Književne novine

Mravi tegle i terete, koji višest

prebacuju ruko prepe tela ovog milimetarskih di

mašaju težinu »crncae . menzija, ad Oe ali se ne obavezuJU, ne „oduševljavaju, me šprovođe predviđeni ·»sistem rada«. Ne ropću ( dobi . | ne dopire do nas krik tog maJUŠnog pregaoca ili su mraVi nemi za protest), ne dive se samozadovoljino ne malim uspesima u izgradnji „podzemmih tunela, razaranju la i izvođenju useka i nasipa, Radiše slične mesečarima, lice na „onespokojene crne signale, koji gamižu po pu tanjama mneispitanih i neurednih oblisxa., Razume se da smo skloni da te krive sma. tramo &lučajima. Daleko od nekog intelektualnog proracuna, projekata koji bi koristio »nivo tehničke mudrosti i mogućnosti organizacije. „_ Nadiru rulje temita i pro ždiru sve ispred sebe, respektuju vatru i Uupaljenu naftu ali „neosmišljenom strpljivošću čekaju svoj momenat za invaziju. Bez.utak-. mice, bez vizija, neviđenom marljivošću grizu, a da im zubi ne rastu panično ao u glodđavaca; oni i njihov trud dobijaju smisao tek onda kad ih zamišljeni džin iz Tiliputa uoči u usvojenom prostoru i vremenu. Naravno ,to je udes čoveka, on umuje: »sČemu ta zamorna trka izgubljenih Žonglera«? Zadivljujući potemcijal prenosa, mada besmislen, ako apstrahujemo neki dublji bmisao regulisanja, poravna– vanja, izazivanja pozornosli, smisao flore i faune i agrikulture.,

Čovek, na sreću, može švesno da stvara. Da se porve sa nesavršenošću Svoga tela. Umnim rađom koji Ostvaruje konstvukcije i mehanizme dostiže „mneviđenu moć, prošperitet i udobnost. U stanju je da razara i da oblikuje. Da preinačuje i da se Roristi raspoloživim mogućnostima. Čim ostvari pro jekat, zađire dalje u neispltano. U nepoznate prostore i smislove. Bez obzira na prisumu dinamičku ravnotežu dva robusina i anitagonistička tabora, bez obzira nn barijere i nerazumevanja na ovoj ugašemoj zvezdi koja plovi u rimu niza sličnih vaseljena, umešno je prihvatiti veru Vilijema PFoknmera u promućurnost čoveka XX veka. koji je u stanju da se opređeli za realizaciju raBpoloživih energija: kako atomske {fako i moralne. To je vizija čove&ove stvara-

aseeetoospvepposoooeRaooogvo geo

:

ueepragnayaryyyW917)

P igra

čitija, ostvarenja. naprimer, tog malog iz S RON tavn Kkraljicu DRHORIO. Guska je promas Benstvo.

IO IO II III II III IIOTILI

na ljupkhost. E line daju pun u

erni labud, 1 erveni kljun

Dpošavši iz australiske

roleće. | a toku ekskurrija

Jabaudu sa crnim vratom:

udova mo je nežna.

: a Evropi

učno ime

r p departmanu KMrez, u

| rihi su- mi o Ičtu ovih

ajevima

alyar sa ispruženim od vima sa žutom __ odjekaju nv

Dje avonB. ea 0; AMN | nnših bara ati kljun | | potseća na

godine na obalama

Prke i

OI III III III III U III II IL i \ O,

i jezera.

y A PRO

kratke crne šape, jako

okretan, često ugnut, ie u crnu masu, Gleda prepnšta falasima koji Čag 6u njegova dignu

· p

___put postaje / na leđima. | pred, sa strane, natrag,

309

ryavseePeeeI

ROTOOIIIIIIJ

27

Delo konstrukiora: antena na postolja od lakog magnezijuma,

lačke budućnosti. „Atomska energija, .energija voda i mora, energija sunca i Vetra, enensija superfoničkog porekla, mogu da urese i usreće budući život i rasti čoveka graditelja.

