Borba, Dec 01, 1990, page 4

WORK: AV Yi jea

Dragoljub Vuković

KIA ii 017 "KC 'aryanı Dur Er an za wiHIIALAI li LUPA 2 zanru aman: ı 1 389; TIHI YUBAGTKEPPNCO

· đđ Srna Gora pred prve fišestranačke

| izbore ima nešto više od 430 hilja-

| i. da građana i građanki sa pravom glasa, a najveći broj njih prvi će put u životu imati priliku da neposredno biraju buduće državne upravljače između kandidata više političkih stranaka. Kandidate za predsjednika Predsjedništva Republike predložile su samo tri najveće političke grupacije. Biračima će biti na raspolaganjii::mr Momir Bulatović (Savež'komunista), dr Ljubiša Stanković (Svez reformskih snaga) idr Novak Kilibarda (Narodna · strarika). Savez komunista je istakao četiri kandidata za članove ·republičkog Predsjedništva, ali je iz trke odmah ispao dr Gavro Pražić, nakon što je Republička izborna komisija utvrdila da mu je Beograd stalno mjesto boravka. Savez reformskih · snaga i Narodna stranka za popunu kolektivnog šefa države-·odredili su po četvoro'svojih viđenijih ljudi. Socijalistički savez je za člana Predsjedništva kandidovao svog predsjednika dr Novicu Vujoševića, a demokratska koalicija (dvije.muslimanske i jedne albanske političke organizacije) za člana Predsjedništva kandidovala je dr Sefera Međedovića. Kao nezavisni kandidat za mjesto u republičkom Predsjedništvu

natjecaće se univerzitetski profesor iz Ni-

kšića dr Slobodan Vujačić. Isto je namjeravao i njegov kolega dr Šefket Krcić, ali Je odustao prije nego mu je kandidatura i verifikovana.Uz uslov da niko ne povlači svoje poslaničke liste, može se kazati koliko će stranaka i koalicija biti 9. decembra na Startnoj crti. staze koja vodi do vrata crnogorskog parlamenta. Poslaničke liste istakli su: osam stranaka, odnosno saveza, ı dvije koalicije. Od propagandne kampanje'i izbora nedavno su demonstrativno odustali Crnogorski federalistički pokret i Crnogorska demokratska partija. Svoje oduštajanje su protumačili nedostatkom demokratskih preduslova, ali izlgeda, u stvari, da su procijenili da jednostavno nemaju šansi. Još neke političke snage će apstinirati od Ovih izbora, vjerovatno iz sličnih razloga. Savez komunista je jedina stranka koja ima poslaničke: liste u svim izbornim jednicama (opštinama). Savez

reformskih snaga će izostati u tri izborne ·

Jednice (Žabljak, Šavnik, Plužine), a Na-

rodna stranka samo u Žabljaku. „Narod- ·

njaci“.su u ovoJ opštini bukvalno najureni iz'sale 'kada su nedavno pokušali da osnuJu:mješni odbor. Žabljak je, ujedno, jedina

izborn4jednica m kojoj. će, sanemari li se, Jedan: nežavišni kahididat/"ža poslanike bi?"

ti/kandidovanr'samo komunisti:, Odi osta

lih talthfadi;i ritijviše poslaničkih'listi'ima

Ji! Demokratska: koalicija i Demokratska stranka (po osam), Socijalištički savez, kojem Je u posljednjem trenutku SK okrenuo leđa na ponudu'o- koaliciji, kandidate za poslanike ima u svega :dvije opštine (Ni kšić, Titograd), a: u svima ostalima ova bivša. društveno-politička organizacija podržavaće kandidate Saveza komunista.

Ubjedljiva ili tijesna pobjeda komunista?

