Svet

ŠTA ČITAJU KOMŠIJE: PAD TIRAŽA U HRVATSKOJ

Ma hraalskot medi|skoB scenž. kada je o novinama rež, došlo je u posledniih godinu dana do velikog pada svih tlraža. Uzrocl se traže u smanfenoj kupovnoi moćl I nravojiiopiavl nomile fazlicitih ustova koij su zatgpali kioske. 1 dalpe po bgoui prodatih nrimeraka vode listovi "Giobiisoi>gž" kuće "Europa aress "Glabos ". "Glogiia" i Arena . Od svih novih hstova koja su se nolavili Jedino se pgobžo tinejdzerski mapazin ~O K!M . Ostali su tek na nivou pokušaja medijskop pgoboja a najviše muke sa osnlvanjem svojih novina ima kanda vladajuća stranka HDZ čljž su se svl pokušaji te vrste do sada zavrsavall tigaaailm dehaklcm.

| a hrvatskoj I medijskoj I sceni, kada je o novinama reč, došlo je u poslednjih godinu dana do velikog pada svih tiraža. Uzroci se traže u smanjenoj kupovnoj moći i pravoj poplavi gomile različitih listova koji su zatrpali kioske. I dalje po broju prodatih primeraka vode listovi "Globusove" kuče "Europa press" - "Globus", "Glorija" i "Arcna". Od svih novih hstova koji su se pojavili jedino se probio tinejdžerski magazin "OK!" koji je uz veliku reklamu pokrenula "Globusova" kuča. Ostali su tek na nivou pokušaja medijskog proboja a najviše muke sa osnivanjem svojih novina ima kanda vladajuča stranka HDZ čiji su se svi pokušaji te vrste do sada završavah tiražnim debaklom. No, krenimo redom. U krugovima "ehtističkog", niskotiražnog novinarstva, Dan državnosti obeležen je grozničavim radom. "Glasmk HDZ-a", kojimje donedavno rukovodio Ivan Sibl (uz tridest hiljada štampanih primeraka za pet hiljada egzaktno ut\Tđenih čitalaca), preimenovan je uoči največeg tamošnjeg državnog praznika u politički nedeljnik "Državnost". Za novog krcatora glasila vladajuče stranke imenovan je Zlatko Canjug, kojem je "Državnost" prvi novinarski rad. SVI PREDSEDNIKOVI UREDNICI Gotovo istovrcmeno na hrvatskom tržištu se pojavio novi vojno-politički nedeljnik "Velebit". Prvi broj umnožen je ambiciozno, u 25.000 kopija. Budući da je u prodaji tek nekohko dana, još nema podataka o broju njegovih čitalaca. No, da bismo barem približno ilustrovali tiražni potencijal "Velebita", spomenimo samo usput da se mesečnik sličnog sadržaja, "Hrvatski vojnik", prodaje prosečno u 5.500 primeraka. "Tjednikom ’Velebit’" -piše, udstalom, u svom uvodniku Ivan Tolj, glavni i odgovomi urednik, koji se prcdstavlja kao "pesnik, katolik, hadezeovac i načelnik Političke uprave Ministarstva odbrane" "ispunili smo zapovijed vrhovnika oružanih snaga Republike Hrvatske đr Franje Tuđmana". Ipak, "najsvečaniji" događaj, bar kada su posredi mediji i njihovi službenici, dogodio se u sunčanom vrtu bivle Vile "Zagorje", danas Predsednički dvorac na Pantovčaku, dva dana uoči pompeznog i kičerskog mimohoda Hrvatske vojske na Jarunu. Kako je to na tv-ekranima mogla da vidi zainteresovana hrvatska javnost, predsednik Republike primio je neveliku grupu urcdnika i novinara koji su nakon tog sastanka mogli biti sigumi barem u jedno; da ih najviša državna instanca prema predsednikovoj podeli novinskih vrsta - u ovom trenutku smatra javnim izvršiocima koji su uspeli nadvladati status "poslušnika iz bivšeg režima".

Jedina zagonetka je neobjalnjiva odsutnost Ante Bakovića. Jer, uz najeminentnije predstavnike "Večemjeg lista", "Vjesnika", HRT-a, "Hrvatskog'obzora", "Državnosti", "Hrvatskog slova", "Velebita" i Olgu RamIjak, kao izdavač "Naroda" don Anto Baković i te kako je zaslužan za ostvarenje najviših hadezeovskih-načela. On sa svojim "Narodom' r 'vr;lo predano radi na procvatu hrvatskog nataliteta i na državotvomoj demografskoj obnovi... Taj značajni pjaznični skup hrvatskog poglavara i medijskih prvaka završio je vrlo "konstruktivno". Odlično raspoložen i nasmejan, predsednik Tuđman predložio je prisutnima da, konačno, pokrenu jedan humoristički list kome je već, smislio ircte. Bude li neko pitao njega neka se zove "Bič", po uzoru na onu o biču Božjem... Hoće li taj "Bič" smeti, poput "Ferala", da opaljuje i njega, nije rekao. Između dva praznika Dana državnosti, prošlogodišnjeg i ovogodišnjeg, štošta se i inače, događalo u čarobnom svetu hrvatskih medija. Valja podsetiti se da je Ivan Parać, nekadašnji profesor na Veterinarskom fakultetu, došao na mesto generalnog direktora HRT-a kojim je nepnkosnoveno vladao već zaboravljeni Antun Vrdoljak, tvorac čuvene definicije o Hrvatskoj televiziji kao "katedrali hrvatskog duha". "STIL" POTISNUO " STAZE" Smenjen je i poslednji u nizu glavnih i odgovornih urednika časopisa "Danas", Hloverka Srzić-Novak, koja je potom nepri-

