Učitelj

19 ШТА АН ИЕ РРА ТЕ

će se vidjeti dječie zablude i kako djeca više vjeruju svojim rođenim očima nego geografskoj karti. Iz moje škole vidi se širok obzor. Vidi se čitav Kvarner i na niemu sjeverni dio otoka Krka, a osobito se lijepo vidi sieverna strana Cresa.

Promatrajući Cres iz Marčelji dieca mu vide samo prednju (sjevernu) stranu i ta se strana proteže od kopna poluotoka Istre, od zapada prema istoku, ti. daleko prema otoku Krku. Cijeli Cres djeca ne mogu pregledati i ona drže da |e Cres duži u smjeru zapad-istok negoli u smjeru sjever-jug. Predniu sjevernu stranu otoka Cresa djeca svaki dan gledaju, a smjer otoka sjever-iug nikada još nisu vidiela; to bi im bilo omogućeno jedino onda da se popnu na Učku ili da se dignu u aeroplanu nad otok Cres. I vi drugovi, kolege, sigurno ste opazili da vam djeca, prilikom pravljenia tlocrta škole ne crtaju sto kao četverokut već mu naprave i noge. Djeca ne shvataju lako trocrt. Ja diecu upozorim na to i popnem ih na sto neka ga nacrtaju onako kako ga vide kada su na njemu. I kad pravimo trocrt cijele školske zgrade upozorim neka crtaju onako kako su vidjeli školu kad se počeo kopati temeli škole, ier je škola sazidana 19931 god. Kada pravimo kartu cijeloga sela povedem razgovor s djecom neka misle da se voze u aeroplanu i tako neka rišu seoske kuće iz aeroplana.

Lijepe relijefe slavonskih sela vidielo se na Poljoprivrednoj izložbi u »Plavom vlaku«. Ovakve relijefe morala bi vidjeti djeca lili raz. prije prelaza na samu kartu, a po mogućnosti i izrađivati ih. Relijefe od drva čitavoga Apeninskoga poluotoka, gdje su bile prikazane i slojnice (izohipse) svakoga brda, video sam na Međunarodnom saimu na Rijeci. Ovakvo nešto trebali bi i mi za naše škole, pa da bude izrađena čitava Jugoslavija.

U Gracu na Schlossbergu video sam, ucrtano u cementnom zidu na vrhu brijega, vrlo mnogo pravaca u svim smjerovima. Ti pravci pokazuju kuda se trebamo okrenuti da gledamo prema Beču, Rimu, Parizu, Ljiubljani itd. Ovo se može zgodno upotrebiti u školskom dvorištu, te djecu upozoriti kuda bi došla, kad bi ravnim smjerom odletjela u aeroplanu (crtati smjerove za Beograd, Zagreb, skoplje itd.). Tako više puta pitam učenike više nar. škole, kada smo na izletu, da mi u prirodi pokažu kojim smjerom bi trebali poći da dođu u Francusku, Nemačku, Rumuniju itd.

Da se zemljopisna obuka oživi jako je dobro sredstvo kino. Kod nas nema poduzeća koja bi izrađivala filmove za škole (zemljopisne, istorijske, iz nauke o prirodi itd.). Škola narodnoga zdravlja u Zagrebu jedina ima nekoliko filmova podesnih za zemljopisnu obuku, a osobito je dobar film »U prirodđu« u 8 činova, a prikazuje Gorski kotar, Sloveniiu, Dalmaciju, Primorje. Ovom zavodu posvetiće školske vlasti sigurno veću pažnju u budućnosti, kada budu škole više snabdjevene vlastitim kino-aparatima, pa će se moći izradivati mnogi filmovi podesni za razne naučne predmete. Dr. Turić piše: »Oblaci, oluje, vjetar, tijek vode i razaranje, morski valovi, vodopadi, vulkani, etnografska građa, naselja i rad jesu gradivo za kinoslike.« Sve. bi ovo još bliže prirodi bilo u tonfilmu. No ni tonfilm nije ono što je sama nepatvorena priroda. Zamislimo Niagara slapove: gledamo ove slapove i čujemo šum njihov u tonfilmu. No tu gledamo одједапри! зато odlomke slapova, a ne vidimo velebnu

2*