.. Već prema kandidaturama za predsjednika i Predsjedništvo, te prema broju

IE" Crna Gora uoči izbora

Stranke, savezi, pokreti i ostali

Crna Gora je bez nekih većih frauma proplivala Rubikon jednoparfizma i zakoračila na {le parlamentarne demokratije. Hoće li bez poleškoća lim tlom umjeli daje da napreduje, zavisi od nje same, ali i od političkih prili-

ka u jugoslovenskoj državi

· poslaničkih lista i zastupljenosti pojedinih ·

stranaka, odnosno koalicija u izbornim komisijama, može se lako zaključiti ko sa kakvom snagom raspolaže. Jasno je već na osnovu tih podataka da su Savez komunista, Savez reformskih snaga i Narodna stranka izraziti favoriti, pa među njima treba tražiti pobjednika. Po mnogo čemu, moglo bi se zaključiti da će Savez komunista nadmašiti dva svoja konkurenta. Pitanje je, samo, hoće li ta pobjeda biti ubjedljiva ili tijesna. Lideri Saveza komunista svojim članovima i simpatizerima najavljuju pobjedu. Prvi čovjek crnogorskih

· „reformista“ dr Ljubiša Stanković, u jed-

nom intervjuu prije dvadesetak dana, procjenjivao je optimistički da oni mogu Oosvojiti čak 50 odsto glasova. Predsiednik

* Glavnog.odbora Narodne stranke.izjavlju- · je ovih dana da je njegova stranka toliko, u ovim izborima, harizme lidera i naci "jaka da bi mogla, čak, i-da osvoji vlast. Re- . ) nano značenje biće zžavodljivije “od” bilo

zulati izbora u Bosni i Hercegovini ohrabrili su ovi „srpsku nacionalnu stranku“. . „Narodnjaci“ priželjkuju da im se u posljednjem trenutku priklone birači čije emocije osciliraju između njih i Saveza komunista. . Demokratska koalicija, muslimanskih 'i albanske stranke može ozbiljno da ošteti

Savez reformskih snaga ako uspije da za ·

sebe veže veći dio glasova Muslimana i Albanaca. Doduše, u Savezu reformskih snaga nalazi se Stranka nacionalne ravnop-

ravnosti, koja okuplja veliki broj crnogor- .

skih Muslimana, pa bi ona mogla biti protivteža demokratskoj koaliciji. Stranka na-

cionalne ravnopravnosti osnovana je, doduše, znatno prije nego što je Stranka demokratske akcije registrovala svoju ekspozituru u Crnoj Gori. Pošto je SDA znatno radikalnija u nacionalnom pogledu, nije isključeno da Muslimani upravo njoj daju povjerenje, odnosno Demokratskoj koaliciji čiji je ona član. · | Građani crnogorske socijalističke republike već su pokazali da žele promjene. Na izborima će odlučiti za kakve i kolike promjene su spremni da se založe. Promjene im, dakako, nude svi, ali nije naročito velik izbor načina na koje se one mogu sprovesti. Programi izlaska iz krize su, manje-više, slični, bez obzira na imena i ideološke predznake njihovih predlagača. No, izgleda da upotrebna vrijednost pro-

|gfama nećeiiigrati neku značajhi ulogu u ovim izborima, harizme lidera i nacio-

kakve druge ponude. Neđavno je jedan od viđenijih ljudi iz Narodne stranke kazao ·kako će izbori u Crnog Gori biti u znaku borbe srpstva i antisrpstva. Distinkcija ovog „narodnjaka“ nije naravno, ubjedljiva, ali se mora priznati da je trenutno u ovoj republici najizraženiji sukob (pretpolitički) srpstva i crnogorstva. Savez reformskih snaga, naročito nakon ulaska Liberalnog saveza Crne Gore, preuzeo je, pored ostalih, i ulogu crnogorskog nacionalnog bloka. Za ozbiljnije političke analitičare to je znak da su se „reformisti“ pomjerili udesno. Savez reformskih snaga je, inače, veoma heterogena koalicija, i prije bi

