Židov
Zlatna Knjiga Keren Kaijemeta, koja se nalazi kod Glavnoga Ureda KKI. u Jerusdlimu. Jednako treba pohvaliti tisak, kao i fotografije i klišeje. Tako dokazuje taj »Toceret haarec« (domaći produkt) u jednu ruku izvanredni tehnički napredak Palestine, a u drugu služ. kao odlično propagandno sredstvo za Keren Kajemet. Brosira lje dosada izdana na hebrejskom, jidiš, nemačkom, engleskom, francuskom, španjolskom i arapskom jeziku, a izdat će se još i na drugim jezicima. Obzirom na 25 godišnji jubilej Ker. n Kajemeta ova će brosira zasigurno pobuditi đv.ostruki interes.
RABINDRANATH TAGORE O CIJONIZMU
Bukurešt, 25. novembra. (JTA) Veliki indijski pjesnik i filozof Rabindranath Tagore, stigao je na svojoj velikoj turneji i u Bukurešt. Tom ga je prilikom posjetila i cijcnlstička organizacija, koju je vodio dr. 01schwangeri predsjednik rumunjske cijon. organizacije g. Adolf B r a n d. Tagorea je veoma dirnuo taj iposijet, pa je u svom odgovoru na pozdrav delegacije saopćio svoje stajalište prema cijonizmu. Rekao je, da uspjeh cijonizma znači pobjedu čov.ečanske ljubavi, pravednosti i mira. Važno je, da Židovi u Palestinu nose modernu kulturu i time pomažu stvaranje sinteze izmeđju Istoka i Zapad?■ Tagore sad putuje prema Carigradu i veoma žali, da ovaj puta ne će moći da, posjeti Palestinu. Kaže, da poznaje potpunoma cijonizam. Njegova učenica, gospodljka Flaum, nabavila mu je sve knjige ,o cijonizmu. Naveče bio je banket u čast Tagoreu, kojemu jc prisustvovala uz ugledne političare, pisce, naučenjake i umjetnike i delegacija čijom organizacije, ko a se sastojala od' gg. dr. Olšvangera, Adolf Branda, Margdliesa, dtr. Nibšišana i ing. BaHaua.
JTA
Uzmemo ti u ruke ma koje žiđ. novine, dztazile one na ina kojemu od »sedamdeset jezika« svijeta,' naći ćemo u zagradi iza i najneznatndjih vijesti iz žid, života slova JTA, ETA, ZTA, P»A i ATI. Ovi ta anstveni znakovi označuju početna slpva »Jevtejske Telegrafske Agencije«, koja vrši izvještajnu službu na više svjetskih jezika. Može se mirno reći, da je danas iza sedmogodišnje egzistencije i rada Jevre.ske Telegrafske Agencije, teško zamisliti naš javni život bez nje. Sasvim je razumljivo, da je golemim razvitkom svjetskoga prometa, odnosa pojedinih zemalja i medjusobmm približavanjem kontinenata, velik dio židovstva postao svijestan veze izmedju svih dijelova žid. Sve to više prdoirala je spoznaja, da izraedju rasijanih članova žid. naroda postoje duhovne, političke, humanitarne, pa i gospodarske veze. Jednaka ili u najmanju ruku slična sudbina žid. zajednice u najrazličitijim državama svijeta pospješila je organizovanje izvještajne službe, e da bi Židovi jedne zemlje bili obaviješteni o dogodjajdma u životu Židova u drugim krajevima, pa da znadu po tome uđe siti svoj stav u političkom, humanitarnom i duhovnom smislu. Tako je osnutak i egzistencija Jev. Tel. Agencije posljedica općenoga razvoja i pojačane spoznaje židovstva. Ojačani uvid u mnogostruke probleme žid. života, stvorio je, kao uzrok posljedicu, posebnu žid. izvještajnu službu. No izvještajna služba i javni život nijesu povezani samo kao uzrok i p;osljedica, oni štaviše stoje u recipročnoj vezi. JTA je u sedam godina svoje egzistencije