Ženski pokret

U tome momentu redukcija državnih činovnika bila je rešena stvar. Radilo se samo o tome, koga će da zahvati: žensko-muško, staro-mlado, sposobno - nesposobno, bogato ili siromašno. Našavši se pred činjenicom, da će se redukcija provesti, Alijansa je tražila, da redukcija pogodi barem samo one činovnike bez obzira na pol koji su materijalno obezbeđeni drugim prihodima, a da apsolutno poštedi one, koji bi time ostali bez potrebnog minimuma za život. Kako je redukcija pogodila veliki broj prosvetnih radnika, Ženski pokret u Beogradu opet se javio. Pozdravivši rad profesorskog kongresa u Beogradu (početkom jula o. g.) Ženski pokret mu je podneo svoje primedbe i predloge, moleći ga, da ih uzme u obzir pri donošenju svoje rezolucije. (Vidi članak: Profesorskem kongresu u Beogradu ). Prva, i druga tačka unete su u rezoluciju Profesorskog kongresa, dok je treća ispala, kao momentano neaktualna. Ženski pokret je učinio što je mogao, a da učini više, potrebno je da i više žena aktivno učestvuje u njegovom radu. Nije dosta da samo kritikuju, nego da se svagda i u svakom momentu pitaju, šta bi one mogle da učine u tom pogledu i pod tim prilikama odbacivši daleko svaku demagogiju, želju za popularnošću i lažni idealizam. Pod njegovim vidom krije se kud i kamo više zla nego u otvorenom materijalizmu. O tome treba da smo načisto kad radimo !

Julija Bošković

ZA PROSVEĆIVANJE ŽENE

Ženski pokret u Ljubljani je priredio ove godine u zimskim i prolećnim mesecima jedan vrlo uspeli tečaj sa predavanjima iz oblasti politike i socijalnog i ekonomskog života. Predavanja su bila dobro posećena, a naročito je bilo Ženskom pokretu milo, što su dolazile na predavanja i studentkinje ljubljanskog univerziteta i usled ovih predavanja se zainteresovale i za feministički pokret. Pri sastavljanju programa za ovaj tečaj, polazio je odbor Ženskog pokreta sa gledišta da će žene postati svesne svojih zadataka samo u tome slučaju, ako poznaju temelje današnjeg društvenog uređenja i ako poznaju različite ideologije prema kojima teže pojedine političke grupacije da utiču na uređenje društva i država. Predavanja su bila sredeća: 1. Razvitak socijalnih i ekonomskih prilika u zapadnim i srednjim državama Evrope. Predavač Dr. Dragotin Lončar, direktor realke.

2. Razvitak socijalnih i ekonomskih prilika u Rusiji. Predavač: Dr. Ahčin, glavni urednik »Slovenca«. 3. Težnje ka ekonomskoj ravnopravnosti socijalne reforme kao sredstvo protivu tih težnja. Predavač: Dr. Ahčin. 4. Privredna kriza i nezaposlenost. Predavač: Filip Uratnik, sekretar Radničke komore. 5. Uvod za razumevanje »Države«. Predavač: Dr. Stojan Bajić. 6. Važnost i svrha političkih partija. Predavač: Dr. Stojan Bajić. 7. Marksizam i hrišćanski socijalizam. Predavač: Dr. Andrej Gosar, prof, univerziteta. 8. Zadatak žene u javnom životu. Predavač: Milena Mohorič, profesor. Uz ovaj ciklus predavanja treba napomenuti još to da je Ženski pokret u Ljubljani nastojao da pridobije za predavanja ličnosti koje su različitog »Svetovnog naziranja« (Weltanschauung) da bi slušaoci mogli oceniti vrednost pojedinih sistema na osnovi neizopačenog izlaganja, jer protivnik, ma koliko da se trudi da je objektivan, ne može dati ovo što je najvažnije kod svakog ubeđenja: iskrenost i veru.

А. Š.

ОТСТРАЊИВАЊЕ УДАТИХ ЖЕНА ИЗ ДРЖАВНЕ СЛУЖБЕ У НЕМАЧКОЈ

Ha своме последњем заседању, немачки парламенат je изгласао један закон, чија ће примена имати веома жалосне последице за жене у Немачкој. Влада је тражила оставку свих удатих жена државних чиновница, једино се изузимају оне жене, које докажу да је њихова зарада неопходно потребна за издржавање њихове породице. Овај закон је у супротности са 128 чл. Устава, који руши сваку неједнакост жена чиновница. Стога, да би се изгласао овај закон, морала се постићи већина од 2 / 3 гласова. На 1200 жена, које се налазе у служби државе, 900 ће пасти под одредбу овога закона. И заиста се не може веровати, да ће тих 900 јадница олакшати кризу незапослености у Немачкој! Али, јавно мишљење ово одобрава, а католички центар, који је зато узео иницијативу, показује дух католичке немачке средине, у којој жена, коју сматрају само као чувара домаћега огњишта, зависи искључиво од мужа, који је њен најбољи ослонац, као и целе породице. Ово је један велики корак у назад за феминистичке принципе. Како ће у времену, кроз које пролазимо, где су плате мушкара-

JULI I AVGUST, 1932

ŽENSKI POKRET

111