Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

VII

Kaho će ovaj razvuitah scjelshe bricrede utjecali na Židoostuo? Hoće li , JO O OOU POOR OPMNk-- ; ao on samo ofef Cgzistenciju milijunima Zidova koji pripadaju trgovačkim zvanjima, malome obrtu i slebodnim profesijama, ili je njime pogođen ı sam Rolehttvmi život židovstoa? ;

Zidovstvo ie ušlo u vidokrug: evropskih naroda kao

| zajedmica koja je bila u isti mah narodnost, označena

jezikom, rasom, zajedničkom prošlošću : VJeroun u narodnu budućnost, i o/era sa svojom ispoviješću, rovanjima, svojim obredima i vjerom u svoju misiju. No ova bi zajeanica u cgzilu, rasijana po svim zemljama, bila naskoro propala, da nije imala ı Svoje zasebne socijalne stryuhlure Što je nastala iz Posebne gospodarske funkcije koju su vršili Židovi u privredi evropskih naroda.

svojim YVJjJC-

Pohtičhi bespravni, Zidovi su mogli osvojiti gostoprimstvo samo time Što su bili prijeko potrebni evropskim narodima u vrijeme naturalnoga gospodarstva. Oni su se pojavili na Prijelazi između ranoga maluralnog gospodarenja ı hasmije periode u kojoj je veleposjed trebao za zadovoljenje svojih životnih i luksusnih potreba i za točenje pića seljacima židovskoga trgovca, obrtnika, zakupnika poreza i daća, pecara i točionica, ukratko nmovčara koji je, dakako, gdjegdje bio praćen židovskim liječnikom i za nežidove, a u slobodoumnoj islamskoj Španiji ı židovskim veleposjed ? Oršeći ovu važnu gosbodarshu misiju židovshi je nmovćar omogućio život i drugim Židovima koji su živjeli od njegove zarade: to su bili učitelji, rabini. šoheti, ali uz njih ı oni obrfmici koji nisu radili za nežidovsku okolinu nego samo za Židove. Dok je »vamjs#i hrug zvanja«, privredna veza između židovstva i okoline, bio gospodarsha baza židovske zajednice, dotle Je onaj »nwčćarnji hrug zvaonja« bio nosilac židovskoga :deologijshog zdanja, a gdjekad ı glavna garancija za održanje židovstva. Pravo je naglasio s. n. u berhnskoj »/wdische Rundschau« od 16 | 1951 u članku »Zeiteende« (koji je, u ostalom, bio poticaj za ovaj moj članak) da su u času izgona upravo ovi »Židovi po zvanju“«, kojih je gdjekad, prema mišljenju stručnjaka, bilo dvije trećine čitavoga židovstva, ili išli na lomače i time postali svojoj zajednici primjerom i novim izvorom zanosa i tvrdokornosti ili selili u tuđinu sa svojim Židovskim blagom, naukom ı tradicijama. Savjetom i pomoću onih židovskih novčara koji nisu mijenjali vjere, znali su i pripadnici »internih Žžidovskih zvanja«, u novoj postojbini, da pređu u koje »eksterno židovsko zvanje«, pa da sad oni budu kamenom u gospodarskim temeljima židovske zajednice. Nije slučaj da je i »ePsfernmi brug : židovshih zvanja«, bilo dragovoljno bilo prisilno, bio svagda nekako različić od druzih zvanja ı bravi židovshi monobol. To je bio jedini način da se židovska zajednica održi kompaktna i da se sačuva od slabljenja i raspadanja. Posebna hidovsha bprivredna grana u borama tuđih brivreda bila je ehonomshom bazom narodnovjershe autonomije židovshe zajednice, had ona već aje vnala bod nogama svojega ila ı samostalnoga narodnoz gosbpodarstva.

110