Židov

a) stvaranjem toga milieua ovdje; b) izašiljanjem djece barem na kratko vrijeme na palestinsko tlo. 11. Tamo, gdje još ne postoje kurzevi za jevrejski jezik, urediti iste slijedećim načinom: 1. jevrejska gramatika: • 2. jevrejska konverzacija; 3. jevrejska literatura. 111. Osnivanje resora za nacijski odgojnokulturni radIV. Primanje poalecijonističkih udruženja u savez, koji će gojiti: 1. Informativni rad i organizacija grupa za iseljenje u Palestinu. 2. Rad uopće za Palestinu. Konferencija otpućuje prva tri predloga R. 0., dok četvrti odbija. Haver Samuilo de Majo (Beograd) naglašuje, da je u tajničkom izvještaju i u referatu o kulturnom radu širenje jevrejskog jezika zauzelo vidno mjesto, što je i razumljivo, Jer se u kulturu jednog naroda ne može proniknuti bez poznavanja jezika. Govornik predlaže ovu rezoluciju: Jevrejska omladina, sakupljena na sletu n Osijeku, smatra najvažnijim zahtjevom kulturnoga preporoda jevrejskog naroda hebraiziranje. Pozivljemo Savez jevrejskih opština, S. C. J., sve korporacije i pojedince, koji govore hebrejski, da po primjeru »Safa Berura« u Sarajevu i »Kuratorija za jevr. jezik« u Zagrebu osnuju institucije, u kojima bi naša omladina mogla dobiti potpunu spremu u jevr. jeziku. Napose zahtijevamo od Saveza Jevr. Opština, da uvede u jevr. vjerske škole jevr. jezik kao obligatan, te da se pobrine za stručne sile. Omladina će započeti, nastaviti i usavršiti svoje znanje jevr. jezika, da se što prije približi svome idejalu: hebraiziranju našega kulturnoga života. Haver Fritz Rosenfeld (Zemun) govori o športskom i gimnastičkom radu, te preporuča osobito švedsku gimnastiku, koju može da goji i najmanja grupa bez ikakovih troškova. Haver Bertold F reu n d (Ivria, Brno) predlaže da se u velikim provincijalnim centrima drže po mogućnosti godišnje okružni sletovi, koji će društvima i pojedincima pružiti priliku, da se međusobno upoznaju, izmjene stečena iskustva i poprave nedostatci: Traži zatim od R. O. da u najkraće vrijeme izda pjesmaricu na hrvatskom i srpskom jeku sa notama, da se na taj način omogući i onim društvima, koji nemaju potrebitog materijala i nuždnog zborovodje, da nauče naše narodne pjesme. Konačno traži od Saveza, da jedinstveno organizuje gombalačka društva u pogledu jednakih vježbi i dresova. Predloži se upupćuju R. O. na moguću izvedbu. U zaključnoj riječi Drago S t e i n e f zahvaljuje za nadopune uvjeren, da će novi R. O. naći u njima novih pobuda za intenzivni rad. Duka K o h n veseljem konstatuje da se svi slažu s referatom đra. Brauna, te će se u narednoj godini na toj osnovci raditi. U ime kandidacijonog odbora predlaže Mirko K r a u s izbor slijedećeg saveznog odbora: Predsjednik: Nikola Tolnarer; potpredsjednici: Fric L e d e r e r (Osijek), Klarica Altarac (Sarajevo) i Avram A z r i e 1 (Beograd); tajnici: Milan Berk e š (Zagreb) i Marijana M u 11 e r (Zadreb); financijalni referent: Robert Kau-

fer (Zagreb): odbornici: David Levi (Brčko). Ruža B r i 1 (Zagreb). Zak F r i d (Beograd). Salamun Lowy (Zagreb), Leon Perić (Beč), Sarlota Kon (Novi Sad), Bertold Freund (Brno) i Dr. Otou B r a u n (Zagreb). Haver Nikola Toln a u e r izjavljuje, da ne može prihvatiti kandidaturu, obrazlažući svoju izjavu različnim zaprekama, te moli kandidacijoni odbor, da stavi novi predlog. Poslije ponovnog vijećanja kandidacijonog odbora podnosi pročelnik isti predlog, te budući konferencija ne prima Tolnauerovu izjavu do znanja, prihvaća ovaj kandidaturu. Predloženi odbor bude nato per acclarnationem izabran. Izabranr predsjednik zahvaljuje u ime svoje i u ime novoizabranoga odbora na iskazanom povjerenju, te veli, da ne postavlja program, jer na brodskom programu nema Što mijenjati. a nastojat će iz svih sila, da se što prije i što potpunije približimo njegovom ostvarenju. Jehuda Altman izrazuje radost, što je drugi dan konferencije bio mnogo plodonosniji no prvi, a obzirom na to, da s» uslijed kratkoće vremena delegati nisu mogli pravo upoznati, predlaže da se u srijedu priredi zajednički izlet. Konačno se srdačnim riječima oprašta od svih drugova prije polaska u zemlju otaca i uvjerava ove, da će se vazda rado sjećati drugova u galutu znajući, da će oni ostati vjerni svojim Idealima i naskoro slijediti primjer haluca, te im stoga ne kliče Zbogom, već »L’hitraot u Erec Izraelu*! David Levi (Brčko) u ime prisutnih uzvraća tople riječi Altmanove. te veli, da iako ne možemo svi najednom poći u Erec Izrael, sigurno je, da ćemo poći stopama prvih haluca. U zaključnoj riječi izvodi medju osta,* lim predsjednik Nikola Tolnauer, daje ovaj slet bio prva manifestacija naše jevrejske omladine, u kojoj se prvi puta vidio konkretan rad. Nada se, da će zajednički provedeni časovi učvrstiti veze međju omladinom i ostati svakom pojedinom u ugodnoj uspomeni. Slet treba da bude prema našem programu doživljaj jedinstvenosti našega naroda. Pozivlje omladinu, da ustraje u borbi za istinu i pravdu, te da visoko nosi zastavu jevrejskih vječnih ideala- Svima Vam želim najbolje i i nadam se. da ćemo se do godine na sletu sresti jači, potpuniji, ponosniji na obavljeni rad i kličem Vam na rastanku: Hedad. l’hitraot! Uz pjevanje Hatikve završeno je silnim oduševljenjem svih prisutnih zasijedanje u pol 2 sata popodne.

