Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

će Još odlučivati koliko da dobije masa meprivilegiranih što će tJjelesnin» i umnim silama producirati dobra ı opet uz manju otštetu nego što vrijedi produkt, da bi kapital ı dalje mogao rasti, a da bi privilegirani i dalje uz nesrazmjerno veću plaću za rad dobili i posebnu naknadu, jer su baštinili ili stekli kapital? Ili će Svijet biti savez slobodnih ljudshih zajednica u kojima će svako biti izyednačem u imanju i mogućnosti razvitka, u pravima r dužnostima, te će učestvovati u produkciji poslužujući koji dijelak socijaliziranoga produkcionog aparata, ali će podjedno, u naknadu za SVOJ proauktivni rad, moći da zadovolji svima opravdanim životnim potrebama?” Hoće li, drugim riječima, #ončrola bproduhcije biti vršena s gledišta |jwdskih botreba ili s gledišta remfabilnosti, hoće li svesvjetskome vijeću svih privrednih struka biti predložen popis potreba svih mjesnih, državnih i kontinentskih potrošačkih jedinica da po njemu odrede produkciju, ili same proračun industrijskih generala koliko bi se moglo prodati da se ne bi više produciralo nego što traži optimalno ukamaćenje kapitala!

Ovo Pitanje gori u masama ı traži odgovor koji danas ne možemo da damo. Jedva možemo da kažemo nešta o »Pu/w kojim korača ljudstvo do novoga rješavanja prastaroga pitanja, odnosa između proizvodnje i potrošnje. Ko bi opisao bijedu milijuna nezaposlenih ı izguranih iz ranijih gospodarskih pozicija, ko bi mogao proreći strahote buduće borbe između kapitalističkih grdosija ı između rada ı kapitala da se odluči pod čijim će vodstvom čovječanstvo dostići ujedinjenje, kontrolu i razdiobu čitave produkcije svijeta. No moramo da pitamo: što čini ljudstvo da riješi #q7qRfuelmije Pianje sadašnjice, da nahrani gladne, da odjene gole, da odgoj one koji lutaju u mraku, ukratko da Prebrodi Jaz između imućmih i sironje, had ga već ne može zatrpat.

IV

S jedne ı s druge strane ponora čine se pokušaji da se nađe neki most_ Da vidimo rezultate.

Filantropija je najljepši ı najnekorisniji pokušaj građanstva da pomogne nevoljnicima, da ukloni bar najstrašniju bijedu. Najhumaniji socijalni rad s najpoštenijim načelima ı najčistijim metodama ne može da popravi sve zlo koje se širi po svijetu. I ne treba čitati novine, ići u kimo t vidjeti nedjeljni žumal il film, pogledati što se prikazuje u teatru, ne treba to, jer se na svakom koraku vidi koliko je dubok ponor između povlaštenih i podvlaštenih. Jedni izdavaju milijune dolara za zabave i plesove, za sjajne parade i sportska natjecanja, za smiješak lijepe glumice ili kurtizane (a samo kapljicu ovih morskih cifra za ublaživanje ljudske bijede. za širenje prosvjete, za unapređivanje zdravstva!), a drugi gladuju tjelesno ı duševno.

Socijalno zahonodavstvo vrijedi mnogo više; ali je ı ono tupo kad treba otsjeći koji procent od dividende. Popravljaju se radni ı plaćevnt

100