Židov

Te naše male državice i danas istina prestavljaju jednu organizaciju, ali možemo reći samo versku. One se trude, da Jevreje održe u veri, ali ne pružaju im dovoljno prilike za nacionalno kulturnu naobrazbu. Opštinom se ne upravlja tako kao da Jevreja ima na ćelom svetu, već kao da su njeni članovi jedna odvojena sekta. Opštinom u najviše slučajeva ne upravljaju ljudi koji jevrejski osećaju misle i rade, već su to većinom predstavnici jedne klase ili stranke, pa i u opštinskim stvarima teraju stranačku ili klasnu politiku. Stoga treba da preuzmu vodstvo jevrejskih opština nacionalno svesni Jevreji cijonisti, koji predstavljaju pravi izraz jevrejske narodne misli. Njihovim nacionalno kulturnim radom opština postaje članom celokupne jevrejske nacije, koja nezna za državne granice i koje će Jevrejina iz najudaljenijeg kraja sveta gledati kao najbližega brata. Beograd, 1918. I. M. Alf. Darovi za tiskovni fond. Zauzimanjem našeg cijenj. prijatelja g. Arpada Weillera v (Prijedor) darovali su za tiskovni fond »Židova« ova cij. gg. iz Banjaluke : Salamun Haim Poljokan ; d v i j e s t o kruna; Abraham I. Poljokan, sto kruna i ravnatelj Sal. Poljokan pedeset kruna. Velikodušnim darovateljima najtoplija hvala! Ugledali se i drugi u ovaj lijepi primjer!

Svrha je Židovskog narodnog fonda da u Palestini kupuje i stiče zemljište, koje ie ostati neotudjivim imetkom židovskog naroda.

Izkaz darova

iz jugoslavenskih zemalja austrougarske monarkije. Za vrijeme od lb./i. 1918. do 11./11.1918. Adresa za listove Ž. N. F. Zagreb, Petrinjska ulica 22. Za novce; „Banka za trgovinu, obrt i industriju 41 Zagreb, za tekući račun Ž. N. F. Hrvatska, Slavonija i Dalmacija. Opći darovi. Zagreb. Šimon Spitzer za »palmu mira« K 10.—. K 10.—.

Bjelovar. Po Z. Hirsch: Por. Sltvko Hirsch kao otkup čestitaka novoj godini K 10.—, Zora i Olga Hernstein kruna 16—. K 26.—. Zemun. Po viti Becherano: Solci L6wy K I.—. K I.—. Dobanovci. Po Viti Becherano, Vilim Soluvitzer za izgubljenu okladu kruna 10.—. K 10.—. Požega. Isidor Engel K 10.—, Simon Engel K 20—. K 30.—. Sisak. Po Slavi Heumer; Prigodom proslave rodjendana Štefe Heumer sakupio Eduard Bornštein K 40.—. K 40. Dubrovnik. Po A. Finzi: Albert Finzi K 2.—, Bonči Finzi K 3.—, Moritz i Stella Ferera K 7.—, Gaon K 6.—, Merjam Finzi K 4.—, Danijel Papo K 4.—, Vittorio Tolentino K 2. —, Bukica Papo K —.60, Josip Pardo K —.60, Albert Askenazi Kl.—. K 30.20. K 137.20. Dječji sabirni arci. Zagreb. Eugen Rosenbaum K 17.-. K 17.-. Virovitica. Po Renće Rotter: Elza Bing K 27,—. K 27.—. K 44.—. Škrabice. Križ e v ac. Po Zori Hirschl: Zora Hirschl K 22. —, Jakob Hirschl K 9.—, Josip Ooldberger K 4.20, Maks Pscherhof i sin K 1.80, Ijek. Leo Scheyer K —O2. K 37.02. 'Zagreb. Škrabica lit. sast. žid. omladine j K 30.—. K 30.—. Virovitica. Po Renee Rotter: Josip Schvvartz K 3.—. K 3. —. Zemun. Po V. Becherano, Ignatz Tagleicht K 4.46. K 4.46. K 74!4Š! Maslinova drva. Zagreb. Za godišnjicu smrti dr. Mirka Beck obitelj Beck K 10.—, redakcija Židova K 10. —, Jelka Hochsinger 10 drva u gaju nadrabina dr. Hoseje Jacobi K Lit, sastanci žid. omladine K 10.—. (tTmšio ukupno K 250.—) B’ noth Zion K 20. —, jedno drvo na ime stoloravnatelja Lava Sterna, 1 drvo na ime gostoljubive domaćice Fride Spitzer. Olga Hermann i Olga Lederer 1 drvo na ime Anka Sauerbrunu K 10.—, N. N. Banjaluka 2 drva u gaju Mazalte Pesach kao

