Židov

mora to da bude rad. S tom tendencom pristupam svom predlogu za kulturni rad u predstojećoj nam godini: I. Odgoj djece. Ovu zadaću ima da vrši naša ženska omladina. Osnivaju se grupe, vodjene po starijim omladinkama, koje se sastaju više puta nedjeljno. Prvo, što se ima postići, jest disciplina, koja je svima nama tako potrebna. Djeca se vode u prirodu, pričaju im se slike iz biblije ili povijesti. Na lagan, živ način daju im se prvi pojmovi jevrejskog jezika, te se od vremena do vremena priredjuju jevrejska prikazivanja. 11. Peobrazba naših literarnih udruženja u opće omladinske organizacije po uzoru »B 1 a u-W eis s a« i »Hašomera«. Na omladinu mora da utiče više priroda nego mrtvo slovo. Priredjuju se izleti u malim skupinama, koje se za zimskih večeri opet sastaju na sijelima te prijateljski razgovaraju o prošlim i budućim izletima itd. Po uzoru »Hašomera« ima se najdulje za dvije godine naučiti jevrejski, uči se povijest, palestinografija i literatura, gojt se šport i tjelovježba, pjevaju se jevrejske pjesme. Mi ne možemo da osnujemo nove saveze, jer ne smijemo da rascjepkamo naš i onako slabi omladinski pokret, ali to sve možemo učiniti unutar toga. Akademska i djevojačka udruženja, koja do danas nisu pokazala nikakovih pozitivnih rezultata, moraju preuzeti ovu .zadaću. 11. H a 1 u c i m. Konačni je cilj omladinskog pokreta stvoriti moralno, kulturno i fizički savršene ljude za Erec Izrael. Pri tome nas moraju voditi ona načela, koja vode i »Hapoel Hacair«; 1. Kolonizacija Palestine na socijalističkoj podlozi,2. svim silama pospješiti hebraiziranje žid. naroda j 3. širiti idealističko-socijalističko naziranje u životu. Moramo se boriti za socijalnu ravnopravnost, jer ćemo samo tako stvoriti u Erec Izraelu onu zajednicu, koja će židovskom narodu donijeti sreću i zadovoljstvo. Moramo tražiti, da nam se pruži svaka mogućnost za slobodan razvitak omladine. Naš savez mora postati živom zajednicom omladinaca, a onda će tek njegovo djelovanje biti uspješno. Ako želite, da se to zbude budite si svijesni svoje omladinske zadaće. Podjite kućama svojim, skupite se u čvrste grupe istomišmišljenika i radite isto tako jako, kako ste se čvrsto medjusobno svezali oduševljenjem. Onda vaša, a i naša nastojanja ne će biti samo riječi. Iza toga čita Ojuka K o h n referat dra. Otona Brauna »Smjernice za fizički rad«. Polazeeći sa zaključka brodske konferencije, da se omladina ima preporoditi u jaku, zdravu generaciju, odbacujući dosadanje životarenje prelazom od priznaje do podpune spoznaje židovstva, referent iznosi putokaze bazirane na iskustvu i realnim rezultatima. Najveću važnost treba da omladina skrene poljodjelskom radu u okviru hehalucookreta, kojim će radom neposredno saradjivati na obnovi Erec Jisraela. Omladina je na tom polju radila tek agitatorno, a ne organizatorno. U stvaranju i izgradnji halucgrupe je najvažniji zadatak davanje ljudskog materijala. Pripremanju halucstanica • treba da predhodi intenzivna priprava u vrtljarskim kolonijama i sezonsko ferijalnim radnjama na pojedinim posjedima. Djačke grupe treba za vrijeme

