Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

Antun Vranić (umro 1820) čiji je prijevod »Arfa Davidova« ostao u rukopisu, ı Matija Petar Katančić (1750—1825) koji je u djelu »Svefo Pismo starog zahoma« dao prvi potpuni prijevod za katolike (prvo izdanje 1820). Poznat i vrlo raširen je prijevod Đure Daničića (1825—1859): „Sveto Pismo slarog zavjeta«. Ovaj prijevod (prema latinskom prijevodu »Biblia sacra« ı Lutheru) izdalo je »Britansko i inostrano biblijsko društvo« godine 1871 latinicom i ćirilicom zajedno s Vukovim prijevodom Novog zavjeta. Iz hebrejskog originala preveo je pojedine knjige ı izabrane komade iz raznih knjiga Biblije bački episkop dr. Irinej Ćirić. U novije doba prevode Bibliju: dr. Valentin Čebušnik koji je godine 1911—1913 izdao u Zagrebu prijevode povjesnih knjiga Biblije; zatim diplomata Lujo Bakotić i dr. Dominik Gudek (izdanje društva sv. Jeronima u Zagrebu). »Pjesmu nad pjesmama« je prepjevao dr. Svetislav Stefanović, a preveo s hebrejskog i popratio komentarom dr. Šalom Freiberger (»Gideon«, 1996, Zagreb).

Od svih česti Biblije proizveli su psalmi — ti nedostiživi proizvodi nabožne starohebrejske lirike — najsnažniji dojam na mnoge pisce srpskohrvatske književnosti. »Psalmopjevac David« bijaše ljubimac mnogih pjesnika pa zato prijevodi i preradbe psalama, »Psaltira«, zapremaju vidne mjesto naročito u djelima dalmatinskih pisaca. Znade se da su krajem XV vijeka psalmi već bili prevedeni u Dubrovniku. Ali najstariji potpuni prijevod svih 150 psalama načmio je godine 1578 Luka Bračanin (Pallaviccini). (Taj prijevod otkrio Je zagrebački profesor ı univerzitetski docent, dr. Petar Karlić, ı 1917 objavio u edicijama Jugoslavenske akademije znanosti ı umjetnosti). Nekoliko godina kasnije, 1582 dovršio je Šime Budinić Zadranin (1535—1600) svoj prijevod »Pohorm ı mnogi imi psalm |avidovi« koji je ponovo izdao Fran Kurelac (1811—1874). Nekoliko decenija kasnije Je Đivo Franjin Gundulić (1588—1638) napisao parafrazu psalama u stihovima: »P7jesmr bohorne Rhralja Davida«. Za njim se poveo Ignjat Đorđić (1675—1737) napisavši klasičnu parafrazu u stihovima: „»Salder slovinshie, koji je ispjevan na osnovi hebrejskog originala uz pripomoć grčke, latinske ı hebrejske literature o psalmima. Iz XVII vijeka potječe prijevod Stjepana Đorđića: »Sedam Pjesmi Davidovih« ı cijeli prijevod Andrije Vitaljića (Vis): »„Jstamačenje Pisi Davidovih«. Od Dalmatinaca valja još napomenuti dubrovčanina Đuru Ferića (1739—1890), jer je latinski napisao »Parabhrasis bsalmorum bpoetica« ı konačno dra Petra Vlašića, koji Je od 1925 do 1925 s bogatim komentarom izdao u 4 knjige prijevod »„Psalm Davidovi« na osnovi hebrejskog originala i Vulgate. Od književnika izvan Dalmacije spjevao je Ognjoslav Utješenović-Ostrožinski 1817—1899) »poput srpskijeh narodnih pjesama« svoj prijevod »Psalpnui PDavidovt«a. :

U najnovije doba prevode psalme iz hebrejskog originala: Episkop dr. 1. Ćirić, pjesnik dr. Svetislav Stefanović ı rabin dr. Šalom Freiberger.

Zagreb, honcem decembra 1950

136