Decembarska završnica januarske pa

se moglo reći da će funkcionisati kao iz-

borna mašinerija, nego kao politički savez

sličnomišljenika. To ih čini prilično ranji-

vim, pogotovu u slučaju izbornog neuspjea. L

„Šampioni optimizma“

Nasuprot „reformistima“, Narodna stranka, koja je artikulisala glavnu srpsku nacionalnu struju u Crnoj Gori, dosta je homogena. U nju se ulio onaj dio matice „antibirokratske revolucije“ koji nije mogao da se integriše u Savez komunista. Narodna stranka je sebi namijenila ulogu budulnika, koji Srbe poziva da se duhovno i politički ujedine. Njenim osnivanjem Savez komunista donekle se izvukao iz populističkog zagrljaja i slobodnije diše, nastojeći da zastupa lijevu stranu političke volje naroda. Bilo je nagađanje (i želja) da će SK i Narodna stranka stupiti u koaliciju, ali do toga nije došlo. Može se, međutim, zapaziti da se ove dvije političke stranke, bez obzira na sukobe njihovih određenih frakcija, ipak prilično uvažavaju, što nije, recimo, slučaj između Saveza komunista i „reformista“, odnosno između Narodne stranke i Reformskih snaga. To što spaja crnogorske vladajuće komuniste i „narodnjake“ je mitologija oktobarsko-januarske „revolucije“ iz koje i jedni i drugi crpe životne sokove. Komunisti su u predizbornoj kampanji vještije koristili simboliku tih burnih vremena, pa su pretrpjeli prijekor od čelnika Narodne stranke da se „kite tuđim perjem“.Teško je reći šta je sada Savez komunista Crne Gore i kakvim reformskim potencijalima raspolaže. Sigurno je samo to da ova politička organizacija starog imena i novog imidža vezuje za sebe veliku emotivnu energiju različitih socijalnih slojeva. Pitanje je samo hoće li u toj energiji izgoreti ili će je iskoristiti za istinsku demokratsku preobrazbu društva. „Šampioni optimizma“, kako je SK nazvao jedan član rukovodstva” Demokratske stranke, imaju želju da postanu moderna partija evropske ljevice, ali im sada nedostaje i prirodan ambijent za takonešto moderno građansko društvo.

Jedan od propagandnih slogana SK Crne Gore: „Godine počinju januarom“ neko je na izbornom plakatu nadgradio riječima — „a završavaju decembrom”, čime se htio sugerisati izborni poraz vladajućih komunista. No, ako se uzme kao cjelina, lišena propagandnog sadržaja, ova poruka može poslužiti kao zgodna metafora za ovaj dvogodišnji period crnogorske istorije, ispod kojeg će biti podvučena crta 9. decemibra. Prvi višeštranački izbori u'crnogorskoj republici :označiće, dakle, kraj sistema vladanja koji je načet spektakularnim ulaskom naroda u politiku prije nešto više od dvije godine. Sada je već sipurno da bi do višestranačkih izbora u Crnoj Gori došlo i bez onog oktobarsko-januarskog pobunjeničkog talasa, ali bi, u tom slučaju pripremni period vjerovatno trajao duže, a proces pluralizaciie društva bio bi snažnije ometan. Ispalo je, ipak, da je Crna Gora bez nekih većih trauma preplivala Rubikon jednopartizma i zakoračila na tlo parlamentarne demokratije. Hoće li bez poteškoća tim tlom umjeti dalje da napreduje, zavisi i od nje same, ali i od političkih prilika u jugoslovenskoj državi, bilo kakva ona da bude.

| Talijani na Golom otoku

Zvonko Tarle'

- / iše nema dvojbe — na Golom oto'/. ku, među osuđenicima, bilo je tali' janskih državljana koji su iz svoje ddmovine došli ovamo da građe socijalizam, a završavali su na Golom otoku ili raseljeni prisilno, -po. Jugoslaviji.Riječki književnik Giacomo Scotti upravo objavljuje u Trstu knjigu u kojoj se, između ostalog, bavi sudbinama Talijana na Golom otoku. On nam je potvrdio. da je otkrio spjsak od stotinjak građana talijanske narodnosti koji su boravili u ovom strašnom kazamatu, a da je tridesetak obitelji iseljeno iz Rijeke u Tuzlu i Zenicu. Njihovi nasljednici i danas žive u ovim gradovima. Scotti u svom feljtonu objavljenom u listu „La voce del popolo“, a koga na našem jeziku prenosi riječki ljevičarski list „Press“ (čiji je Scotti jedan od urednika), iznosi'do sada potpuno nepoznate detalje poslijeratnog života. · ya bata . 60%) : Rijeka kao Ofelija Talijahski su komunisti, njih preko 2.000 tisuća s porodicama, došli u Jugoslaviju da grade socijalizam, da ostvare svoje ideale i nade. Tu su ih, u Rijeci, Puli, Rovinju čekale razrušene tvornice, luka, zgra-

de! 'Svi su pripadali talijanskoj KP, bili provjereni antifašisti i borci za radnička

