Židov

Zlatna Knjiga Keren Kajemeta

JULIUS BERGER,

JERUSOLIM:

L*udi sa svih četiri strana svijeta, pa gradjani iz a^uc * 1Z Ajin Haroda, i Jemenićani iz Ši«t svi s e ovi guraju u dvorani Glavnoga Jreda KKL-a u Jerusolimu, da se dive i da razgledu tri sveska Zlatne Knjige, koja su tuđe izlo;ena. Dva su sveska Zlatne Knjige stavljena pod itaklo. Već su do svoje zadnje stranice ispunjene. A reći su svezak stavili na stol osobite konstrukcije. U aj svezak upisuje kaligraf imena darovatelja, a već e preko polovice ispunjen. Svaki svezak sadržaje 000 upisa; do sada je u tri sveska upisano nešto reko 12.000 imena. Svesci su veoma različiti, i po sadržini i po uvcu, Prvi je nekako nametljiv, kao što su redovno očetnici. Pun je simbolike- sunce na Istoku, klasje, roždje. Stvoren je u doba, kad nam je Erec Jisrael io gotovo još san, kad smo bili sretni, oduševljavali se simbolima. Sasvim je drukčiji drugi sveik. Nacrt je za nj izradjen u Jerusolimu, a veliki io izradbe preuzela je škola »Becalel«. Taj nacrt sarnn se priklonio židovskoj prošlosti. Rezbarije slome kosti sami su biblijski motivi. To je bio drugi ifezak, koji je nastao u doba, kad smo baš čvrstom >gom stupili na palestinsko tlo, kad nam je svaki jr.ik na tom tlu dozivao u pamet našu veliku prošst, koju hoćemo da obnovimo. A treći svezak, >ji je netom nastao, opet je sasvim različan od pr! dvaju. Treći je svezak pun jzričaja novoga Erec sraela Čedan u izvedbi, jednostavan u motivima, pl; ak , koji ore na morskoj obali. Radnik, koji niže ig;e kod gradnje. Uvez je izradjen u zemlji prema tu jerusolimskoga umjetnika Kalera i izvanredan zričaj novožidovskoga ukusa i novopalestintcga umjetničkoga knjižarstva. I tako, kao 0 su svesci različiti po svome obličju, tako ‘ izučiti i po svom sadržaju. A ipak ima u mia jedinstvo: dio cijoništičke, dio židovske histojc kronika židovskoga života u porodici i u javno-1 u zadnjih 20 godina. Otvaramo prvi svezak. Prvi je upisan prof. chapira, začetnik Židovskoga Narodnog Fonda, n gi je upisan dr. Theodor Herzl. Onda dolaze imei »nđašnjih vođja: Wolfsohn r Členov, Usiškin, Mor, Manđelstamm itd. A zatim slijede ostali upisi što ; s Sinaju na pojedina razdoblja u cijonističkoj’ pol. e , Koliko li su puta upisani kongresi! Savezno ,e e njemačkih cijonista, god. skupštine Amerikaca. konferencija u Minsku, konferencija u Bielitzu, ike i male konferencije, svjet. konferencije i zbom društava. Kakovih li se sve vremena ne sjećamo, u otvorimo Zlatnu Knjigu! Podzemna organizacionizma u Rusiji, koja je kako je poznato a obranjena, Herzlove veze s različitim dtvoroivii. kneževima i kraljevima. Ima nekoliko znatnih i vcmh imena, koja su unešena u Zlatnu Knjigu, a jevi i carevi, državnici i naučenjaci, veliki prija-1,1 cl fomzma u cijelome svijetu. Opet nam se javlja ec očima već legendarni put Herzlov u Petrograd, V tni ~ i S°i"ki! doček u Vilni. Javlja se Južna 1 -a, koja je ispunila cijelu stranicu, pa Australija. Jc imo se kako smo bili ponosni, kad je pokret za' 0 korijena i kod naših antipoda. A izmedju svega

toga neprestano se nižu brit-milot, ženidbe, prerazličde obiteljske svečanosti Židova, koji su se tako ovjekovječili. Niču martiri, žrtve kišinevske, kc.ji ,u mnogo, mnogo puta upisani. Zatim cksped čija u ElAriš i njeni učesnici. I ruska je revolucija cd 1905. g. u knjizi ovjekovječena, a jednako i pogrom u Bjalistcku. Kulturna konferencija za hebrejski jezik i otvorenje gimnazije u Tel-Avivu. Ahad Haam i Nordau,

nbi Reines, osnivač Mizrahija, Bchurov, osnivač Pcale Cijona, a onda dabome i po koji Jichak Cohn, po koji Lejb Mendele, koji Šlojme Avrchcm, jednako kao i milijunaš Brodsky. Ima ovdje Židova bogatih i siromašnih, imena onih, koje voljesmo, pa ih se spomenusmo na dan slave ili žalosti. Drugi se svezak po -svojim upisima razlikuje ponešto od prvoga. Ista bujna slika židovskoga života, žid. povijesti. Medjulo dolazi svjetski rat, koji se izražava u bezbroju upisanih žid, žrtava u ratu. Koliki su »nepoznati vojnici« u toj knjiz. ovjekovječen ! Koliko je tuđe nadgrobnih spomenika podignuto! Ime palog njemačkog vojn ka izmjenjuje se rusk m, ime engl. sa bugarskim, tu nema razlike; jedan narod jedna žrtva. Cijeli tok rata do zauzeća Jerusolima po Allenbyu možemo da slijedimo u Zlatnoj Knjizi. Tad najedared započinje nova epoha; halučim! Ova epoha započinje odmah sa svojom centralnom točkom, s Trumpeldorom i katastrofom kod

