Židov

Palestini. Ne ćemo i ne možemo raditi protiv njih. Ne smijemo krnjiti ničjdh prava. Konstatovali smo prigodom naših putovanja u zemlji, da palestinski Arapi, u koliko računaju s nama, , velikim dijelom pozdravljaju naše namjere i razumiju, da taj razvitak leži i u njihovu 'interesu, te da će razvitak zemlje po našim osnovama i njima donijeti velikih koristi. Palestinski Arapi gledali su u nama buduću palestinsku vladu i prilagodili se tame kao gotovoj činjenici. Nepovjerenje i neprijateljstvo našli smo kod arapskog javnog mnijjnja i štampe samo izvan Palestine, kod krugova podjarivanih protiv nas iz Evrope. Nu njihova protivština mije preopasna i prestat će, čim se umire njihovi evropski inspiratori. Čini se, da će to doskora ht: Važniji je faktor za nas engleski saveznik, kra 1 j Hedž a s a, koji će obrazovati samostalnu arapsku kraljevinu. Uspjelo nam je predobiti njega i predsjod.nika njegove pariške mirovne delegacije, F a y za 1 a, da on palestinu nije povukao u onaj teritorij, što ga kani ujediniti pod svojim žezlom, nego je iz tog teritorija izlučio palestinski trokut. 0 važnosti tog ■ aranžmana, koji nas lišava na mirovnoj konferenciji protivštine Arapa, nije potrebno potanje govoriti. Dakako, da smo mi za uzvrat morali učiniti neke koncesije, kako će se vidjeti iz rasprave naših predloga mirovnoj konferenciji;. Vrijeme od Balfonrove deklaracije dalje ispunjeno je političkim formuliranjem naših zahtjeva. Početak toga rada ide sve do godi. 1915. U svoje vrijeme objelodanit će se čitav istorijat sastavljanja tih zahtjeva. Konačno smo se odlučili tražiti zai Palestinu. suverenitet lige naroda i mandatorsku upravu Engleske. Bilo bi za nas još poželjnijih kombinacija, nu pokazale sn se neizvedivima. Naročito s obzirom na ugovor Sykes-Picot, koji je još uvijek postojao i još danas postoji, ne smjedosmo riskirati, da se Francuska možda još u zadnji čas pozove na taj ugovor. Uostalom bilo je već po vlastima dogovoreno i uzeto u nacrt za osnutak lige narodne, da se Palestina stavi pod suverenitet lige naroda, pa je naša zadaća bika, da se to provede na način za nas najpovoljniji, da se dakle uprava povjeri takovoj mandatarskoj vlasti, keja će za nas hiti najpovoljnija. To je mogla sred tih prilika biti jedino Engleska. Moradosmo sebi osigurati njezin pristanak za ovu osnovu. To nam je uspjelo. Usljed toga smo bili prisiljeni, da sve naše zahtjeve na mirovnoj konferenciji formuliramo u sporazumu s Engleskom. Htijući sebi osigurati njezinu potporu. ne mogesmo mirovnoj konferenciji uručiti takove zahtjeve, koje Engleska, ne bi odobrila. Potpun sporazum s Engleskom bio je uopće preduvjet i jedina garancija), da naši zahtjevi na mirovnu konferenciju dođu pred plenum, pred odlučni odbor desetorice, ia ne da spadnu u jednu komisiju, odakle bi izvrgnuti svim mogućim makinacijama i intrigama lako dospjeli u arkiv. Tako je došlo do formuliranja naših predloga, koji leže pred vama, a uručeni su mirovnoj konfernciji na njezin zahtjev 3. veljače o. g. Nije nam iz stanovitih razloga bilo moguće pričekati s uručenjem naših predloga do zakljuSka ove na še konferencije. Za nas mnogo povoljniji nacrt zahtjeva, kako je načinjen u spora-