Preludij na preciziranu temu treba obrazložiti. Namera je da se uoči razlika i sličnost između pesnika i inženjera-konstruktora. Zato ćemo se pozabaviti neophodnim odlikama konstruktora današnjice.

Osnovni problem leži u pitanju slobode kretanja, funkciji „obaveza, izraženo te-minom Teorije kon:utrukcija u građevinskoj tehnici: pitanje je to suvišnih i neophodnih veza, koje sputavaju ili omogućavaju razmahivanje mašte i ruku konstruktora. Pesnik je slobodan kao pti ca. Otsustvo šina i direktiva i recepata (postoji neprestano razvijanje „%riterijuma), otsustvo kandži i okova u klimi „tolerancije i široke razmeme misli, iziskuje ono što reč »poeta« u originalu i znači: stvoriti, oživotvoriti. »Misao dobiva život od onoga, koji je sažimajući mw riječ, formuliše. I sve, što je u pjemiku bol, čežnja. radost, što se nijemo, skriveno i amorino falasa u njemu, izbija iz samoće u Tiječ, đobija glas i plastičnost, te rastavši se od stvaraoca, koji mu je dao oblik, postaje objektivna činjenica, učesnig i činilac u životu živih ljuđi« (Ervin Šinko u eseju »Pjesnik danas«).

Konstruktor-inženjer ne ostaje kod vizija transfor= misanih u život reči, nego

IPLIVA

DODIRI TEHNIKE

pretvara svoju ideju u real nu, opipljivu, korisnu, &samostalnu konstrukciju, koja živi, ali je podređena životnim potrebama ljudi. Kratko rečeno: ova konstrukcija je korisna i humana.

Svet nause oslobodio sa umncgome statičnosti u postavljanju i tretiranju problema, oslobodio se apsolut. nosti istina, „porelativizirao 8e stav i tako uskladio i ostvario niz pogoanih metoda rada.

Konstruktor je onaj koji misli i đela dinamično elastičmo i dosledno prodorno. Koji ne zastajkuje. Koji se ne prepire gubeći pritom vreme. Orn uzima, služeći se dostupnim sredstvima i 8šVOjom sopstvenom skicom i Osmišljavanjem. Neophodna je vizija „inače inženjer „konstruktor pada neminovno na nivo inženjera-»skribovana« zanatlije.

Iz predostrožnosti i odgovornosti prema životima ljudi, ne mogu se odbaciti sva dosađašnja iskustva, ceo Dostepeni put sazrevanja tehnike. On mora da proverav4, kontroliše i ocenjuje dvostruxko: preventivno u prvoj fazi sticanja vizije i neprestano dalje u sledećim fazama razvoja Dprojekta. Konstruktor savesno kontroliše svoj rad, obazire se na raspoloživa sredsiva, stepen organizacije, kvalitet materijala, stručnost ekipe — na nivo izvođenja, Tehnološki uslovi su često presudni. Pitanje je to prena=premutog betona, primena teorije ljuski u masivnim konstrukcijama i pitanje reatkivnih aviona skopčano sa

· pitanjem

I POEZIJE

savršenih ležura otpornih na izvanredno povećavanje Temperatura; sve je Io istovremeno. i pitanje standarda i nivoa civilizacije. .

Ipak, bitan je osećaj »za wonstrukciju, koji je. i Urođen, ali se školovanjem, studijama i analizama oplemenjuje. Fesnik poseduje sličan pandan, tzv. »talenat«.