snažno uplivisala na potrebe i spoznaje žid. života Karakter JTA opredjeljen je njenim područjem rada. Kako je njeno polje sav svijet, razumije se, da posmatra žid. stvari i pitanja pod širokim vidikom. Prema tome nije se stavila u službu interesima koje zemle ili koje partije. Budnost, nadpartajaiSnost, svesvjetstvo, to su osnovni motivi njež noga djelovanja. Dabome da zbog svoje mladosti pokazuje dječje bolesti, no te su samo znaci njenog razvijanja. To razvijane dolazi do izražaja osobito u rasprostranjivanju mreže Jevr. Tel, Agencije. Osnovali su je Jacob Landau ii Meer Grossmann u godim 1919. Te je godine JTA imala dva biroa: po jedan u NewY,orku i Londonu. 1920 godine imala je JTA već tn biroa i sedam korespondenata; 1923. godine četiri biroa i 29 korespondenata- a danas imade urede u Parizu. Varšavi, Berlinu, JerusoEmu Londonu i New-Yorku i 146 korespondenata na svim stranama svijeta. JTA stavlja svoje izvještaje na raspoloženje svim važnijim žid. nnvinama staroga i novoga svijeta. Osim toga stoji JTA u vezi sa najvećim nežidovskim izvještajnim koncer, nima, po kojima nežid. svijetu daje autentične informacije o đogodjajima u žid. životu. Broj Židova, ko-ji posredstvom JTA saznaju o dogodjajima- u žid. svijetu iznosi zasigurno oko deset milijuna. . Osobitu važnost imade palestinski odio JTA, tzv. Palestinska Telegrafska Agencija. Ova se ne ograničuje, odgovarajući time karakteru Palestine, samo na dojavljivanje vi,esti iz žid. života, nego je upravo palestinska izvještajna a gene u.i PTA osnovala i »Palestine Bulletin«, koji je jedini englesM dnevnik u Palestini. Osim toga treba istaknuti i povoljni utječe; JTA na amerikanske Židove ina amerikansku javnost. U ev'Yorku izdaje »The Jewish DaiSy Bulletin«, jedini židovski dnevnik u galutu, koji izlazi na engleskom jeziku. Sve u svemu vidi se, da je Jevrejska Telegrafska Agencija u kratko vrijeme učinila mnogo i da je tim svojim radom zavnjedila pažnju svega židovstva.
Pošumljivanje Palestine
Jedan od najtežih i najvažnijih Problema novoga jišuva jest pitanje pošumljivanja Palestine, Mnogo se 0 tome pisalo u našemu novinstvu, mnogo se kritikovalo, često i bez pobližeg poznavanja stvari, a time svime prouzrokovala zabuna u redovima darovatelja. 1 zato će zasigurno biti korisno ako se u jednom preglednome prikazu pozabavimo s radom pošumljivanja Palestine, u koliko je u savezu s djelovanjem Keren Kajemeta. Hoćemo li koju zemlju da probudimo nanovo životu, tad moramo isušivaiti njezine močvare, učvrstiti njezine prude i pošumiti joj bregove. Bez sumnje bila je lijepa zamisao, da KKL preuzme zadaću pošumljivanja Ereca. Ali se i ova ideja, kao i sve lijepe misli, sukobila s oporom, krutom zbiljom i morala proći teški proces dozrijevanja. Morali smo platiti školarinu. Da to objasmmo, bit će najbolje dol navedemo i potrebne brojke. U skladu s imenom sabirne grane Židovski je Narodni Fond započeo isprva sa sadjenjcm maslina. Time se imalo postići, da pošumljivanje zemlje bude ujedno i izvo-
