Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije
dovsivo bi utonulo u moru svečovječanstva. Ali je iza počeinoga entuzijazma slobodnjačhoga građanstva, koji je bio prirodna posljedica nedavnoga oslobođenja iz okova feudalnih ograničenja, Paifa/ bočeo da se grupira u narodne organizacije, da stvara granice i carine, da raspiruje impecvijalističkošovenske strasti. Nije stoga čudo da Je mežidovsha oholnma, zadojena romantizmom ı idejama apsolutne i kršćanske monarhije, u jedmii suku od ŽZidova svijesno ı izričito ili nesvijesno i a priori tražila da poruše ograde između sebe i sredine, koje su sagradili jidiš Jezikom, ceremonijama, porodičnim životom, da mjesto svoje narodnosti priznadu narodnost okoline i da mjesto židovske solidarnosti osjete solidarnost s »narodom čiji Jedu hljeb« ı sa »zemljom koja ih je rodila« — dok ona sama, dakako zbog toga istoga obožavanja svemoćne ı jednovite države, nije nikad zaboravila da »ima i tu razlika«, da je d7jeli jaz od ahasverskoga plemena Judina koje, unatoč svima nastojanjima, unatoč mijenjanju imena i nošnje, ipak ne može mjesto semitske da utoči u žile plemenitu arijsku, germansku kry. Ovaj se njen osjećaj stranosti ispoljio i u pogromima, i u zakonskim ogra– ničenjima, i u društvenom bojkotu Židova. A time je, dakako, asımalacija bila usborena.
Međuto je došao nov period: vrenje u klasama, borba naroda za demokraciju, bune malenih naroda protiv imperijalizma, podjarmljivanja i asimilacije, borba žena za ravnopravnost, ukratko nemiri i uzbuđenja svuda, nesređenost svagdje, u ekonomskom, političkom ı duhovnom pogledu. Ukazuju se prve krize sistema mjesto ranijih konjunkturnih kriza; stara se prijestolja ruše, a nova se podižu; filozofija i znanost proživljavaju revoluciju. Sve je to bilo prisno povezano s individualističkim značajem neobuzdanoga kapitalističkog gospodarenja u jednu, a s ojačanjem proletarijata u arugu ruku, te je bilo samo drwžšfcemi ı ideologijsbi odraz mesređenosti i protuslovlja u gospodayshom sistemu.
1 zdovstvo Je bilo vjeran odraz ovoga haohčnog stanja: kao što su u svijetu, u skladu s različitim gospodarskim teorijama ı praksama u općenitom okviru kapitalizma, neposredno Jedna kraj druge, naoko u borbi a ipak u bratskom miru, kružile ideje internacionalnoga kozmopolitizma, anacionalnoga humanizma, militarističkoga šovinizma, imperijalističkoga ili kulrurnoga nacionalizma itd. itd., kao što su tolike vjere ı nazovivjere zavladale duhovima od obnovljenoga kršćanstva preko budizma, panteizma, darvinizma, socijalizma, antisemitizma sve do vegetarizma, antialkoholizma i kulta golotinje, tako su židovstow uporedo žirojeh astnmilanit zbog huma\izma, asmalanti zbog straha bred J3ovemstvom oholine, asimilanti zbog nepoznavanja židovstva, a do njih prerazličite grupe koje su htjele sačgyvafi židovstuo sad kao vjeru. sad kao efos, sad kao mentalnu grubu, sad kao 71151070. društvo.