Židov

Zklova u Mfincfaenu i Budimpešti, da se pokalu na ulici. Traži razjašnjenja odakle tim antisemitskim partijama novac. Da li možda ne potiče taj novac iz institucija, kojima Židovi u velike doprli?ašaju. Mi ne ćemo da nikoga provociramo. Ali ako je nužno izvest ćemo Židove i na ulicu. Konačno prihvaćena je rezolucija, u kojoj se odlučno protestira protiv povreda gradjanskih prava Židova, a naročito, da sc sa strane vlade dopušta hajka osobito na visokim školama. Izrazuje se najodlučniji prosvjed protiv Članova vlade, koji su uzeli aktivnog učešća u hajci protiv Židova i traži se, da se zajamčuje svakom gradjanu pravna jednakost i sigurnost. Drugi amerlkanski židovski kongres. New-York (J. C. B.). Na jednoj sjednici Egzckutivnoga odbora američkoga kongresa pod predsjedanjem Natana S t r a u s s a zaključeno je, da se drugi kongres američkih Židova sastane dne 27. maja o. g. i da se izbor delegata provede Izravnim glasanjem svih Židova. Na drugoj sjednici Egzekutive pod predsjedanjem rabina dra Stefana S. W i s e-a raspravljalo se o položaju Židova u Americi a naročito o projektovanom zakonu za sniženje kvote za useljenike od 3/o na 2% prema censusn od 1890. Svi govornici istakli su, da bi provedenjem ovoga zakona bili teško pogodjeni Židovi, jer j© velika emigracija židovskih masa u Ameriku započela tek iza godine 1890. Zaključeno je povesti velik otpor protiv ove osnove. Nadalje je zaključeno, da se imađu izbori za drugi kongres američkih Židova provesti u mjesecu aprilu. U godini 1918. učestvovalo Je pri izborima za prvi kongres preko 3.50.000 Židova. Očekuje sc. da će pri ovim izborima učestvovati dvostruki, a možda i trostruki broj izbornika. Nalaže sc upravnom odboru, da odredi mjesto kongresa i da čim prije objelodani svoj zaključak. Na večer proslavljena je sedma obljetnica filađeliijske predkosifereacije, koja je pripravila prvi kongres banketom, kojem je pribivalo 150 delegata iz svih dijelova Amerike. Konačno je zaključeno, da se pozove Izrael Za n g w ii 1 iz Londona da referira na drugom kongresu o položaju Židova u svim zemljama. Nevolja bavarskih Židova. Berlin (J. C. B.). Nekoje vodeće ličnosti bavarskog židovstva, koje se privremeno nalaze u Berlinu, ocrtale su na slijedeći način rezultate rada' nacijonalno antisemitske agitacije u Bavarskoj. Bavarsko židovstvo još nije naviklo, da svoje patnje glasno objavi, već proživljava silno mučeništvo. U Bavarskoj došlo je toga, đa se židovski državljani Ra večer nc smiju pokazati na ulici ili u javnim lokalima, a 1 po danu dešavaju se kojekakvi opasni napadaji. O kakvoj sistematskoj borbi protiv antisemitizma nema ni govora. Liberalna šrtampa gotovo i nc po*ojl Frctnje i napadaji na Židove bičevima i revolverima su na dnevnom redu. Teškom je mukom spriječen koncem siječnja pogrom u Munchenu. Poznati antisemitski list Anzcigerc javlja iz raznih bavarskih mjestu, da mnoge židovske porodice bježe u veće gradove, jer se osjećaju tamo sigurnijim. U općinama Antenhausen i

Memeldorf morale su se zatvorio' obe židovsko škole, pošto nije bilo došla učenika. Legendo o ritualnom umorstvu u Njemačko}. Leipzig. »Der Hammer«, antisemitski časopis , što ovdje izlazi, vodi s obzirom na skore uskrsne blagdane, a zbog jake imigracije istočnih Židova u Njemačku, sistematsku propagandu o ritualnom umorstvu. Gotovo u svakom broju ovih novina javija se o iščeznuću mladih ljudi a i tomu, kako tobože istočni Židovi silom odvode njemačku djecu. U svom posljednjem broju javljaju te novine o iščeznuću triju mladih djevojčica izmedju 15 i 18 godina iz Berlina, pa k tomu primjećuje; »Broj iščezlih mladih ljudi raste u razmjeru s brojem istočnih Židova, što se uvlače u zemlju. U posljednje dvije godine iščezlo je bez traga nekoliko stotina mladih pbojega spola. Mi izrazujemo sumnju, da su ove dvije pojave u medjusobnoj uzročnoj vezi jer nema drugog tumačenja i jer se ovoj poživotinjenoj družini može sve da pripiše.« List čini njemačke Židove odgovornima za »čine njihovih štićenika«. Dvanaest milijuna dolara za židovsku pomoćnu akciju u Rusiji. Newyork. Prema jednom izvještaju Egzekutive Joint Distributions Committe-a predao je ovaj od kolovoza 1921. amo 17 milijima dolara za pomoćnu akciju u Rusiji. Medju ovim novcem 10 milijuna dolara za pošiljke sa životnim namirnicama po Ari, koja je tu službu preuzela u oktobru 1921. Ostalih 7 milijuna je sam Joint otpremio u Rusiju. Jedna je polovica posljednje sume upotrebljena za općenitu pomoć u zajednici s Arom, a druga za pomoć u krajevima, u kojima su Židovi gusto naseljeni. Po općenitoj je procjeni od onih dolara, što su predani za općenitu rusku pripomoć upđtrebljeno 12 milijima za židovstvo Rusije. Memorandum rumunjskih Židova u pitanju državljanstva. Bukarešt. (J. C. B.) Na jučerašnjoj sjednici ustavnog odbora, kojoj je prisustvovala većina ministara, pročitan je memorandum udruženja tuzemnih Židova, u kojem se traži promjena člana 133. ustava, po kojemu se mora pridonijeti domovnica i dokaz, đa ne posjeduje tudje državljanstvo. Ustavni odbor zaključio je, da će se o ovom memorandumu vijećati onda, kad će se raspravljati o 133. članku. Prijedlog zastupnika manjina đra. Rot h a (erdeljski Saksonac), da se u članku 5. ustava mjesto riječi »Rumunj« upotrijebi riječ »gradjanin« odbijen je; isto tako odbijen je njegov-