prava, a,što je nama osobito bilo važno, i ·

dobri stručnjaci u svojim poslovima. Kad je.nakon Rezolucije IB-a njihova matična. partija osudila jugoslovensko rukovodstvo, oni su poslušno, naučeni demokratskom centralizmu, stali uz svoju partiju. Bilo ie to dovolino da ih zatekne nesretna i zlosretna' sudbina. Najjače grupe otpora bile su među kulturnim radnicima i novi- . narima: (1919. je raspuštena redakcija „La voge del. popolo“, o čemu se također nije pisalo,kod.nas), zatim u Jukama, riječkom brodogradilištu i rafineriji. Pojedinci su prelazili u jlegalu. Tada je otkrivena i likvidirana grupa od 29 visokih vojnih ličnosti u Rijeci, koja je, prema službenim nalažima, spremala udar u jedinicama

. lektivizacija i stravični egzodus.

Velike iluzije i velika razočaranja

hiječki Injiževnik Giacomo Scolffi u Trstu objaVjuje Knjiqu o faljjanskim komunistima koji su došli da grade socijalizam, a završili kao zaločenic!

Golog oloka

mornarice, nakon čega bi pozvala u pomoć sovjetsku flotu. Tako bi se skršio ot-

· por jugoslavenskih čelnika.

O tome je pisao do sada samo Vladimir Dedijer, gotovo uzgredno. Ni danas nije moguće doći do podataka o kojim ljudima je riječ, a poznati su samo inicijali pukovnika D.V. koji je, navodno, bio vođa grupe, otkriven kao špijun u klasičnoj priči o lažnim pasošima, devizama i lakomosti na žene. Rijeci je u modernoj istoriji nove Jugoslavije bila namijenjena uloga Ofelije — ljepotice koja služi za pokazivanje, ali i trgovinu. Najprije je bilo obećano — o tome je govorio na narodnom zboru 1946. u Rijeci Vladimir Bakarić — da će ovaj grad dobiti municipalnu autonomiju,

' potom je autonomiju trebalo da dobije Is-

tra, ali umjesto svega onoga što je stvorilo široki narodni front antifašističku borbu Talijana, stigli su progoni, prisilni rad, ko-

Giacomo Scotti·je išao obrnuto, iz Ita- . lije je prebegao u Jugoslaviju i do sada osjetio sve promjene partijskih linija, a sada. i režima. Uvijek je bio dežurni krivac. Vlasti su ga selile po Jugoslaviji, kažnjavale, zabranjivale njegove knjige ali nikada nisu uspjeli uništiti prkosni duh — ni danas kad otvoreno izražava nezadovoljstvo

• novim hrvatskim vlastima. ,

Iz Italije je došao i Andrea Scano i Sardinije, španski borac. U Italiji je i na-. kon rata želio rat za ostvarenje proleterske revolucije, što. će ga stajati kazne od deset godina zatvora. Kobjeeab je u {ugoglaviju. Prošao je najgore, fašističku Špani-

. ju, konclogor u Francuskoj, zatvore u Ita-

liji, ali prema svedočenju književnika Anta Zemljara, s kojim je drugovao na Golom otoku, nije upoznao zatvor koji bi potpunije uništavao ljude. U zatvoru je bio do 1953. godine, potom u Rijeci bez zaposle:. nja kao stanovnik haustora i podruma,

drug prostitutki, a onda, kažu da je viđen u Milanu, radi kao tramvajdžija.

Pasoš od Josipa Broza

Tužna je sudbina -zadesila i Andrea Kazasa (Cosaise) iz Milana. Došao je u Jugoslaviju sa suprugom, kćerkom i majkom. Završio je kao zatočenik zatvora u Zagrebu, na, Savskoj cesti. Sjećanje Andrea ostavio je Ante Zemljar, čovjek koji je s njima drugovao, ali koji se u zatvoru i na Golom otoku sretao s mnogim istaknutim. novinarima, književnicima, humanistima, proleterima. Svi su oni bili uhićeni zbog svojih političkih pogleda. Andrea Cassa je tvrdio da to u Italiji nije bilo moguće, ali ovdje jest. U prvoj grupi revidiraca koji su

