Židov

Osobna vije B !. Naš c. sumišljonik g. dr. David Alka 1 a y vratio se u Beograd i započeo je iznova svoju advokatsku praksu u Trgovačkoj ulici broj 3. Purinisko sijelo u Dubrovniku. Marom ovdašnje žid. omladine bi ove godine prvi put ovdje održano purimsko sijelo u Grand Hotel Petka, koji je za tu prigodu bio lijojK) urešen. Svi Židovi mjesne cij. organizacije sastali su se na jedan banket, te je prisustvovalo i dosta gostiju iz Sarajeva, a i njekoliko njih iz Beograda.. Vladala je osobita živahnost d veselje. Goste je zabavljalo ii improvizirani mandoliuiistički tercet. Stud, jur. Jozo Tolentino lijepim je prigodnim govorom pozdravio goste, a onda je povj. cijon. organizacije, g. Salamon Tolentino oslovio prisutne, donoseći im do znanja prihvat svih tačaka postavljenih cd cijonistiekćh delegata na mirovnoj konferenciji u Parizu, i da se zato ove godine o Purimu moramo dvostruko veseliti. Uz poklike Palestini, nacionalnom židovstvu, delegatima svjetske eijonistićke organizacije i uz pjevanje nacionalnih pjesama dovršen je banket točno u 12 sati u noći. Tada se je razvio ples te je plesalo mlado i staro do 5 sati u jutro. Zauzetnoj omladini neka bude na diku lijepo sijelo. Tom prigodom je pala i jadna baš ne neznatna svota za Ž. N. P. koju je sakupila: draž«dna gospojica Clara Tolentino. Uspjehu dmade da se i zahvali direkciji Električnog tramvaja, koja je žid. omladini došla u susret time da je preko cijele noći držala tramvajski promet za dolazak i povratak gostiju iz Dubrovnika u Gruž, i obratno. Zagreb. (Bnot-Oijon). Na sijelo, koje će se obdržavati u nedeljn 7. aprila, u 3 sata popodne, imadii pristup i gosti. Zaruke. Gđica. Greta Neum a nn (Zagreb), zaručila se s gosp. Imbrom Borger (Kutina). Cestitalmb! Bilješka. Sumišljonik, gosp. Norbert Weise, koji u trgovačkom svijetu uživa povjerenje i-simpatije, otvorio je u Zagrebu agent umu i kornisijonalnu radnju. Želimo najbolji uspjeli!

Širom svijeta.

Strahoviti pogromi u Ukrajini. Berlin, 18. marta. (Izvorni brzojav.) Židovski dopisni ured u Stockholmu javjla: Posredovanjem britanskog vojnog atašeja u Odesi upravio je Gruzenberg apel na britansku vladu, da zapriječi pogrome protiv Židova u Ukrajini. G ruže übi—g izvješćuje, da su pogromi poprimili lem' opseg. U Berdičevu, Ovnizu, Oštroga, Jelisavetgradu, Bal ti, Proskurovu i brojnim drugim gradovima übijeni su mnogi Židovi, obeščašćene žene i odvedena djeca. Pogrcmski val proširio se i preko židovskih’ seljačkih koloniji. Mnogi su židovski seljaci stradali životom. Brza je pomoć silno potrebna. Pogromi u južnoj Americi. Berlin, 23. marta. (Izvorni brzojav.) Nadopunjnjuće vijesti o pogromima u Argentini.: Došlo je do izgreda u nekoliko pokrajina. Također u Montevideu. Okrivljuju Židove, da su boljševici i da su odgovorni za generalni štrajk u Buenoeairesn. Pogrom trajalo je tri dana. Pobliži podaci još nepoznati. Delegacija Židova bila je kod predsjednika republike. Nadrabin izjavio je, da su kod najnovijih nemira Židovi bili. žrtve nepi'avednih

grozota i neoprostivih progona. Radi sumnje, da medu ruskim Židovima ima nekoliko agitatora, zlostavljali su cijelo židovsko pučanstvo bez razlike starosti i spola. Po raznim izlikama su Židovi svaki čas izvrgnuti novim napadajima i represalijama. Delegacija zahtijevala je, da se krivci kazne. Socijalista Bravo prosvjedovao je najoštrije protiv izgreda. Jenneni i Židovi. Poznata je činjenica, da nema veće cijonističke priredbe, na kojoj ne bi sudjelovali i zastupnici jermenskog naroda. Sada se približalva doba, kad će se ispuniti! jermeniske 5 židovske želje u Prednjoj Aziji, pa nije nevjerojatno, da će Jermeni i Židovi postati susjedi» Stoga je razumljivo, Sto već danas postoje političke veze između cij oni« ta i jermenskih vođa. O uzajamnom radu Jenmenn i'Ž'dova izjavio se nedavno M. Damadian, zastupnik jemenskog narodnog vijeća za Italiju, ovako: Židovi, Jermeni i Perzijaneri su tri najstarija kulturna naroda. Dok Per zi jauci imadn svoju državu, Jermeni i Židovi je nemaju. Nema valjda naroda u povijesti, koji bi: toliko progona pretrpio (kao židovski d jermenski narod. Već s čuvstvene su strano srodna oviai dva naroda. K tome pridolazi istovjetnost interesa. Oba: naroda žele ostvariti svoju slobodu, oba naroda uživaju potporu mnogih država, oba su naroda ugrožena od francuske Imperijalističke politike. Ali im ade nade, da će ipak oha naroda izvojštiti pravo, da si mogu urediti samostalnu narodnu zajednicu na cijelom istorijskom teritoriju, što gai trebaju za nesmetani svoj razvitak. Francuska štampa i cijonizam. Dok engleska štampa, bez iznimke, zagovara prihvat cijonističkdh zahtjeva, dotle francuska štampa zastupa, stanovište, da se cijonästima ne smiju dati »odveć dalekosežna« prava. Iznimku čine Herve i bivši socijalistički ministar T b o m a s. Iz gfl.nsova francuske štampe jasno se razabere, da zastupa interese francuske orijentalne politike, koja bi htjela dobiti na mirovnoj konferenciji sankciju za razdiobu Palestine u dvije interesne sfere: sjevernu, francusku i južnu, englesku. Uopće se iz izjava francuske štampe dobiva dojam, dai ona pravo ne shvaća židovske aspiracije, koje nemaju ništa zajedničkog sa aneksionizmom i teritorijalnom pohlepom. Postaje sve to jasnijim, da je iz profesora Silva ina Levy na mirovnoj konferenciji zapravo govorila francuska oficijelna politika. Ipak se može ustvrditi, dtei francuska štampa ne otklanja cijonističke zahtjeve, već ih ona samo želi da umanji i dovede u sklad sa francuskim kolonijalnim osnovama. Izbori u Poljskoj. Kod nedavnih izltOTo za poljski ustavotvorni 1 sabor palo .je za e;vjonističke listine oko 250.000, dok ' > židovska pučka stranka dobila oko 50.000 glasova. Književnost.