Dojmovi sa londonske konferencije

(Iz izvještaja delegata Morica F i n c i -a R. 0.-.) VVeizmann. »VVeizmannov je odgovor u generalnoj debati (na 2. dan konferencije op. ur.) učinio silan dojam na konferenciju. Svako je osjećao, da pred njim stoji čovjek, koji je svu svoju snagu, sve sposobnosti i sve vrijeme uložio, da koristi narodnoj stvari te ga sada boli, što nailazi na optužbe umjesto na bar malo priznanja.... Silna je tišina nastala u dvorani, kad je Weizmann zapitao konferenciju; »Židovski narode, a što si Ti uradio?< Najviše ga je bolio prigovor jednog govornika, koji

mu je rekao, da je prosjačio kod velevlasti te da je zato bio zadovoljan s ovo malo. što je dobio. Energično se ogradio protiv toga rekavši, da je tvrdo uvjeren, te je uspio jedino zato, što je stajao kao muž, što govori u ime naroda. Kuji ima pravo da zahtijeva, a ne da prosi .... Delegati Došli su tu delegati sa sviju strana, većinom ljudi, koji suj'eoma svijesni odlučnoga momenta i odgovornosti . . Svaki skoro pojedinac od njih nalazi se u nekom nervoznom stanjii_ čovjeka, Ikojli vidi toliko ogromno polje rada, da ga ne može ni da pregleda, a kamo li da se u nje-f mu snadje. . .. * Brandeis. .... Moramo dodati, da je Brandeis tokom rasprave u Senioren Conventu učinio neopisivo dobar dojam na sve, tako da je svima bilo jasno, da je to čovjek, koji je dorasao ovoj teškoj zadaći. Spoznaja odgovornosti, shvaćanje ozbiljnoga momenta i silna inteligencija nije ni kod koga tako izbila na površinu kao kod njega. Nije dakle čudo, da su svi smatrali kao prijeku nuždu, da Brandeis stupi u glavno vodstvo . . . Ova je želja naišla na mnoge zapreke. Ponajprije visoki položaj Brandeisa u Americi te sve prednosti, koje otale proizlaze za cijonističku stvar; zatim njegov veliki utjecaj u američkom židovstvu, od kojega se očekuje najveća saradnja kod praktičnoga rada. To je govorilo protiv toga, da on napusti mjesto visokog suca i da dodje u London. Napokon se našao izlazak te je odlučeno, da ga imenuju začasnim predsjednikom organizacije, koji će imati sva prava, ali će ujedno biti oslobodjen dužnosti, da cijelo vrijeme boravi u Londonu, odnosno u sjedištu organizacije. On će dakako sve moguće vrijeme biti u vodstvu i aktivno saradjivati. Kako sam čuo, on se izjavio spremnim, da napusti mjesto suca te da sve svoje vrijeme posveti stvari - no od toga se odustalo iz navedenih razloga. Brandeis, Weizmann i Sokolov čine dakle vrhovno vodstvo, kome se povjerava zadaća, da pozovu na saradnju sve potrebne osobe i da popune resore ....

Odkup od čestitanja na Roš hašana.

Po običaju čestitaju si međusobno, rođaci, znanci i prijatelji prigodom velikih naših blagdana. Najljepše je čestitanje kad dobre želje spajamo s dobrim činom. Neka stoga svaki sumišljenik umjesto čestitaka usmenim i pismenim putem daruje izvjesnu svotu u korist Ž. N. F. Imena onih, koji će se na takav način otkupiti od čestitanja objavit ćemo u slijedećim brojevima ~Židova“. Povjerenici Ž. N. F. nastojte, da bude što veći broj otkupnika. Uprava Ž. N. F-a

Radi obilja materijala izostale su u ovom broju sve vijesti i dopisi. Slijedeći broj izlazi 1. rujna 1920. Uredništvo.

BROJ 22. i 23.

»ŽIDOV* (HAJHUDI)