zumu s najvećim dijelom članova akcijonoga odbora, otklonila je engleska vlada s izjavom, da ne može obećati njihovo podupiranje na mirovnoj konferenciji. I mi smo bili i sada smo još maksiinaliste. Ako su naši predloži ispod maksimi] izum, nije zato, što ue bismo više htjeli, nego jer nlijesmo više mogli. Svijesti i smo si, da srno pokušali i poduzeli sve, da smo angažovali svaku nama dokučivu p<»uoč i upotrijebili svako nama raspoloživo sredstvo, da postignemo što veći uspjeh i što povoljnije garancije za izvedenje ei.fonizina. U konačnom formuliranju naših predloga pokorili smo se sili prilika i faktičnog stanja. Ipak, po našem najdubljem uvjerenju, prihvat naših predloga po mirovnoj konferenciji dat će nam u vezi s ugovorom, što ćemo ga imati sklopiti s mandatorskom vlasti dovoljnih jamstva za obrazovanje židovske narodne domaje u Palestini. Bit će dosta poste za 2—3 generacije i daj Bože, da mi samo izrabhno sve mogućnosti, što će nam se otvoriti. Nakon prihvata naših predloga na mirovnoj konfercncijii ovisit će sve o sklonosti 1 Engleske kao miau (tatarske sile i o pripravnosti i sposobnosti židovskoga naroda, da otvori vrata Palestine, čiji će ključ dobiti. Imamo razloga, za veliko pouzdanje u raandatarsku vlast, a vjerujemo čvrsto, da će židovski narod ispuniti dostojno sve. što se od njegai očekuje. Ali treba da je svima Jasno, da je nastupilo doba, gdje će židovski narodi morati sasvim drugim tempom i načinom da; radi u Eree-Jisraelu. Treba jedna golema požrtvovnost cijeloga naroda, da se najdalje u roku od 30 godina u Palest: ni obrazuje židovska država, to jest da u Palestini osvojimo toliko i takovih pozicija, u svakom pogledu, da će židovska narodna domaja biti jedna činjenica već prije političkog samo formalnog proglašenja židovske samouprave. Moramo pohitati u Pariz, gdje su naši protivnici na djelu, ne bi li ipak još u zadnji čas uspjeli osujetiti našu osnovu. Bila je pogreška, da smo se uopće udaljili iz opasnoga Pariza i prijeka je potrebai, da ovo nekoliko zadnjih dana prije rasprave naših predloga po mirovnoj konferenciji budemo na mjestu, da odbijemo svaki protivnički pokušaj napadaja i da kolikogod stoji do nas osiguramo pobjedu one svete ideje, koju nam je naš veliki Herz! prije više cd dvadeset godina dao. Mi ćemo biti zadovoljni u uvjerenju, da smo njegovu baštinu valjano čuvali i da nam je bilo suđeno, da deprinesemo k njezinoj pobjedi. (Burno, dugotrajno odobravanje.)

Govor Nahuma Sokolova.

Nahum Sokolov nadopunjuje Weizmannovo izvješće. Treiba se sjetiti, kakovo smo stanje (židovskoga naroda f -cijcniSstičke organizacije našli na početku rata, da se ispravno ocijeni, koliko smo dalje došli. Upravo je simptomatieno, kako sn bez međusobne veze Židova u najvažnijim stranama svijeta gotovo u isto doba već n prvoj .polovici god. 1915. spoznali, da ovaj rat mora donijeti riješenje židovskoga pitanja. A jednako je. simpomatično, da se n isto doba, bez prethodnog dogovora na raznim stranama svijeta počelo raditi oko pripravljanja toga riješenja i da je smjer toga rada, politička koncepcija, bila posvuda u velikim konturama ista. To je najbolji dokaz jedinstvenosti naše organi-