Talmud u hrvatskom prijevodu. Preduzeo sam izdati potpun, neokrnjen, točan i precizan hrvatski-prijevod Talmuda, Nije od potrebe, da na široko razlažem, kako je ovaj prijevod nuždan. Oni, koji bi htjeli da čitaju Talmud u praizvoru mogli bi nači u tom prijevodu vrlo korisno» pomagalo. Oni pak, koji se zanimaju za općenu znanost, ä nijesu vješti toliko jeziku, te bi piogli razumjeti praizvor, dobit

će dubok pogled u duh starožidovske kulture. Točan, precizan hrvatski prijevod Talmuda daje kao takov snažno oružje protiv onih, koji, ma da ne umiju čitati u praizvoru, ne propuštaju nijedne prilike, da prikažu Talmud kao mutan izvor svega zla. Kako je poznato, postupalo se sasvim jednostavno, da se obescijeni to jedinstveno djelo: Izvuci iz neke čvrste veze jednoga cjelovitog mjesta Talmuda nekoliko slobodnih rečenica i viči u sav glas masi: Pogledajte sebi to otrovno vrelo židovstval Točan hrvatski prijevod Talmuda neka stane na put tome gnjusnome postupku. Talmud nije ništa drugo, nego tumač biblije, dašto ne tumač u običnom značenju te riječi. On je vrlo zanimljiva, neobično važna knjiga za sve, za Židove i nežidove. Povijest religije, filozofija, matematika, jezikoslovlje, pedagogija, pravna znanost, povijest, zemljopis, prirodoslovlje i liječništvo, sve se to obilato nalazi u tom monumentalnom djelu. Ex oriente lux! Uskoro če izići na svijet prvi svezak (rasprava: Berahot) toga djela, koje će obuhvatati neko 12 opsežnih knjiga. Umoljavam sve židovske općine i društva, da mi Što većim brojem pretplatnika omoguće izdavanje tog velikog djela. Dr. M. Marge], rabin u Požegi. Priče za židovsku mladež. Već davno se osjećala potreba prikladnoga štiva na hrvatskom jezika za židovsku djecu. Da doskoči toj potrebi, , a ujedno da dade novi poticaj djeci za sabiranje u korist Žid. narod, fonda, izdalo je Povjerenstvo Žid. nar. fonda za Jugoslaviju knjižicu, koju će kao nagradu dobivati ona djeca, što će sabrati barem pedeset kruna. Ukusno štampana I opremljena; knjižica nosi naslov: »Priče zai ži(Io v s k u ni 1a d e ž«. Evo sadržaja: Pred,govor. San male Kabele. Napisala Ruža. Žićkv. Napkao S. R. Moje čedo. Morris Roćenfpld, preveo Alem Liebt. Čudotvorna pruća. Dr. H. Loewe. Kraljević. Po M. Weissniannn. Sadržaj je dobro izabran, zanimljiv i zabavan, a što je nnjglavnije, djelovat će uz gojmo u s misi u općenito ćovječanskom i nacionalno židovskom. Rez sumnje ce mladež biti zadovoljna; i s ovim prvim pokušajem, da joj se ntisue u ruke židovsko štivo. Nadamo se, da »Priče« i ostati jedinom knjigom naše djece, već da ćerdoskora izaći i druge zgodne knjižice, kojima će biti svrha, da oplemenjuju um i srce naših najmlađih. Zahvalni smo Povjerenih vu 2 : d. nar. fonda, što je omogućilo izdanje ove dobre knj : žiee.

Balfour o židovskom pitanju i cijonizmu.

(Svršetak.) Svakako ima poteškoća i prigovora • velikih poteškoća i opravdanih prigovora, ali mislim, da se sve feo. mr !, i i doivima najviše osjeća. Ipak ne 'f - > o tome sumnjati, da bi bila’ ztm ' prazna korist, keju bi cijoui/.-i ■ donio’ ž • dov kom matredu, ako se, kak vjeruj; ra.. .. povoljno razvije, i to onom ditjv u naroda, koji zavrijedjuje naše najveće saučešće. Ne samo da bi veliki • djelovi nns.-i-a n-ašU utočište religioznim i šoeijalpim pro'■•■■■■ . jtpji.wl f, ! .j-> tb /V »* * * .

BBOJ 11,

»2 I D O Vc (HAJHUDI)

STRANA 5.