Svet

življavaju bez obzira na nadarenost svojih tvoraca, i od čitanosti. REMITENDA OD 70 POSTO Otprilike pre pet nedelja, Dubravko Horvatič postao je glavni i odgovomi urednik "Hrvatskog slova", nedeljnika za kulturu. Zajedno sa gruporn ćlanova Dmštva hrvatskih književnika inicirao je novine, potpuno slučajno, nakon svog neuspelog pokušaja da sa mesta predsednika Matice hrvatske ukloni neuništivog Vladu Gotovca. Horvatič se pojavio kao Gotovčev predsednički protivkandidat na matičnoj izbomoj skupštini i dobio broj glasova koji nije vredan spomeua. Tek sa osnivanjem "Hrvatskog slova", poraženi Horvatič zabeležio je svoju prvu malu pobedu. Naime, dok nešto stariji "Vijenac", časopis Matice hrvatske, ima 2.000 čitalaca, "Hrvatsko slovo" nakon pet brojeva postiglo je čak hiljadu više prodatih primeraka. Tom izdavačkom tnjumfu valja pridodati i činjenicu da je Horvatič, a ne Gotovac, učestvovao na prazničnom prijemu predsednika i novinara ispred Predsedničke dvorane, osvojivši status glavnog i odgovoraog urednika koga država i te kako uvažava. Ipak, postoji jedna heznatna jaojedinost o Horvatičevim uspesiraa: službene informacije kažu da tri hiljade prodatih primeraka "Hrvatskog slova", čini čak manje od jedne trečine štampanog tiraža. Odnosno - da je remitenda "Hrvatskog slova", nedeljnika za kultum, gotovo sedamdeset posto! I Tomislav Merčep, kontroverzni predsednik jedne od posvađanih organizacija hrvatskih dobrovoljaca iz građanskog rata 1991., inicirao je novine čiji se troškovi namiaiju iz državnih fondova. Tim novinama je ime "Zora" i prvi broj je gotovo u celini podeljen svima koji su želeli da ga čitaju. Ipakv taj sadržaj je označio oštru i beskompromisnu

borbu protiv novinara lista "Za dom", koji povremeno izdaje dobrovoljačka zadruga Branka Borkoviča i Zvonimira Trusića. Ocenjujući, valjda, jadni tiraž, rezultate svog novinskog prvenca, temperamentni Merčep, na nedavnom Saboru svoje dobrovoljačke zadruge, sve one koji su u novinskom tiražu mnogo uspešniji optužio je za izdaju domovine! OD ’DANASA" DO "HRVATSKOG OBZORA" Ipak, najveći izdavački poduhvat hrvatske vlasti nesumnjivo je "Hrvatski obzor". Njegov glavni i odgovorni urednik je bivšli liberal, a danas hadezeov pokajnik, novinar "Večernjeg lista" i nekadašnji "Globusov" kolumnist Milan Ivkošić. No, unatoč tako bogatom političkorn i noviharskom iskustvu svoga šefa, "Hrvatski obzor" prate prave porođajne muke. "Večernji list", "Vjesnik" i "Slobodnfi Dalmacija", tri naju-

ticajnija hrvatska dnevna hsta osnovala su zajedničko preduzeće "Eticon", koje se pojavilo kao većinski vlasnik "Hrvatskog obzora". Zato je kao kadrovsko pojačanje preseljeno na 16. sprat, nekoliko najboljih kolumnista i najslavnijih urednika "Večemjeg lista”. U usmenom ugovora sa svojim šefovima, kako je jedan od njih ispričao "Globusovira" novinarima, zagarantovano im je da će ih u starim redakcijama čekati njihovo radno mesto ako "Hrvatski obzor" propadne. Glavni i odgovomi urednik Milan Ivkošić dobio je neviđeni prostor za besplatnu medijsku promociju svojih novina, ali se zbog nekoliko grešaka, ipak, morao povući u "tamu" svojih uredničkih dužnosti. Prvo je 31. marta 1995. - da spomenemo samo jedan njegov gaf novinara Hine rekao da je, uz "Eticon", najveći vlasnik "Hrvatskog obzora" i "Domovina - holdinga", preduzeće predsednikpvog sina Stjepana Tuđmana. lako to nikada nije i služ-

beao demantovao, onako prijateljski je uveravao svoje kolege da je Hini nehotice plasirao dezdnformaciju. Naime, pet meseci ranije, u "Narodnim novinama" od 7. novembra 1994. objavljena je vest o otvaranju likvidacijskog postupka "Domovine-holdinga", pa bi kupovina 33 posto vlasništva "Hrvatskog obzora” značila da je predsednikov sin učinio delo zabranjeno Zakonom o stečaju. Ukratko, 18. aprila 1995. prvi broj tog veiikog novinskog proizvoda štampan je u 35.000 primeraka, a posle samo dva meseca štampani, tiraž "Hrvatskog obzora" pao je na 26.000, od čega je prodato 15.500 primeraka. Zato se može zaključiti da vladajuda stranka u Hrvatskoj, ni sa petom godišnjicom dolaska na vlast, nema sreče sa novinama! Možda bi im odavde trebali preporučiti "epohalna" iskustva Teodora Anđeliča, urednika ugasene SPS-ovske "Epohe". 29

ŠTA ČITAJD KOMŠUE: PAD TIBAŽA U HBBATSKOI _____ __

7.07. 1998. Svet