· s Golog otoka pošli na sječu šuma u Bosni

bio je i Andrea Casassa. Komandant te brigade „dobrovoljaca“ bio je već legendarni Borivoje Viskić, od UDB-e ubačen među zatvorenike da bi ih denuncirao. Nakon nekoliko mjeseci, po odlasku s Golog otoka, a na traženje službenih talijanskih vlasti, koje tek tada i saznaju za tužne sudbine pojedinih talijanskih komunista u Jugoslaviji — mada je njihov vođa Vidali itekako javno grmid o tome — Andrea je dobio pasoš, ali je skinut s vlaka pred granicom i ponovo vraćen na Goli otok. Bez obrazloženja. Nešto kasnije ipak će uspjeti otputovati svojoj obitelji uz pomoć vatikanskog nuncija kardinala Spilmanna, koji je, preko De Gasperija, BP OSRDIEE talijanske vlade, tražio nepbsredno od Josipa Broza pasoš za Casassa.

Ovakvih je priča napretek i postaju sve bliže javnosti. Tužan je bio životni put Bruna Tominija, antifašiste, komandira u jedinici bataljona „Pino Budičin“. Završio je na Golom otoku i radio kao majstor-rekviziter u logorskom kazalištu. Tu je još

čemu smo do jučer nagađali ili pričali potiho, sada se govori glasno, bez ustezanja i bez osvetničkog duha.

Malo je poznato da su upravo Talijani |

bili Za stanovnici Golog otoka — četrdeseta dili su put, barake, postavljali žice. Giorgo

među prvim zatvorenicima, zajedno sa Andreom Kazasom, također jednim od li-

O njegovoj tragičnoj sudbini već smo pro govorili. Ipak, malo je poznato da je Casassa bio komandant riječkog bataljona,

janskih listova u Istri. Bio je na Golom otoku i sindikalni vođa Farucio Nofat, zatim Silverio Cosseto,

log otoka svoja sjećanja objavio je Digio'

zannini, književnik iz Rovinja kome je tre- |) balo gotovo pedeset godina da se odluči || DEMOKRATSKA KOALICIJA (Stranka demokratske '; OgPISVOON i Demokratski STRANKA DEMOKRA' WO PRBN on je odbio da govori o ||j Hercegovine TRKE s || Žž - M ra : app ay Og Sti jer „ne at ko | STRANKA RAVNOPRAVNOSTI (predsjednik Asim Dječević) pogriješe“. Cudan je bio moral i čudesna || Cilj evi:.puna ravnopravnost onih kojiiu Mianjiki odn G iš LEON i Albanaca | rnogorce, posebno Muš jj Ekonomija: zalaže se za tržišnu privredu i slobodno preduzetni | | Soc. politika: treba da bude bitna komponenta ra SRNO || Ekologija: zalaže se za očuvanje brikodg OL POILIke

Jugoslavija: zalaže se za avnojevsku socijalističku federativnu Jugoslaviju

na objavljivanje svojih sjećanja. Kad su u Milanu novinari dočekali

munista govoriti protiv komunista ni kada

postojanost talijanskih komunista. Direk- |

tor jedne riječke osnovne škole Adriano Del Pont bio je uoči nove 1949. godine u Udinama, na odmoru, kada je odlučio da

· se ne vraća u Jugoslaviju. UDB-a je organi-

zirala prepad na njegovu kuću, uhapsila ga i ilegalno vratila u Jugoslaviju, na Goli

otok. Teško je ispisati sve sudbine, ali vri- || jeme će razgrnuti istinu do kraja. Još do |

jučer službeno se tvrdilo da niti jedan Ta-

jalizam, talijanski državljani koji su mimo ikakvog prava i protivno svim zakonima jednostavno i bez osuda zatvarani. Tam-

novali su na Golom otoku, najčešće u pot-- || | Međunarodni plan: posebno se zalažu s

punoj izolaciji. _

| Soc. politika: favorizuju Projekje socijalne i zdravstvene zaštite | || Bkologija: Crna Gora tre

|| Jugoslavija: zalažu se, prije svega, za zajednicu naroda u Crnoj Gori, pa za zajedništvo sa . || srpskim narodom i jugoslovenskim narodima ||

ij graniče sa Crnom Gorom.

