Židov

gonom, nego bi i zajednički nosili odgovornost i uživali zajednički mogućnost života, koje prema prilikama kao gradjami nežildovske'države ne mogu nikada po sjedovati. Njihovi kritičari im prigovaraju, da sada iskorišćuju svoju znatnu nadaremost, da izrabe u osobnu korist jednu civilizacijiu, koju nijesu stvorili i to u zajednicama, gdje za uzdržavanje malo saradjuju. Prekoravanja u toj formi jamačno su neistinita. Aid je sigurno istina, da je u velikim čestima Evrope njihova privrženost državi, u slaba usporodjujući) je sa privrženosti, što je osjećaju za svoju reiligiju i rasnu zajednicu. Pa kako bi i moglo da bude drugačije! U nijednom od područja, o kojima govorim, ni,nijesu im' podijeljena jednaka gradjanska prava. Dapače u nekim nijesu u opće dobili gradjanskih prava. Neizbježiva posljedica toga. su velike patnje, ali ne samo patnje, nego i druga zla, koja još povećavaju izvornu nepravdu. -Neprestana tlačenja sa prigodnim provalama divljih progona moraju da njihove žrtve unište, ili da u njih izazovu svojstva za samoodržanjem, koja ne dolaze svagda na poželjan način do izražaja. Zidovi nijesu nikada bili uništeni Ni grozote, ni prijezir, ni nejednakost pred zakonom, ni zakonska potlačivanja nijesu nikada razorila njihove osebujnosti ili uzdrmala njihove nepokolebive nade. Ali je istina, da su ondje, gdje su bili prinuždeni, da u svojoj okolici živu kano neprijatelji, često a kadikad s pravom došli na glas nepoželjnih * gradjana. I tome se nije čuditi. Ako je mnogo ljudi prisiljeno, da se bave pozajmljivanjem novca, onda će jamačno neki od njih postati lihvarima.. Ako se s velikim dijelom neke zajednice postupa kao s izopćenicima, onda nije vjerojatno, da će oni postati veliki otačbenici. Jasno je, da će cijonizam iz ovih i iz drugih razloga sudbinu velikog dijela židovskog naroda üblažiti i njegovo stanje

poboljšati. Oni, koji idu u Palestinu, ne će biti jednaki omima, koji se sada iseIjuju u London i New-York. Ne će, biti zadojeni samo željom, da u povoljnijoj okolini nastave onaj život, kojim su prije živjeli u istočnoj Evropi Otići će, da se prisajedine zajednici, koja je i onako potpuno u sikladu s njihovim istorijskim i vjerskim osjećajima; zajednici, koja je vezana sa zemljom, "Sto je nastavaju, nečim dubljim, no što je navika; zajednici, čiji članovi ne će morati da trpe od dvolične privrženosti, miti od kušnje, da moraju mrziti zakone, po kojima su prisiljeni živjeti. Pa ako bi i samo radi logike dopustili, da cijonšzam prizna nekim Židovima probitak, zar ne će možda naškoditi drugim ljudima, koji su talkodjer Židovi po podrijetlu svom, a često i po vjeri, a koji hoće da se potpunoma stope sa životom zemlje, u kojoj su se posve udomili. Ima među ovim potonjima nekoliko najnadarenijih članova nadarenog naroda. Njihovi redovi (barem }io mom mišljenju), imadu nerazmjerno velik udio na snabdjevanju svijeta sa odličnim muževima u znanosti i filozofiji, literaturi' i umjetnosti, medicini, politici i pravoslovju (a da ne spominjem financijsko i trgovačko područje). Nema sumnje, da mnogo ovih klasa * susreće sa stanovitim stupnjem nepovjerenja, dapače nesklonosti, cijonistički pokret. Oni se boje. da će isti na njihov položaj u njihovoj adoptiranoj domovini nepovoljno djelovati. Velika većina njih nema želje, da se naseli u Palestini. Ni u slučaju, da bi se ondje osnovala cionistička zajednica, ne bi istoj pristupili. Ali čini se, da oni drže, (ako ih dobro razumijem), da će, kad takova zajednica nastane, neprijazni kritičari reći, da ljudi židovske krvi, a još više ljudi židovske vjeroispovijesti, na druga mjesta uopće ne spadaju. Kad bude Židovima dana nji-

bova stara domaja, očekivati će kritičari od njih, da će nju i nastavati.. Ne mogu da dijelim te bojazni. Ne ću da zatajim, da bi se u pojedinim zemljama, gdje vlada jednakost pred zakonom, na Židove moglo gledati nekim nepovjerenjem. Ali ovo nepovjerenje, gdjegod i»o--stojalo, nema posla sa cijonizmom, a cijonizam ga ni u kojem slučaju ne zar oštru je. Trebalo bi to da urodi sasvim protivnim tendencama. Svte Sto narodni i intemacijonadni karakter Židova daje drugim narodima, imalo bi üblažili zadnji ostatak stare nesklonosti, a očevidno jest, da bi za uzvrat razni nagodi mogli podupirati Židove, da postignu ono, što posjeduju svi ostali narodi: nastambu i narodnu domaju. S toga gledišta ne bi trebao više ništa ga kažem o toj temi. Budućnost cijonizma počiva na mnogo dubljim vezama nego ovim. Da če riješiti židovsko pitanje, to se ne usudjujem da se nadam, ali da če pridonijeti ojačam ju međusobnih simpatija i razum jevanjn, što je jedina sigurna podloga snošljivosti, u to čvrsto vjerujem. Mislim, da će modo čitatelja gospodina Sokolova, bili oni Židovi ili kršćani, ustati od lektire povijesti, što je tako iserpljivo i tako dobro pripovijeda, a da ne će osjetiti, da se značaj cijonizma ' u mnogoecm razlikuje od običajne filantropije, i da prcjizlazi iz drugih vrela. Uspije li knjižica, onda će za Židove ispuniti veliku duševnu i praktičnu zadaću i nesamo za njih same. Jer kako ja shvaćam njegovu važnost, eijonizam je izmedju ostaloga također nastojanje da u b 1 až i kroz stoljeća postojeću nevolju, štono je nastala sred civilizacije zapada odatle, što u njezinom krugu živi elemeniart, kojega su predugo smatraili tudjinskim, dapače neprijateljskim, a da ga ipak nije bilo moguće istisnuti ili apsorbirati ga. Već toga radi, ako ne iz drugih morao bd se eijonizam podupirati.