zaci je, koju niti ovaj strahotni rat nije mogao rastrgati. Ato je ujedno i dokaz, da naši postulati ni jesu ništa umjetno, nego jedniai neodoljiva na istini i pravu sazdana nužda. Nitko nas nije izabrao ili ovlastio, da poduzimamo stanovite korake. Ipak uliješ ino uzurpatori. Vidjeli smo stanovite potrebe i mogućnosti rada po nama aza opću narodnu stvar i odazvali smo se bez primišljaja našoj dužnosti. Jesmo ili postigli najviše i najbolje? 0 tome će dstorija reći svoje. Mi smo još preblizu, upravo usred događaja, ai da bismo si dozvolili konačan sud. Možda bi drugi bili mogli više i boljo postići. Žalimo, da nijesu tu bili. A mi smo bili) tu i morali smo raditi i učinili smo sve, što smo mogli. Naši su zahtjevi ispod maksimuma i moramo priznati, dia s njima nijesnio zadovoljni. Ali zar je u našoj naravi, da budemo zadovoljni, zar je moguće jedno riješenje, koje bi nas posvema zad ovo 1 j avalo ?To je nezadovoljstvo ]>otrebno, jer je stinmlus za neprestano traženje boljega i ljepšega. Zato ni od yas uo tražimo zadovoljstvo, nego samo priznanje, dai se više nije moglo postići ida je to dovoljna podloga za daljnji rad. Činjenica, da su naši predloži već uručeni, ne umanjuje vrijednost i važnost vaše rasprave. Ona nam je potrebna, da nas upozori na nedostatke ii mogućnosti, koje su nama možebiti izbjegle. Premda se ovi predloži tiiti mogu povući, niti mijenjati, nego moraju ostati na stolu odbora desetorice u uručenoj formulaciji, ipak će kasnije već u raspravi pred kompetentnom komisijom, apo gotovo kod sastava ugovora;, sa mandatarskom vlasti biti pritoke č mogućnosti, da se maše tražbine dovedu u sklad s vašim zaključcima. Za sad trebamo vaš votum, da pojača koliko je moguće našu poziciju pred svijetom, koji će sadia da koti zelenog stola u Parizu odluči o sudbini židovskoga naroda. Vaš votum ne može prejudicirati kasnijoj većoj ili manjoj promjeni naših zahtjeva. Sve ovisi o tome, kako se čita, ia svaka se stvar dade komentirati na mnogo načina. Nije potrebno mijenjati cijeli koncept, dovoljno je promijeniti tu i tamo koju riječ, da se dođe do sasvim drugog sadržaja i smisla. Ovi prijedlozi nijesu posao dvojice ljudi, političkih diletanata. Tu je surađivalo, pomagalo i savjetovalo sva sila ljudi, Židova i nežidova, stručnjaka na svakome pa i na diplomatsko-političkome polju'. Spomenuta su već imena Sir Mark Sy kesa i Sira Herberta Samuela. Oni su mnoge dane'i noći radili s nama ina ovim predložimo. Bilo bi suvišno istaći, da su i odvjetnici, inženjeri, geograifi, istoričari, fk mansijeri i drugi imali udjela u tome radu. U tehničkom pogledu naši su prijedlozi bez sumnje vrlo temeljito pripravljeni, proučeni i izgrađeni. Neka se kod rasprave ovih »propoz a« nikada ne smetne s uma, da nitko nije za nama bježao, naprotiv mi smo bježali za drugima i neka se ne zaboravi, da mi ne radimo za Englesku, nego da smo je sustavnim radom jedva doveli do toga, da se upustiti u jedan angažman, koji joj nije bio na umu i koji bi ona možebiti i danas još vrlo brzo napustila, ako bi joj zadavao većih poteškoća. Mi smo dakle uz svajku cijenu morali postići akord s Engleskom, kako smo ne iz puke taštine, nego iz temeljitih razloga morali nastojati, da

BROJ 12. i) 13.

,Z IDO V« (HAJHUDI)

STRANA 9.