| SOCIJALISTIČKI SAVEZ (predsje ić

i Bakarini, stari riječki komunista. I mno- | (P jednig:dr-Novioe Vujošević) gi drugi. Istina se tek sada pomalo otkriva. | U tome pomažu zapisi Mladena Plovani- | ća, Anta Zemljara, Giacoma Scottija. Sve o. || ee || Ekologija: zalaže se za jedinstvenu ekološku strategiju Crne Gore i ij

i Jugoslavija: treba da bude socijalistička i foderaiyaa zajednica COO ON i| Međunarodni plan: brže uključivanje u integracione tokove u Evropi i svijetu

| EKOLOŠKI POKRET CRNE GORE (predsjednik dr Branko Boljević)

iz Pule, dvadesetak iz Rijeke, a gra- |

|| Ciljevi: zaštiti. amApfeđehje životni i j Gori Sestan, sekretar talijanske: Unije, bio je | i; : O BodviDrivto OU OI

|| Ciljevi: moderni razvoj i stalno obogaćivanje savremenih vrije inaših liudii ı | Ekonomija: afirmacija privatnog preduze i aa edpaMi naših ljudi i naroda KIH Kmet, Piotro Renzzi iz Pule, čovjek || WrpqHdkar“dlače

oji je uspostavio vezu između naše i tali- || laviia: > janske KP, koji je umnogome zaslužan što jjJ}ugos AV} ZalaŽe š

je Pula pripala upravo Jugoslaviji, a s Go- |

|| razvijenima | Jugoslavija: u slučaju federalnog ili konfederalno:

NEDELJNA BORBA

-nedelja 1-2. decembar 1990. MuDO!- Ć.% |j | tapa

rtije

ušle partija sa nacionalnim pred- | Sako. Nedavno je iz SRS za Crnu Goru istupila i Stranka ravnopravnosti. |

Ko je sve u Savezu reformskih snaga?

Savez reformskih snaga Jugoslavije za Crnu Goru čine individualni i kolektivni članovi, koji ne gube svoju političku i ideološku osobenost. U SRS za Crnu Goru su: Socijalistička partija, Partija socijalista, Socijaldemokratska stranka Crne Gore, Liberalni savez Crne Gore, Nezavisna organizacija komunista, Stranka nacionalne ravnopravnosti i Demokratska alternativa. Iz SRS za Crnu Goru odmah nakon 05-

Ko čini demokratsku · koaliciju? |

Demokratsku koaliciju su oformile | dvije muslimanske i jedna albanska stran." ka: Stranka demokratske akcije, Stranka ravnopravnosti i Demokratski savez u Crnoj Gori. Sva tri koaliciona partnera sa. čuvali su, pritom, Sal ONIE subjektivi, DAM nivačke skupštine istupila je Jugosloven- tet i nisu pravili n i29i6 pro

ska narodna stranka, zbog toga što su u pram. šp Ko sve izlazi na izbore 3

SAVEZ KOMUNISTA CRNE GORE (mr. Momir Bulatović, predsjednik · Predsjedništva CK) :#.

evi: demokratska borba za humanističke ideje socijalizma i ot RKGAĐiNIJB; zalaže se za pluralizam svojina i njihovu ravnopravnu konkurenciju :P Socijalna pol.: svakom građaninu minimum socijalnih uslova

Ekologija: zalaže se za ekološko planiranje razvoja n Jugoslavija: treba da bude jedinstvena, demokratska i efikasna federac i e w. Međunarodni plan: uključivanje u Evropu i razvoJ samobitnosti u tim okvirima

SAVEZ REFORMSKIH SNAGA ZA CRNU GORU (predsjednik Republičkog odbora dr Ljubiša Stanković)

Ciljevi: ekonomsko i demokratsko reintegrisanje jugoslavije | | Ekonomija: podržavaju program SIV-a. i e i + Soc. politika: zalažu se za obezbeđivanje prihvatljivog nivoa materijalne sigurnosti porodice i pojedinca. | Ekologija: ekološki zdrav privredni razvoj | TRK 35 ya | Jugoslavija: zalažu se za nov demokratški dogovor svih republika i njihovih građana Međunarodni plan: integracija u Evropu

Narodna stranka (predsjednik dr Novak Kilibarda)

Ciljevi: duhovno ujedinjenje i moralna obnova srpstva Va | KO Ekonomija: zalaže se za slobodu privatne inicijative i prevođenje društvene u javnu i privatnu t | · · · .. · ; Soc. politika: socijalna davanja i naknade treba da zadovoljavaju minimum socijalnih potreba |,

Ekologija: protivi se uvozu prljave tehnologije i zahtjeva javnost ekoloških podataka Jugoslavija: zalaže se:za referendum. U slučaju da samo Srbija i Crna Gora budu htjele · da ostanu u-Jugoslaviji, zalažu se za federalnu državu od ove dvije republike. HO | Međ. plan: jačanje veza sa tradicionalnim saveznicima (Rusija, Francuska, SAD, Grčka, a,

Italija itd.)