rom novih prihoda i da posluži stvaranju novih mogućnosti za egzistencije. Bio bi to Početak državnoga imetika, koji bi imao da služi za odigoju nove generacije ii za podmirivanje potreba drugih javnih interesa. U tome je sadržana ista misao kao i u samome Keren Kajemctu: da prirodi Fonda stupe na mjesto poreza, koji taiko teško terete svako društvo. Doskora se pokazalo, da nije svako zemljište podesno za sadjenje maslina pa se prešlo na sadjenje drugih v oćak a, dok konačno nije godine 1919, izradjen nov program, koji je omogućio veću slobodu akcije. Potaknula se misao, da se sade uopće samo šumska drveta. Pri tome bilo je odlučno i to, da se s jedne strane treba pošumljivati zemlju, a da se s druge strane, u narednoj godini zasadi toliko drveta, da bi njihov broj odgovarao svoti darova. S propagandističkoga gledišta ne može se ovo pitanje dosta da cijeni. Tko je darovao ma i jedno drvo, hoće da ima i sigurnost, da će se uistinu zasaditi to drvo. Za prilagaća je svejedno, kakovo je to drvo, treba samo da je drvo. I zato treba zasadjivati onakova drveta, koja ili nalazimo u samoj zemlji, ili one strane vrste, koje se mogu prilagoditi klimi i zemaljskim uvjetima u Palestini. Kraj toga ne smije se provoditi pošumljivanje na tlu, koje je podesno za poljoprivredu, jer bi to u Palestini, gdje ima srazmjerno malo poljoprivrednaga zemljišta, bila velika nacionalna lakomislenog. Moramo saditi drveće samo na onakovom zemljištu, koje je još podesno samo za pošumlj vanje, dakle na pećinama, pijesku ili u močvarama. Ovih 20.512 drveta na tlu Kirjat Anavim i onih 64.734 u močvarnom predjelu Nurisa dokazuju, da se i najgori dio Palest.ne, i najslabije zemljište, može pretvoriti u izvor života i zdravlja. . . , U godinama 1920.—1922. zasadjeno je na jednome arealu cd preko 2000 dunuma 733.750 šumsku drveta ito kraj ov : h mjesta: Bcn Šemen, Hulda, Merhavja, Kinerct Daganija Bet, Nahlat Jehuda, Beer Tuvia, Kirjat Anavim i na kompleksu Nurisa. Ali valja istaknuti činjenicu, da danas više ne postoje sva ona drveta, koja su zasadjena. Rat s jedne strane, nedovoljno poznavanje zemljišta i neiskustvo radnih snaga s druge i, konačno činjenica novoga pokušaja u Zemlji, sve to valja uvaz ti. Ah sve ovo naravno ne smije da nas razočara. Nigdje na svi jetu nije dlrugačijc. Svagdje prvih godina propada jedan dio novosadjenih drveta, a kad se to svuda de-
šava, ne smije nas začuditi, da je ovakav procenat gubitka u Palestini, gdje se radi pod vrlo teškim prilikama, nešto veći nego drugdje. Računa se na početku s jednim prosječnim gubtkom od 40' . Ali ovaij gubitak nije svagdje i uvijek jednak. Spominjemo primjerice Nahlat Jehuda, gdije je gubitak bio najveći. Ovdje se pokušalo, da se zasade i privedu kulturi pješčane pruldi uz mere. Za bolje razumijevanje treba još napomenuti, da ima u Palest.ni oko pola milijuna đunuma pjeskovrtih prudi i da je taj pokušaj mnogo doprinio rješenju »p.tanja pijeska«, smijemo zaboraviti, da su ovakovi pokušaji s gledišta privatnoga gospodarstva nerentabilni, ali su s gledišta narodne naše kolonizacije od najveće važnosti i stoga Jhl moramo i provoditi. Pogledamo li rezultat drugih mjesta, dobivamo sasvim drugu sliku; tu bismo odmah da kažemo, da dobivamo čak i vrlo povoljnu sliku. Prc-cenat gubitka kreće se mjestimice izmetu 23% —8.5%. Kraj tega treba još uvažiti, da su ova drveta (376.875) zasadjena n a kamenitom ili močvarnome tlu.
