зупчаника и слично. Не виде се разлози да раднички савети не би били вољни да надокнаде причињене трошкове као и да факултету на његову молбу не пошаљу неки мотор за лабораторију јер би знали да тиме и сами добијају.. Надајмо се да ће конференција више унети светла у ово и остала гоггања.

Влада Стојковић

СЛИКА НЕДЕЉЕ

Најчап ~v иестали и „ливл.и оркестри" јер је на јавном коицерту нових шлагер певача и публике имала свој глас... На глици један познати гез оркестар за време концерта на Коларчевом ушшерзитету Снимио: Анђелковић

NAŠA POSLA

U »Stuđentu« je več pisano o postojanju katedre za opšte obra zovanje na Građevinskom fakultetu. Rađi razumevanja dajem najbitnije podatke o ' njenom funkcionisanju. Za predavače se uzimaju biio naši naučni eksperati, bilo javni i kulturni radnici koji za svako predavanje dobijaju honorar predviđen budžetom fakulteta. Teme za predavanja predlažu studenti u dogovoru sa nastavnicima. Brojna poseta i interesovanje pokazali su da je ovakav način rada veoma srećno izabran.

Na osnovu svega ovoga, Univerzitetska skupština je preporučila ođborima Saveza studenata svih fakulteta da prouče mogučnost osnivanja sličnih katedra i da pri tome buđu inicijatori pokretanja istih. Osnivni cilj ove preporuke bio je i ostao: što veće podizanje nivoa opšteg obrazovanja kod studenata. Međutim, skoro ništa nije urađeno. Cak ni na fakultetima bivše Tehničke Velike Skole koji treba da su naj zainteresovaniji za celu stvar. Jedino što su mašinci, potpuno po ugleđu na građevince preduzeli praktične mere da se zamisao ostvari, Najžalosnije je to što su drugovi iz ođbora Saveza studenata kojima sam se obraćao za objašnjenja pokazali da nisu ozbiljnije razmislili o ovome.

Tehnolozi kažu: imali smo drugih stvari. Elektrotehničari: nismo pokretali u tom pogledu ništa ozbiljno. Arhitektonci: naš raspored je inače pretrpan; imamo veš dosta »istorija umetnosti«; ko hoće da sluša o muzici i drugom nek Ide u Društveni klub; naš poziv je već takav da mi moramo đa poznajemo socijalne prilike (za malo što me nisu übeđivali da čovek ako hoće da projektuje neku zgrađu mora da bude marksist); zašto mi moramo đa se ugledamo na građevince itd.

Očigleđno je da niko nikoga u konkretnom slučaju ne želi da natera na nešto što Ovom ne odgovara. Jeđnostavno se ukazala mogućnost da veći broj Ijudi čuje ono što želi da sluša i što ga interesuje 1 nju treba iskoristiti. Samo, mi nekad volimo da kažemo; dobro je, korisno je razmislićemo i ne uradtmo ništa. Vlada STOJKOVIC

Vesti sa Više pedagoške škole

ТТ sređu 16 marta Jože Smale, пrednik spoljnopolitlčke rubrike »вогbe« ođržao je predavanje za stuđente VPS sa temom; »Utlsci sa puta druga Tita u Indlju i Burmu«. Predavanje Je biio propraćeno interesantnlm sličicama sa puta druga Tita i njegovih saradnika i zanimljivostima iz života naroda Burme i Indije. Pređavanje je praćeno sa vellkim interesovanjem. Prisustvovao Je veliki broj studenata. ★ . U petak 18 marta srpska grupa ргve gođine priredila je đrugarsko veĆe. Između ostalog na programu je bila i jeđna kompozicija »Vo vinograd odif bre Маге« i obrađa »AJde ke te praštam bre Donke« ođ mlbdog i talentovanog kompozitora Vladislava Dimitrijevića u izvođenju malog ženskog hora. Vredno je napomenuti đa je Vladlslav Dimitrljevlć komponovao veliki broj dela l da je on Jedlnl kompozitor amater u Jugoslaviji. S. R. ★ Ođ poćetka školsk" 1954/55 godine »otvaraju« se prostorlje društvenog kluba na Višoj pedagoškoj školi. All nl do đanas nisu otvorene. Jeđnom је čak, u ćast otvaranja tlh prostorija, priređeno i đrugareko već«. AH...?1 Niko nlje kriv, pa Ipak... Naj zad je đoblven i đugo oćekivanl novac, te verujemo da će i VPS konač no đobitl tollko željenl kutak u kome će se okupljatl sbudenti.

SA EKONOMSKOG FAKULTETA

Razbiti jednoobraznost

Rad komisije Ekonomskog fakulteta na izradi statuta je u toku. Plan studija je četiri godine 1 diplomski rad (što je novina) koji će se polagati pismeno i usmeno. Još nije definltivno određeno iz kojih se predmeta može diplomirati. Samo iz pređmeta sa četvrte godine, ili zi bilo kod pređmeta koji tretira ekonomsku ргоblemati'ku. Ide se za tim đa se nađe takav plan studija koji će razbiti jeđnopbraznost u spremanju budučih ekonomskih stručnjaka. Postoje ideje đa se uvedu neki novi predmeti koji će postojati samo, naprimer, na zagrebačkom ili beogradskom Ekonomskom fakultetu, što će omogućiti da fakulteti dobiju novu strukturu, a stručnjaci novu fizionomiju. To je savremeni pravac koji vlađa u ekonomskim naukama i ima veliku primenu u inostranstvu. Postavlja se pitanje uvođenja novih predmeta: više matematike za prvu godinu (sa kursevima iz elementarne matematike za one koji nisu đovoljno radili u gimnaziji) i ekonometrija za treću godinu. Specijalizacija je blaga. Ima nekoliko grupa: prva, opšta matematičko-statistička (u kojoj se dosada nije izučavala politička ekonomija* a možda će se uvesti po novom statutu); đruga, industrisko-proizvodna; i treća, kre đitno-finansiska. Jedan ispit iz druge gođine se može pologati tri puta, a četvrti put pred komisijom. Za ostale godine je uvedeno neograničeno polaganje. Peti semestar se može upisatl sa položenom prvom, a sedmi semestar sa položenom drugom godinom. Satut još nije donet. Date su samo opšte konture, a ostalo su ideje i zamisli. Predviđa se da će biti donet do кгаја maja.

А. JEFTIC

РАЗМЕНА СТУДЕНАТА

У оквиру размене између Слободног Универзитета у Берлину и Удружења студената медицине Београдског универзитета, хтет ваших студената одлазе у Западну Неманку на једномесечну стручну праксу, а четири немачка студента долазе на једномессчиу праксу у Су ботиду и Кххагујевад.

I РвР univerzitefska ћ r о ni к b^^sobrazovanje Н А С 1 ABI: STUDENATA