zahtjev za pravo oporezovanja za Crkve i škole i za pravo upotrebljavanja materinskog jezika u pučkim školama i pred oblastima. Rumunjski kralj 1 židovsko pitanje. Bukurešt. (J. C. B.) O audijenciji židovskog zastupnika dra. Adolfa S t e r na kod kralja Ferdinanda doznaje se još, da je kralj obećao, da će sam nastojati, da ustav uvaži židovsko pitanje. Kralj rekao je: »Moja je želja, da se židovsko pitanje riješi i dokonča za sva vremena. Bukarešt. (J. C. B.) Kralj primio je u audijenciju mnogobrojne zastupnike iz opozicije i rekao im je, da on sa nacijonalnog stajališta osudjuje antisemitske izgrede. Kralj naglasio je potrebu konfesionalnog mira u zemlji. Financiranje rumunjskog antisemitskog pokreta. Najveća znanstvena pojava Rumunjske je sad sveučilišni profesor Jorga. Jorga, bio je prije i sam antisemita, ali je u zadnje vrijeme vrlo oštro ustao protiv antisemitskih izgreda rumunjskoga djaštva. Kad su ga uslijed toga rumunjski djaci uvrijedili, najavio je svoj odstup od profesure, koji vlada nije htjela da prihvati. Jorga je sad, đa propaguje i publicistički svoje ideje započeo izdavanjem mjesečnika na francuskom jeziku »L’lnformation Rouniaine«, čiji je prvi broj izašao. San Oiorgiu, koji je bio za vrijeme rata upravitelj rumunjskog novinskog odsjeka u Bernu, objelodanjuje u tom broj članak o »antisemitskom pokretu u Rumunjskoj i madžarskom iredentizmu« u kojem dokazuje, da novac za antisemitsku hajku u Rumunjskoj pot tječe iz Ugarske i Njemačke. U članku se medju ostalim veli: »Držimo, da je u interesu javnoga mnijenja u inozemstvu, ako prikažerno prave dimenzije antisemitskog pokreta u Rumunjskoj i držanje rumunjskog pučanstva. U tim manifestacijama učestvovao je samo malen broj djaka. Novinstvo upozorilo je na agents i na širenje brojndi antisemitskih brošura, čiji je sadržaj upućivao na imznmna vrela. Ministar nutarnjih djela ispravno je primjetio, da izazovi l brošure potiču od neprijatelja Rumunjske. »Diminatca« dodala je još da se tu radi o posebnim izaslanicima »Madžara, koji se bude«. Profesor Jorga tvrdio je u zastupničkoj komori, đa madžarski i njemački agenti nastoje, da miroljubivo pučanstvo sklone na bunu. Istraživanja zadnjih dana pokazala su. da. su brošure rumunjskih djaka iz Istoga vrela kao i madžarske i njemačke. Ne samo ideje, koje se u njima očituju su tete, već l znakovi

BROJ 10

# Ž I Đ O V«

3

~/ je poziv na vršenje dužnosti, što je ima svaki, koji želi tzO cT/1 C / gradnju židovske domaje , prema židovstvu. v Q olsol ** svjedočanstvo našega htijenja, naše jakosti i požrtvovnosti. OcTAvCI Narod, koji ne će da doprinese žrtava, nema budućnosti! Ne čekajte, da Vas drag< pozove na plaćanje šekela! Do koga nitko ne dodje , neka šalje šekel izravno na Savez Cijonista Jugoslavije. Ilica 31. 111. Šekel odredjen je po Egzekutivi Cijonističke Organizacije slO dinara , a prinos za zemaljsku organizaciju s3O dinara V je legitimacija vodstva, kojom zastupa židovstvo pred medjunarodnim forumom. Platite s toga šekel!