Čini se naoko, da pošumljivanje nije rentabilni ili ne može to svagdje da bude. I stoga se već m ba civalo pitanje, da li treba nastaviti djelo pošuml vi nja. Jedina posebna komisija stručnjaka bavila se te pitanjem i došla do rezultata, da se bezuvjetno in nastaviti započeto dje'o. Bez obzira na teški mo i momenat, da se imadu tolika drveta zasaditi kclU su darovana, da se ne b uzdrmalo povjerenje u K govore za nastavak toga rada i tehnički principiie razlozi. Minuo (je period tešk h pokušaja, nadvladai su Poteškoće, koje se javljaju kod) svakoga prelazn ga procesa. Upravitelji i radnici stekli su na vlastiti me tlu bcigata 'škustva i prožeti su vjerom i uvjeri njem o potrebi toga rada na narodnome našemu zei ljištu. Izdaci pokazuju povoljniji razvoj. Broj c veta raste iz godine u godinu, a izdac ; za njih biva sve manji. Od godine 1921. —1925, pali su izdaci • 6.725 eg'p. funti na Lst. 2145, a u godini 1926. izdal je samo 1290 Lst. Primici iznose 6000 —8000 funti g dišnje. Židovski Narodni Fond može stoga danas ? jačati već postojeće nasade i nadoknaditi ona dirvei koja su uginula. Ali pored velikoga higijenskoga i klimatsko značaja ima pošumljivanje Palest ne i veliku važni s gledišta trgovačke bilance Palestine. Jer ovo drveće danas sutra u raznim formama davati mno gospodarstvu zemlje. Pa da i nije svemu tako, da se stvar još nije ko brze razvila povoljno za nas, mi bismo ipak rali provesti veliko narodno ekonomsko i soci)* 1 djelo pošumljivanja Palestine. U nas se akcija za darivanje drveta dobro u 1 la i sad je treba samo učvrstiti a dobrom propag dom sve više širiti razumijevanje za pošumljba Palestine, S toga možemo najtoplije pozdraviti ideju up ve KKL u našoj Kraljevini, koja je odabrala za 1“ lamu akciju baš darivanje drveta i time najbolje kazala, koliko ona cijeni važnost pošumljivanja t Jisraela. Šuma, za koju treba da jugoslavensko židoA> namakne potrebita sredstva, postat će izvorom r i koristi, zdravlja i Ijefote za zemlju i narod, a rt sve živ i rječiti dokaz naše ljubavi prema Jisraelu.
FALESTIN PORIČE. »Faleslin« organ arapskih nacioanlista u Palestini, protestne u jednom cd svojih pcsljedb ih brojeva protiv vijesti, koju je raširio »Tims«, da i palestnska arapska egzekutiva promijenila načelno svoju politiku i da priznaje Balfour.ovu deklaraciju. »Fafestin« piše, da je arapska egzekutiva ustraje dalje kod svojega naziranja, da je Balfourova deklaracija otela Arapima njihova ranija ustavna prava i da Arapi moraju da protestuju protiv te deklaracije.
Drenažni radovi na močvarnom području u Emeku.
OSTAVŠTINA OD 200.000 DOLARA ZA ŽID. ZDRAVSTVENU ORGANIZACIJU »HADASA«
Gospodja Amalia ost r o sik i, Wa je u starosti godina umrla u San Franzisku ostavila je posmrtno radobrotvornim institucijama veliki dio svoje imovine ok tisuća dolara. Dvjesta hiljada dolara (nešto više od 10 nudinara) namrla je pokojnica »Žid. zdravstvenoj organizaciH dasa« za pomaganje bolesnika nemoćmka uPa 1 e s 11»' ( 1 *
10
»ZIDOV«
BROJ 49—50.
ZUBOTEHNICAR HAIM MONTILJO je svoj zubarski laboratorij u Marovskoj u polukatu. otvorio ulici 27,
U slučaju potrebe ogledala, brušenog stakla, umjetničkog ustaklivania o mjedi kao i u mesingastim šipkama i olovu nemojte zaboravu na adresu: Mahso Roth, Zagreb, Robova ul. t Cijene umjerene. Solidna izradba.