Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

luca u Erec Jisraelu svladavši neizmjerneć teškoće postala po svemu jednak stvarnoj izgradnji domaje, tako je židovska žena u galutu preuzela velik dio brige za osiguranje izgradnje. Ako je biomirha u Erecu dala svoj život, a ono je njena sestra po-

drug u

stala prava i savjesna pomoćnica ı njoj i čitavoj izgradnji.

Nije to samo pitanje novčane pomoći. Židovska je žena, doduše, skupila mnogo novčanih sredstava za palestinske svrhe. Sama je Wizo u deset godina namakla 97 ı po milijuna dinara za rad svojih palestinskih istitucija, a organizacija američkih žena »Ha_dassah« uložila je nesrazmjerno veće sume u različite grane zdravstva ı školstva u Erecu. No najvažnije je to da se ovaj novac, iako se od česti sMwjbljao pod vidom filantropije i »pomoći za bijednu sestru s Istoka«, nije frošio pod tim vidom nego svagda u skladu s načelima bolitičkoga cionizma i zrele socijalne shrbi za ženu.

Wizo je stvarala samo once institucije koje 'edgajaju djevojku ı ženu za zdrav Život u Palestini: poljoprivredna škola u Nahalalu; kućanska škola u Tel Avivu; zemljoradničke grupe u nekoliko naselja; velika farma u Nes Cioni; vrtljarski tečajevi:; poduka u racionalnom kuhanju; centri za poučavanje majke u ispravnoj dječjoj njezi Sve se to uzdiže nad filantropiju; to Je neposredna posljedica težnje da se ostvari najbliži cilj političkoga cilonizma,. stvaranje zdrave i jake židovske zajednice, koje se ne može oŽiVOtVOblago. živote ı zdravlje sadašnjega ı nastajnoga na-

Titi, ako ne unapređujemo najveće

raštaja, ako ne olakšavamo roditeljima užiyljavanje u novu klimu koja traži novu hranu i novu odjeću, ako ne omogućujemo odličnu dječju njegu, prvi preduslov prirodnoga porasta stanovništva ı nutarnjega jačanja ŽIdovske zajednice.

Ako je Wizo od svoga početka nastojala »da okupi sve židovske žene kojima je u srcu ljubav za Palestinu, a na srcu dobro naroda«, (Lady Herbert Samuel) a ono je njen rad u Palestini zaista ispunio prazninu u izgradnji, koja bi se inače ı te kako osjećala. Prirodno je stoga da sve više ı Više ı palestinski jišuy i Cionistička organizacija spoznavaju korist ovoga odgojnog rada koji zahvaća ne samo palestinske žene, nego sve to više ı galut. te

je organizirao desetke tisuća dosad nezaintcresiranih žena, (Hajim Weizmann).

Spomenica, koju je Wizo izdala za desetgodišnjicu, svjedoči o vanredno vrijednom djelovanju, te nam prikazuje postanje ı ražvitak same Organizacije, ali ı sva područja stvarnog rada u Palestini. Stoga zaslužuje općenitu pažnju.

Dr. Gvi Rothmuller

Književni pregled HEBREJSKA KNJIGA U GODINI 5690 U Tel Avivu se na početku sva-

ke Žžidovske godine izlažu sva hecbrejska djela iz godine. Izložba hebrejskih knjiga iz godine 5690 pokazala je da je izašlo svega oko 700 knjiga, a od toga u samoj Palestini 469.

Kvantitet sam po sebi još nije odlučna odlika. Ali i on nešta znači, a iza dosadašnjega stanja naše književnosti upravo je važan.

Smijemo li generalizirati? Možda se čovjek u času političkih nepogoda pribjegava duhovnom korijenju svojega naroda. Svakako je prošla godina bila godina hebrejskoga čitača. Tražio je djela svjetske literature, ali u hebrejskom jeziku. Stoga je u malenoj Palestini izašlo gotovo 500 knjiga u toj godini, a od svake su se prodale stotine ili čak i tisuće egzemplara. Ima, dakle, hebrejski čitač,

prošle

hebrejski kupac.

Dokazuju to već sami prijevodi. No izašlo je i mnogo originalnih djela, od najveće česti beletrističkih, nešto ı stručnih. Tolikoga izdavanja još nije bilo dosad.

Jasno da sami prijevodi ne stvaraju literature. Umjetnik treba stvaralačke atmosfere, literarnoga pokreta, jer ne može stvarati u zrakopraznom prostoru. Ova je godina istrgla lebrejskoga pisca iz osamljenosti i izolacije: Flodove novih impulza ubraćemo kasnije.

No ima i nekoga snobizma. Čitač — a još češće čitateljka — veli: Zašto da kupim hebrejski roman, volijem da čitam jedan od ženijalnih romana svjetske književnosti. To je snobizam. Sumnjam u to da ove riječi zaista odaju razumijevanja za Žženijalnu produkciju. Ženijalna djela svjetske literature

orkrivaju, doduše, dubinu svakoga čovjcka

165