kazna za neodržani sastanak K 20.—, Esti Vall za gaj dra. Hoseje Jacobi K 15.—, 5 drva na ime Mendela Mocher Sforim prigodom njegova spomen sastanka K 50.—. K 245.—. Bjelovar. Po Oreti Hirsch por. Stavko Hirsch 1 drvo na ime natp. Žige Hirschla K 10.—. K 10.-. K 255.—. Darivanje zemlje. Zagreb. Po Marti Weinberger: Krunoslav Kalina K 10.—, Florschiitz K 10. —, B. Repovečki K 2. —, Fuchs Fritz K 2. —, Lilics K 2.—, Oolubičić K 2. —, Miči Herzl K 2.—, Rosa Karacson K 2.—, C. Weinberger K 2.—, N. N. K 4.—, N. N. K 2.—, Marija Cepetić K 2.—, Oračanin K 2.—, Vukelić Marjana K 2.—, Marta NVeinberger K 4.—. K 50.—. Samooporezi vanje. Zagreb. Po lit. sast. žid. omladine, sakupio Artur Kohn; Hans Hochsinger K 4.—, Artur Kohn K 4.—, Terezija Kohn K 4.—, Lina Haas K 4.—, Slavko Pollak K 2.—, Oskar Heim K I.—, Mirko Fodor K I.—, Šandor Deutsch K 2.—, Josip Mevorach K 2.—, Josef Engelsreth K 2.—, Justitz Hinko K 2.—, Neumann Vladimir K I. —, Zvonimir Fuchs K 2.—, Ivan Hirschl K 1. —. K 32.—. Capr a g. Sabrao Otto Jungwirt: Ofto Jungvvirt K 3.—, Imre Pollak K 2.—, Marberger Karl K 2.—, Marberger Aurel K 2.—. K 9.—. K 41.—. Roba. Zagreb. Lit. sast. žid omladine K 50.—. Ured Ž. N. F. K 40.—. Slavko Briill K 24.—. K 114.—. Zlatna knjiga. Križevac. Po Oreti Hirschl; Na račun don. društva B’ ne Jisroel Križevac: Zlata Grossmann K 2.—, Milan Hirsch K 2.—, Slavko Hirschl K 2.—, Vera Hirschl K Štefa Hirschl K I.—, Zora Hirschl K 1.-. K 10.—. Zagreb. Za račun M. Weiller F. R. za izgubljenu okladu K 4.—, Olga Fuchs K 3.-. K7.K 17.

Zabava izraelske ferijalne Kolonije u Zagrebu.

Dne 3. o. m. priredila je predsjednica 1. F. K. gdja Tilda pl. Deutseh dobrotvornu predstavu u korist I. F. K. u svim prostorijama hrvatskog konzervatorija. Pristup su uz članove imali samo pozvani gosti i pozvani zastupnici štampe. Premda naš list valjda „slučajno 4 *? nije dobio poziva, ipak ćemo izvijestiti o toj predstavi**, jer je to bio za naše prilike upravo tipičan židovsko-društveni dogodjaj, s kojim smo se prisiljeni zabaviti. Cijela je predstava bila sa artističkog stanovišta nešto u Zagrebu još nevidjena. Obilan rek bi preobilan, jer je trajao od 6 i pol do 10 i pol sati na večer program bio je izvanredno vješto sastavljen i krasno izveden, te služi na čast režiserici to predstave sa artističkog gledišta Svaka pojedina točka i svaki pojedini sudionik zaslužuje svaku pohvalu tako za svoje samostalne izvedbe kao i za skladno podredjenje u cjelokupnost predstave. Najtalentiranija i najljepša židovska djeca i *) Na kojoj sa nek' članovi našega uredništva prisustvovali kao članovi I. F. K.

mladež obojega spola razvila su pred nama sve svoje umjeće. A sve je to bilo u jednom raskošnom za ratne prilike preraskošn m okviru. Najsladje i najsrdačnije bile su jamačno predstave najmanjih izmedju malenih: Nada Kolmar i Mira Benedik bile sa „upravo za pojesti“. Te male kuharice i lutke nastupile su, govorile i pjevale svoje opsežne točke tako neustrašivo i rafinirano savršeno, da je gotovo nevjerojatno, da je to moguće. Jednako je leptir baleteza, mala Verica Bernstein svakoga zadivila i očarala neprispodobivo ritmičkim kretnjama i plesom. Ove tri točke znatno iskaču iznad ostaloga premda vrlo sjajnoga i efektnoga programa, u kojemu se opetovano istaknula Maja Ungar-Deutsch kao pjesnikinja, deklamatorka, govorkinja i plesačica (čujemo da znade pjevati, svirati i risati !) Još nam je spomenuti uspješno sudjelovanje mladića; Šaše Franka, Hansa Hochsingera, Otto Franka, Ive Fuchsa, Drago Zvijezdića, Vilo Schwartz i Milana Lichtenberga, te gospodjica Alice Kolmar i Zdenke Bernstein. Kada bismo htjeli spomenuti sve, koji tu se u predstavi istakli, imali bismo

navesti još do 60 imena. Poslije predstave bio je hladni buffet, kakvoga takodjer u kvalitativnom i kvantitativnom pogledu u Zagrebu još nije bilo. Do 11 sati na većeć svirala je domobranska glazba, onda »e društvo razilazilo. Čujemo, da čisti prihod predstave iznaša do K 2.0000 - —, jer cijelu je opću režiju nosila predsjednica. Pa ipak je moralni učinak te predstave na sve osjećajnije i bolje Židove (naglašujemo »Židove« ne „bolje") bio porazan. Gdje je tu ostala Izraelska ferijalna kolonija? Jedva je u prologu bila istaknuta veza izmedju predstave i ferijalne kolonije, nu gdje je ostao »izraelski« značaj predstave ? Badava smo ga tražili, o „izraelskom** značaju nije nigdje bilo niti najmanjega traga. Premda su na pozornici i u publici bili gotovo sami Židovi, nije tu bilo ništa židovskoga! Kao da se potpunim isključenjem iz programa svega, što bi moglo podsjećati na židovstvo, htjelo spriječiti, da »c ono par nežidova novinara i podvornika konzervatorija dosjeti, da je to priredba Židova, Kao da je htjelo kazati onim drugima: „Oprostite što smo tu, štj imamo društvo i dajemo predstavu, nu vidite, tu nema ništa

BROJ 4.

»ŽIDOV« (HAJ’HUDI)

STRANA 5.

ŽIDOVSKI NARODNI FOND