feriia da pritekli u pomoć halucima i to bez obzira, da li će oni konačno sami postati haluci ili ne. Provedivost toga dokazuju iskustva u Americi i Rusiji, gdje su djaci uposleni u poljodjelskim radnjamaLokalni rad na tom polju treba da se razvije u vrtljarskim kolonijama, gdje će iskusniji uupćivati mladje. Ovo se preporuča osobito manjim jevrejskim centrima, koji uslijed nedostatka stručnjaka i velikih sredstava ne- mogu da se uspješno bave drugim športskim i gimnastičkim radom. Za taj rad treba ozbiljne namjere i ustrajnosti. Drugačije kod ostalih grana fizičkoga rada, poglavito športa i gimnastike. Preporuča se oprez kod osnivanja samostalnih gimnastičkih i športskih udruženja već i obzirom na velike izdatke, a često neznatne uspjehe. U velikim centrima preporučaju se mješoviti tipovi gimnastičkošportskih društava po uzoru Makabi-društava, u kojima se članovi prema sposobnostima mogu da bave pojedinim granama športa i gimnastike. Sekcije ustrojivat će se prema potrebi. Neoprez u osnivanju društva imao bi loše posljedice. Temelj ovih društava treba da bude gimnastička sekcija, koja kontinuirnim radom podržaje vezu i unapredjuje disciplinu. I nogomet, danas najfavorizovanlji šport, ima mogućnosti samo u velikim gradovima, gdje će dobri teamovi naći simpatiju židovske publike. U manjim se mjestima treba čuvati nepromišljenog osnivanja nogometnih klubova ili sekcija. Veliko polje rada pruža laka atletika i malim jedinicama. Jednostranosti ukloniti će iskustvo. dok će vanjski uspjesi biti regulatori i "pokretači razvitka, jer će drugim sekcijama dati vremena, da se normalno razviju, a da od toga ne trpi napredak društva. Pored toga laka atletika ne prouzrokuje velikih troškova. Za razvoj naših društava od najveće je važnosti odgoj stručnih sila. Moglo bi se to najlakše postići u akademskim društvima, koja se nalaze u najvećim centrima. Program tih društava dobio bi time živu sadržinu. Za vrijeme ferija radili bi akademičari u svojim mjesnim domaćim društvima i omogućili jedinstvenu izobrazbu. Naši omladinski sletovi razvili bi se tako u prave narodne hagiga, koje bi za naš pokret bile od nedogledne važnosti. Sletovi bili bi ogledalo jakosti i napredka našega pokreta, gdje bi se u plemenitom natjecanju mjerile sile. Kao najidealnije mjesto narednih sletova’ lebdi mi pred očima naša najjača haluc stanica, ma da bi im možda nedostajao demonstrativni karakter, koji je od velike važnosti. Konačno treba istaknuti važnost kontakta i saradnje naših udruženja sa jugoslavenskim gimnnastičkim i športskim društvima. U jugoslavenskim športskim krugovima naišli smo na susretljivost, te se nadamo, da će se učvrstiti prijateljski odnošaji. Zajedničkom težnjom i uzajamnim radom približit ćemo se idealima prosvjetIjenog čovječanstva, koji su dostiživi sa> mo suradnjom svih etičkih orijentiranih faktora naroda i snažnih pojedinaca. Jačajmo tijelo, srce i dušuU debati, koja slijedi obim referatima urima riječ haver Bela K ra u s (Mitrovica). te oduševljenim govorom poziva

omladinu na zajednički, jedinstveni rad, koji nažalost u mnogim mjestima ne postoji. U ovom času treba manifestirati pobjedu cijonističke misli, kojom smo stupili u novu epohu židovske istorije, koja od nas traži najveći rad i žrtvu za djelo izgradnje židovske narodne domaje. Židovska omladina svijesna je velikih žrtava, koje iziskuje "obnovno djelo, te će velikim svojim optimizmom nadvladati sv« zapreke. Haver Mirko K r a u s (Osijek) upozorava delegate na pogrešku i nedostatak koliko iznesenog kulturnog referata, toliko čitavog omladinskog pokreta. Ne smije nam biti zadatak, da stvaramo Židove pod svaku cijenu, nego moramo pripaziti, da ljudski materijal, iz kojega će proizići preporođeni židovski narod mora sastojat iz pojedinaca, u kojima su uvriježena najviša etska načela. Ne smijemo da trpimo u omladinskim društvima omladince, koji se u svom privatnom životu bave švercovanjem i drugim nečistim poslovima, a inače pripovijedaju regeneraciju židovstva. Neka nama, kao i omladini čitavoga svijeta bude putokazom Buberova izreka; Mensch werden, und es jiidisch werden. Haver Leon P e r i ć (Bar-Oiora, Beč) govori o ekonomskoj strukturi židovstva, te ističe da je za ozdravljenje n&šega naroda bezuvjetno potrebna promjena zvanja. Podsjeća na lijepi rad »Benevolencije« i »Olorije« u Sarajevu na tom polju 1 predlaže ove rezolucije: Sakupljena jevrejska omladina na svom prvom sletu 9. i 10. augusta 1920. smatra svojom dužnosti, da upozori Savez Cijonista Savez Jevr. Opština i druge jevrejske korporacije, da postoji prijeka potreba za reproduktiviranjem jevrejske omladine. Zahtijevamo, da se jevrejskoj omladini pruže mogućnosti, da se izobrazi u produktivnim zvanjima, pa da se osnuju bravarske, stolarske i druge radione za manuelni rad. Uvjereni smo, da će naš rad u tome pravcu približiti našem idealu : fizičkom i moralnom preporodu našega naroda. Omladina će svom silom poraditi, da ispuni svoju dužnost. Jevrejska omladina, sakupljena na prvom omladinskom sletu u Osijeku dne 9i 10. augusta 1920. smatra potrebom, da pozove sveukupno jevrejsko gradjanstvo i jevrejske korporacije, da posvete najveću pažnju haluc-pokretu, te da u tu svrhu pruže materijalnu potporu našim halucima darovima u naravi (pokućtvo, rublje, kuhinjsko posudje i pribori za kućanstvo uopće) za vrijeme sakupljanja prinosa za Keren Kajemet i Keren Hajesod. Omladina će nastojati iz svih sila da se pokaže dostojnim dijelom žive jevrejske zajednice, te će poslati svoju ponajbolju braću, da se kao halucim bore sopstvonim svojim životom za jevrejsku stvar u Erec Israelu. Prima se. Jehuda All ma n preporuča onima, koji žele postati halucim, da se do časa udjeljenja u grupu posvete nekom zanatu, jer je to od neprocjenjive koristi za njih i za grupu. Oto Jung w i r t (Sisak) u oduljem govoru razlaže uzroke dosadašnjeg neuspješnog rada, te predlaže slijedeće: I. Stvoriti djeci židovski milieu, i to na dva načina;

»ŽIDOV« (HAJMUDI).

BROJ 22. i 23