Osećanje odgovomosti i smisao za operisanje sa novoprihvaćenim metodama ra 'da, karakterističan je bio i jeste kako za inženjera Fresinea u vreme pre Prvog "svetskog rata i prisubrog te. oretičara profesora Timošenka. tako i za doajena pariske grupe »Izgubljene gemeracije Ezru Paunda koji je prethodno akumulisao razne swulture, pa zatim „otvorio novi tok u poeziji, Tomas Sterns MWliot takođe, Džems Džojs je primenio na bazi takvog &tava novu tehniku »automatskog teksta«, Džon Doux Pasos otkriva ritam XX veka novom tehnikom. proznog izraza, Pikasa i To» mas Vulf, svaki u svom domenu, ruše i grade. Naravno, i Stravinski i Ajnštajm, giganti muzike odnosno nu. kleame misterije.

Duhovitost je ona sloboda koja omogućava likvidiranje mukutrpnih i nepotrebnih računa, ispitivanja i eksperimentisanja. (Ma da kratko žive, skele su veliki problem, koji iskrsava posle usvajanja projekta. Zamislite jedan balon 'oji služi kao skela pri removiranju u kupoli crive u Fran cuskoj). Lančani sistem u industriskoj proizvodnji ogtvario je revoluciju u orga= nizaciji rada, povećao kapa“ citete; smanjio troškove ra? da. Čini se pak da je duhovitost često balast u poeziji. Ili privlačna igra duha, koja može da se vrti u začara» nom Kvrugu perifemmih Dro„blema, Da bi npoštigla „Rkonačam, relativno večan utisaz harmonije, konstrukcija ispunjava uslove funkcionalnosti: treba pDredviđeti spora zuman i celovit rad elemenata podložnih konstrukciji. Konture malickanost, puderi i ..ega »kože«a neke građevine, to je već nešto drugo: pitanje je to arhitekte, Završni akord fantazije i osmišljavanja, utisak bespre~„ korne igre masa, sariveno disanje energije korpuskula ugrađenog matenijala, rezultat je ranije uočeme discipline projektanta. Tek tada se zadovoljavaju estetska merila vremena.

Tikonomičnost konstrukcije je povezana usko aa teoretskom vrednošću projekta, Uslovi dobre Womunikativnosti i raspoređa objekta tra že od konstruktora šavršeno vlađanje teorijom konstrukcija, poznavanje upotrebljivih materijala. Danas &e na primer koristi energija plastične oblasti Hukovog dijagrama; naponi se dimenzjicniraju po jednačinama iž domena plastimmosti, čime je proširena oblast, bolje se i do kraja koriste materijali, smanjuje koštanje objelta, Konstrukcije su taro moćnije, premošćavaju zamašne raspone, a lakše i često asociraju na lakoću i eleganciju pene. U Briselu se po= javio oftskora miz iznena– đujućih aluminijumskih kugli divovskih razmera sa ierasom oko Svoga obima na 170 metara iznad Hejselskih polja, a teške su zajedno oko 1400 tona, što u poređenju sa visinom i težinom Ajfelove kule i Emmajer Stejt Bildinga pretstavlja šarman–Đtnu dosetku i revoluciju u korist pomenutih kugli, One imaju karakteristično ime »ATOMIJUM-«.

Evropski Je manir u građevinarstvu da se štedi maderijal koristeći teorgiska

· proučavanja (koji put ı »išivljavanja«), Dok se u Americi pri proračunu za dozvoljeni napon korisli jednostavna jednačina ]inearnog karaktera, u Evropi je bila u upolrebi jednačina Grafa (po zaqonu hiperbole), a sađa je jednačina Roša (po zakonu parabole). Amerikan ci štede i cene vreme, skraćuju proces projektovanja i izvođenja jednostavnim Droračunima, izvode objekte me hanizmima visoke vrednosti ali ne štede materijal, nmnifi im je stalo do naučne precizmosfi i preciznosti.