metno postavljena na mesto glasnogovornice gigantskog preduzeća "Ina". lako je, u strategiji vladajuće stranke, "Danas" nekoliko godina funkcionisao kao glavna politička štamparija, čini se da je neko na vlasti zaključio da je glavni krivac za njegove malobrojne čitaoce - u proseku šest đo sedam hiljada po broju samo "Danasovo" ime, kao ”poslednji mladež starog dmštva na licu mlade demokracije". Izbrisan je sa šesnaestog sprata "Vjesnikovog" nebodera nakon dvanaest godina postojanja. U Splitu je, pak, ugašen ozbiljni politički nedeljnik, čak pre nego što se pojavio njegov prvi broj. Pre tačno godinu dana, Ante Gugo, kolumnist "Nedjeljne" i "Slobodne Dalmacije" sa ponosom je najavljivao da upravo završava maketu novog političkog glasila kome će biti glavni i odgovorni urednik. Sa zagonetnim samozadovoljstvom ispričao je "Globusovoj" novinarki da je rešio i najteži problem - među najuticajnijim hrvatskim političariraa uspeo je da nađe afirmisanog i pismenog autora novinskih kolumni, a jedan celi marketinški tim smišIjao je primereno ime za novi politički nedeljnik. "On če se zvati" - objavio je Ante Gugo - "Staze". Ali, većinski vlasnik izdavačkog preduzeća "Slobodna Dalmacija", Miroslav Kutle, čini se, u poslednjem trenutku je odbio da finansira Gugine "Staze". Umesto političkog nedeljnika neizvesne tržišne budućnosti, Kutle je investirao u kolor dvonedeljnik "StiPv kombinovano političko-zabavnog sadr-

žaja u tiražu od 35.000, od kojih se proda 17.000 primeraka. Ni oprobani izdavački projekti nisu doneli spektakulame rezultate. Ekskluzivno dizajnirani i kolorisani magazin "EM", kojeg je sa puno elana i optimizma, finansirao Mladen Vilfan, jedan od čelnika Hrvatske socijalno-liberalne stranke, rodio se i umro za samo nekoliko meseci. Uz "Hrvatski dom" Hrvoja Hitreca iz 1992. bio je to valjda najskuplji i ujedno najpromašeniji novinski projekat u hrvatskom postkomunizmu. Hitrec je. posle 90 posto neprodatog tiraža "Hrvatskog doma" tiho uklonjen iz "Vjesnikove" kuće, a gubitak od 200.000 DEM, koji je proizveo tzv. državotvomi porodični magazin, bez traga se utopio u budžetu ostalih izdanja "Vjesnikove" kuće. No, čini se da Mladen Vilfan ni nakon tog velikog izdavačkog fijaska nije odustao od sličnih poslova. Već je javno oglasio da će se među prvima takmičiti za slobodnu televizijsku frekvenciju, koja košta milion maraka i da je, štaviše, već sve spremno za njegovu nezavisnu televizijsku mrežu, prvu takve vrste u Republici Hrvatskoj. Ugasio se i nedeljnik "Pečat". Njegovi urednici. bivši "danasovci", su bili vrlo uspešni dok su u komunizmu dobijali saborske subvencije, ali njihov "Pečat" je ukdnut posle samo pola godine iziaženja. Otkrilo se da nedeljnik marketinški podupire privatno preduzeće istog imena koje, ipak, trguje sušenim bakalarom, pa su mu hrvatski službenici Sorosove fondacije "Otvoreno društvo"kako su sami izjavili "Globusovim"

aovinarima - otkazali dalju finansijsku potporu. ’PANORAMA" MENJA VLASNIKA Takođe, nije bez značaja da je u istom razdoblju - između Dana državnosti 1994. i 1995. privatni nedeljnik "Panorama" promenio vlasnika. Osnivač i prvi finansijer lista, Nikola Rrišto (predstavljen javnosti, kao poslovni čovek iz Tomislavgrada), prodao je svoj nedeljnik većoj grupi deoničara koji su za predsednika Upravnog odbora izabrali Anm Zužula. Ante Zužul je, do tada, bio poznat kao bogat i uspešan građevinar i otpadnik od "Savkine stranke", HNS-a. "’Panoramu je kupilo poduzeće GOI, u kojemu imam vlasnički udjel" kaže Ante Zužul. "Tijekom posljednjih dvadeset godina SFRJ tvrtka GOI bila je središte nacionalnog otpora; u njoj je, primjerice, radio i Marko Veselica. Zato njegovi dioničari žele imati vlastite novine kako bi, iz nezavisne izvanstranačke pozicije, pomogli stvaranju civilizirane Hnatske. Zahvaljujući novim kadrovima i novoj uređivačkoj koncepciji, ’Panorama’je, poslednjih šest brojeva, udvostručila prodanu nakladu." Ako Ante Žužul govori istinu, onda je stari vlasnik prodao "Panoramu" u poslednjem trenutku, jer ona se danas prodaje u 13.500 primeraka. No, u zavisnosti od drugih novina - i to se može smatrati uspehom. Na hrvatskom tržištu, naime, postoje neke novine koje pre-

VRHOVMKOVt MUKE SA VLASTITIM 'TISKOM": Kada će Franjo Tuđman s ivatiti ono što je Miloševiću bilo jasno još 1991. godine kada je ugasio "Epohu" - zaboravi novine, za vladanje narodom dovoljna ti je televizija!

Svet 7.07.1995