Tel Ha ja. Odavde se !a crvena linija vuće do kraja knjige. Zadnji upis u druidom svesku je upis ibarona Rotfch’da, velikoga prJjatelja žid. narodne domaje. Treći svezak započinje sa 10 odabranih upisa, imena onih velikih državnika i cijon. vođja, zajedničkom radu kojih imamo da zahvalimo Balfourovu deklaraciju. Lord Balfcur je uopće često up šivan u Zlatnu Kn;igai, jednako i engleski kralj, predsjednik Wilscn, senator Lodge, general Allenby sudac Brande s, Sokolov, Bja'Hk, To lem Alehem, živi Šneur i

mrtvi Perec Smclenskin, ve! 'kani kulture i znanosti, prof. Einstein, si kar Struck. Ne fali nitko, koji je ma šla u židovstvu značio. Svi oni, koji su radili za c'jonizam, uneseni su u Zlatnu Knjigu. Svi, koji su radili za Erec Jisrael, za žiđ. narod, koji su živjeli i oskudijevali za svoju djecu, Koja su bila veselje svojim majkama, ponos svojim prijateljima, vodje svojim grupama, dobiše spomenik za vječna vremena sagradjen krajcarama žiđ. naroda i pretvoren u žiđ. zemlju u Erec Jisraelu. Mnogi su mrtvaci opet oživjeli u Zlatnog Knjizi, mnoge sinagoge, mnoga društva, mnoge su porodice ovjekovječene. Nj bova su imena uščuvana vječnosti time, što dadoše prinos, da zemljište palestinsko opet bude židovskim. I upisi u Zlatnoj Knjizj kazivat će do vječnog pametara mena on.h, što uć n'še, dadoše nešto za veličajnu, blagoslovom vječncsii posvećenu svrhu.

Korice trećega sveska Zlatne Knjige Žid. Ncndnog Fonda.

Teškoće afirmacije jedne ideje

Z jednog razgovora s g. Sokolovom). Prigodom svoga posjeta u Glavnom Uredu Ketvajemeta u Jerusolimu, dne 29. augusta 1926. Žovarao je g. Sokolov s upraviteljima fonda o radu • Narodnoga Fonda. Tako je došao govor i na ju■' Kajemeta. Tom je zgodom g. Sokolov prinekohko svojih uspomena; Već sama činjenica, da je peti kongres spremno vatio ideju profesora Šapire, bijaše neobično ćsan dogodljaj. Premda se prvi kongres već pet Ina ranije izjasnio načelno za osnutak fonda, ioak • nitko, ni Herzl, vjerovao, da bi se ta ideja mogla ' r ostvariti. Uzrok tome pesimizmu bio je u 10 ) osobi predlagača, profesoru Šapiri. ' a k° i e poznato, profesor Šapira bijaše samouk, , c radi svoga neobičnoga dara za matematičku k i °°^ ao Da i postigao odlične rezultate. Ali olovaše od mane nesustavnog načina rada. Tako Hoglc dogoditi, da ni kao privatni docenat heidels «e univerze još nije posjedovao doktorski nadaše matematičar dušom i tijelom. Vazda zalen u račune i brojke, nije bio sposoban za sistemi rad. Toga radi bijaše Šapirin predlog da se osnuje ; n i f° n d posve nesistematičan i više je bio obrabrojkama nego idealom. Ne treba nas dakle , If ~^ a njegov predlog nije mogao steći simoatije ■; n Hh cijonističkih vodja, ida štaviše nije došao a dnevni red triju kongresa.. Da je KKL ipak os■n na petom kongresu ima se zahvaliti upornosti r ajnosti profesora Šapire, koji je svojoj ideji bio 10 odan, te mu je konačno postala pravom »fiksdejom«. Popularizaciji te ideje posvetio je ŠapiPosljednje godine svoga života. ’ eliku hvalu dugujemo i dru. Bodenheimez Kolna, koji je Šapirin oj ideji dao furističku forje Šapirinu osnovu izgradio i doveo u sklad

s ciljevima židovskog renesansnog pokreta. Tako je prvotni nejasni plan dobio formu, koju je peti kongres mogao prihvatiti. I samo tako je fond mogao postati temeljem cjelokupnog našeg ko’ouzacicnog rađa«, »Jest, dragi moji prijatelji«, završio je gospodin Sokolov, »radjanje nama tako omiljelog fonda uslije-

UZ velike bolove. A teške je godne proživio i poslije svog rodjenja. Sad je već star dvadeset i oet godina lučimo je vrlo mnogo za naš ideal i za obnovm rad. Opstanak mu j e obezbijedjen u tolikoj mjeri, te ce moći da provede oslobodjenje tla u punom značenju te riječi«.« .

ZLATNA BROŠIRA KKL.

U Jeru’Solimu je upravo izašla brošira, koja zbog svoje vanredne opreme zavrjeđuje ime »zlatna« brošira, kako je u Palestini općenito i zovu. Često se govori o tehničkim nedostacima štamparskih izdanja Palestine. Spomenuta brošira dokazuje, da Palestina u

najmanju ruku na polju štamparstva u mncgočemu m,ože da se takmi sa najodlićnijim produktima ostaloga svijeta, I sadržajno je brošira interesantna. Tiskom u sedam boja naštampan je omot Zlatne Knjige. Tako je dana prilika i onim krugovima, da si stvore sliku o izgledu ovog popularnog spomenika iiđ. naroda, koi inače nikada ne bi mogli saznati kako izgleda

G. NAHUM SOKOLOV, predsjednik Egzekutive Srjet. Cijon. Organizacije razgledava treći svezak Zlatne Kni'tfe Keren

BROJ 49^50.

»ŽIDOV«

9