Na pitanje kako je ostva~

io vanređan estetski utisak svojih osrommih hangara za dirižable, konstrukter Fresine je davno rezao svom prijatelju arhitekti:

»Rukovodio sam e principima: 1. stabilnosti konstrukcije

2. ekonomičnosti konstruk cije«. i

A konstrukteri kao prof. Bloudek sposobni su da se našale i umire čoveka: on je konstruisao »Mamutsku« skakaonicu na Planici i omo gućio čoveku smučaru da se otisne u vazduh i plovi oduševljen belom .panoramom, sa vanredno povećanim dometom s6koka.

Konstruktor i mislilac i pregalac su tri neophodne i dopunjujuće ispune stvara» oca. Jedno biće. Jedno oduševlieno i zaljubljeno biće u latentne i privlačne mogućnošti za realizzciju. legija u kojoj su skromno i pređano stvarali Leonardo da Vinči i Nikola Tesla, Ajnštajn, Bor, Enriko Fermi i Open= hajmer i fon Braun, pokazala je i ukazuje da su dostupna neviđena čuda, Attuelam je odgovoran i veličanstven napor pesnika da se zabrine i pobrine: da oplemeni domen duše čoveka atomske

ere... Vladislav Tišma

geeoonevvoepyyagvoeo9oeee9oe Pa MOLL TRR RRA OTAVI TOO TOT TITO TT TITO III O O 2 o ba O OB ORAO

Oblast osetljivosti čovečjeg čula sluha je utvrđena i fzv. »prag čuvenja« obuhva-– ta sva ona mehanička trep-renja čiji se broj učestanosti u sekundi kreće od 16 do 20.000. Sve učestanosti o je se malaze izvan ove gra=nice spadaju u područje ultrazvuka. Počeci stične

primene ove akuenergije su novijeg datuma. Pre · Drugog svetskog rata učinjeni su prvi koraci prilikom merenja mor skih dubina pomoću ultrazvuka. U toku samog rata u nekim zemljama wultrazvuk se koristio za ispitivanje debelih tenkovskih oklopa i ogetljivih „meftamih delova drugih „oruđa, a pomorske jedinice su dobile »podvodne rađare«. U svim ovim slu čajevima korišćena je Osobina đobrog prostiranja ovih nečujnih talasa kroz tečnoBti i čvrsta tela na principu odašiljanja impulsa i njihovog odbijanja. Ali tek posle rata ultrazvuk je našao širu primenu i u veterinarskoj i humanoj „muedicini (gde se koriste njegova hemiska, fipička i termička dejštva), zatim u mnogim granama industrije, ribarstvu itd.

Poslednjih godina ultra= pvuk je i u našoj zemlji na Bao raznovrsnu primenu. Na Veterinarsaom fakultetu u Beogradu uspešno je izlečem veći broj životinia, u III do mu narodnog zdravlja »Boris Kidriče već više od godinu dana se primenjuje ul, trazvušna terapija, mmoga naše fabrike “koriste ulirazvuk za ispitivanie mnterijala „a ribarski brodići na Jadranu ofkrivaju jata riba pomoću ultrazvučnih uređaja. Prirodno, i naučno-istraživački rad na ultrazvuku uzeo je maha u pojedinim naučnim ustanovama, a inžšenjeri „Branko Cerovac i Đorđe Kovačević izradili su i prve prototipove domaćih ultrazvučnih generatora.

Krajem prošloz mešeca u Beogradu je održano Prvo Bavetovanje stručnjaka koii se bave problemima ultrazvuka u našoj zemlji. U vezi 6 tim na* saradnik se' obra= tio dđocenfu Veterinarssog fa kultfeta dr. Jovanu Gligorijeviću, jednom od organizatora ovog Savetovanja, sa dva pitanja.

— U čemu je bio zhačaj gavetovanja stručnjaka koji se bave problemima ultratvuka? .