Vijesnik Povjereništva Židovskog narodnog fonda (Keren kajemet lejisrael) za Jugoslaviju.

Svrha je Židovskog narodnog fonda da u Palestini kupuje i stile zemljište, kojrle ostati neotudjivim imetkom židovskog naroda. Žid. narodni fond utemeljen se na V. eion. kongresu god. 1901. i posjeduje vei oko 12. milijuna kruna. Prihodi neprestano rastu, a iznosili tu god. 1917, oko 2 » pol mit, kruna.

Adresa za dopise: Petrinjska ulica br. 22 prizemno. Uredovno vrijeme od 9 do 12 prije podne i od 2 do 5 poslije podne. Novac se šalje na Patiku ea trgovinu obrt industriju d. d. Zagreb, za račun Ž. N. F. s naznakom svrhe.

Izkaz darova Za vrijeme od 15./11. 1919. do 1./lli. 1919. Samooperezovanje. Rogatica: Poslao Simon Löwy; po 50. Moise Barom, Zadik Danon, po 13. Behor Kalan, po 10. — Eliezer Katan Matilda Katan, Si. mon Levi, Avram Damon, po 7. — Luna Bararon, po 5. Elišah Katan, po 4. — Klara Katan, Blamka Levi 185. Slatina; D. Qrünhut 20. Varaždin: M. Berkeš 5. Zagreb: Greta Hochsingor 4. —, Rega Fürst 20—, Pv » Benot Cijon« 20.—, Fürst Robert i Mhia 10.—, po 5. Fürst Osar i Šandor, rpo 4. Schwarz Bela, Schrenger Olga, Welss Ljuba, Ženka Rosenbreg, Rosenberger Stefa, Demontschein Ilonka, po 2. — Neumann Sofika, Stern Margita, Stefa Salzborger, Schrenger Olga E Weiss, Freiberger Milka, Lausch Frida,

Aschner Anka, Fürst Gisa, Spitzer Draga, Baran Jelka, Mayer Zlata, Bichler Irena, Weiss Zlata, Spitzer Ruža, Wachs Elsa, Deutsch Viirtia, Müller Martana, po I. Freiberger Heida, Engelsrath Vera, Steiner Stefa, Neumann Qi. 'Sela, Herlinger Milka, Brüll Minka i Rosa, Her. mann Olga, Steiner Elsa, Wirzburger Margita, Adler Slava, Sauerbrunn Anka, Milka i Paula, Fürst Berta, Steinhof P., Hofmamn Zlata, Kohn Ljuba, Gross Hana, Hiršl Blanko, Hirš Dora, Rechnitzer Qisa svega 124.—. Po Sandoru Deutschu za liter, sastanke: Literarni sastanci žid. omladine 20. —, Dragan Pfeiffer 9.—, Jakob Reich 4. —, po 2. — Deutsch Sandor, Vilko Spitzer, V. Stein, L. Freund, Zvonko Qostl, Reich Gesa,, Spitzer Ivo, Büchler Eug., Drag. Rosenfeld, Schreiner Ferdo, Radan Oto, Kohn F.. V. Neumann, R. Hiršler, po 1. — S. Deutsch, S. Schmidek, svega 63. 211. K a r 1 o v ac : Robert Reiss 40.—, Oskar Fröhlich, po 30- — Beck Pavao, po 20. — Jos. Rendeli, po 10.— Dr. Milan Beck. Alice Beck, Artur

Wetss, Slavo Hochsinger, S. Schwarz, Dr. Armin Stern, inž. F. fieksch, M. Reiss, Dr. MGross; po 5. Ivan Drechsler. Li- Birnbaum, Jos. Birnbaum, Olga Schwarz, Mavro Wälder, L. Reich, Ed. Polanzer, Dr. Altman, Darinka i Zdenka Krön; po 4- J. Rendeli, S. Weinberger; po 3. —■ Ana Reich, Viktor Tauss, M. Stern, S. Rechnitzer, Vera Gosti; po 2. — E. Kramer, 1- Blau, ZI. Reich, A. Wälder, 1. Herlinger, D. Meisel, -R. Glück, Ruža Glück, Dr. B. Sik, Jos. Glück, L. Schulz, K- Weinberger, K. Schulz, Miroslav Herlinger 316. 737 Škrabice. Zagreb: David Spitzer 22. Tuzla: Laisa Zaloscer ispraznila škrabice u Tuzli HO 132. Zlatna knjiga. Mostar: Poslao Abraham Kohn: za upis pok. Mora Julije Rosenfeld: Oskar Rosen feld 200.—, Abraham Koben 30. 230. —

STRANA 6.

»Ž 11>0 V« (HAJBXTDI)

BROJ 11.