DEMOKRATSKA STRANKA (predsjednik Glavnog odbora Žarko Stanov- i čić) ; SAV: a

| | Ciljevi: izgradnja mođernog kapitalističkog društva WII Ekonomija: prevođenje socijalističke u tržišnu privređu | Soc:-politika: zalažu se da socijalne institucije imaju:konkurente,.da.ne bi.bile izvor kia4a, đe.i'fiijest0 za Bpomilarije birokratije.“” u anife ViaM BHG6O? Ekologija: javnost ekoloških podataka i zakon. protiv. prljave industrije, Međ..plan::zalaže.se-za.evropsku orijentaciju ae eto hi

JUGOSLOVENSKA NARODNA STRANKA (predsjednik Rade Bojović)

Ciljevi: ljudska zajednica u kojoj će poštovanje, sloboda, dostojanstvo biti temeljne druš. tvene vrijednosti

Ekonomija: zalažu se za sve oblike vlasništva i otvorenu privredu

Soc. politika: zalaže se za socijalnu pravdu

Ekologija: zaštitu prirode shvataju kao primarnu vrijednost

Jugoslavija: nejedljiva i federativna, sa republikanskim oblikom vladavine Međunarodni plan: zalažu se za one političke procese koji su usmjereni na uklanjanje. državnih granica i teže ujedinjenju Evrope i svijeta

DEMOHRIŠĆANSKA PRAVOSLAVNA STRANKA (predsjednik mr Pred-. rag Popović) 19

S (Gi

TONILB

600

Ciljevi: kosmopolitizam Ekonomija: zalaže se da Crna Gora postane svojevrsna bescarinska zona

a da postane prva ekološka država na svijetu

Međunarodni plan: zalažu se za to se kapital i tehnologija uvoze iz onih država koje ne:

CIBeVI: demokratski socijalizam onomija: zalaže se za ekonomsko stimulisanje propulzivnih privrednih pr.

... : : ana Soc. politika: predviđa aktivnu socijalnu politiku u svim dofnehipia i

Ekonomija: zalažu se za ekološki zdrav privredni razvoj

|| Soc. politika: ukidanje privilegija i zloupotreba n Kazason || Ekologija: sve je podređeno ekologiji e

dera Unije i jedinim Talijanom koji je bio | odmah iza rata ministar u vladi Hrvatske. ||

|| DEMOKRATSKI SAVEZ SAMOSTALNIH || (predsjednik Radomir Batričević)

borac JA, ministar i osnivač brojnih tali-. ||

Tape ayija: zalažu se za federativnu državu i precizno definisanje ekoloških prava u us-

PRIVREDNIKA CRNE GORE | |

se za socijalnu sigurnost porodice i pojedinca protiv svih vrsta zagađenja ekO-BieLemR

e za trajan mir i prijateljstvo sa svim zemljama u svijetu

Ekologija: boriće se

Mi

akcije, Stranka rav- 7 savez u Crnoj Gori) | AKCIJE: djeluje po programu SDA iz Bosne il

|

Međunarodni plan: nije obuhvaćen u programu

DEMOKRATSKI SAVEZ U CRNOJ GORI

|| Ciljevi: prosperitet i ravnopra lijan nije bio zatočenik Golog otoka. Jer, | l rad w| i BE )199t Albanaca u Crnoj Gori bijahu to ljudi koji su došli da grade soci- |

(predsjednik Mehmet Bairli) ija

Ekonomija: zalaže se za različite forme vlasništvi FPRTELAL 1 a i mo i Soc. politika: zalaže se za modernu socijalnu politiku i U etar stih prema nč

Gori imaju neotuđivo pravo da se o tome (jasne uređenja Jugoslavije Albanci u Crnoj. .

a dobre odnose sa susjednom Albanijom.