— Naiveći mmačaj ovog 8p_ vetovanja bio je besumnje u ustanovljavanju ko se sve u našoj zemlji bavi na široj praktičnoi primeni ultrazvukao kao i u uspostavliamju saradnje za dalji praktičan

NAUČNICI IMAJU REČ

ULTRAZVUK

RAZGOPOR S4 DOCENTOM PETERINA4RSKOG FAKULTETA Dr. JOFANOM GLIGORIJEFIĆEM

Otkrivanje jata riba pomoću aparata za mwitrazvuk

{i istraživački rad. Veliki odziv maučnih ustanova, preduzeća, preko 150 učesnisa, gatim i same ličnosti koje šu prisustvovale ovom savetovanju, profesoyi univerziteta, mlađi straćnjaci “·ovoreč o velikom interesovanju za rad u ovoj grani mauke. Zna čajno je i to što na polju ultrazvuka nismo sačekali da nas pređe vreme, U odnosu na Svetska dostignuća mi Bmo u zakašnjenju za jedva godinu dana. Tako smo, na= primer, prijatno bili iznena= đeni kada smo saznali da preko 60 naših industriskih preduzeća već Roristi, ili se sprema da primeni ultrazvučne defektoskope. Jedan inženjer iz naše irgovačke mornarice izneo je na savetovanju da su &vi naši bro-

dovi opremljeni wWultrapvuča nim uređajima. I to ne samo za određivanje lokacije plov nih objekata već i za me« dusobnu komunikaciju. . Osim toga i mnoge naše ri. barske flotile koriste ultra= zvuk za otkrivanje jata iba. - ,

— Ustanovljeno je, između ostalog, i kolisi je obim pri mene ultazvuka u našoj zemlji i koliki broj ljudi i u= stanova Već primenjuje ili se interesuje za primenu ul. trazvuka. S druge strane, podneti referati, i problematika- koju &#u oni obuhvatili ukazuje da su već &tvoreni solidni temelji da se &a više uspeha radi na široj tehničkoj i naučnoj primeni ove akustične emergije u raznim granama. U toku diskusije učesnici su mogli da še upoznaju i sa prvim radovima u ovoj oblasti koje šu još pre rata izveli profesor Aleksandar Damjanović iz Be ograda i zagrebački profesor Lopašić, što će, nesummjivo, biti od velikog značaja za dokumenfaciju radova o ul– trazvuku.

— Kakve. su berspektive daljeg rada na primeni uitrazvuka? ~— Savetovanje je pokaza= lo da su naši inženjeri Bran ko Cerovac i Đorđe Kovačević, kao i konstru«tori iz Slovenije i Hrvaiske, ovladali fehnikom. izrađe ultrazvučnil. generatora đo ie mere da oni već mogu da se proizvode seriski. Značaj no je takođe da će zahvaljujući rađovima izvedenim na beogradskom institutu »Nikola Tesla« generatori moći da se proizvode poipuno od našeg materijala, jer i Kritični delovi (kvarcne pločis ce — izv. pretvarači elekfrične energije u akustičnu) već se izrađuju i bruse na tom institutu.

— Drugi važan momemat je isticanje gotovo svih mogućčnosti primene ultrazvuša u fehnici, inđustriji (metalnoj, hemiskoj, vinskoj, Kkožnoj), humanoi i veterinarskoj medicini, kio i želja učesnika da naročito YDprvih godina postoji jadno oržanizovano #felo koje bi radilo na koordinaciji, pa čak Dpovremeno održavalo i SsemiM. M.

nare,

LOTO TRATTI TOT TTTTTTT TITA TITO III TITTTTTTIOTIT III III IITITIIIIIIIIIIITOUIOIIILELIUIIIIIIOIIKIOOIEVOIIIIIJI

LAB

orodicama plovana. ri ešBojć bogalja koji šliapka po prijavoj vodi, i malo više vrat ! jezera koim potpuno gnmsenjuje njeno prostačko e Šeni pokušaj, Mabnd ostvargno BsavVr-

skim jezerima, i Na rain boje čađi, nuzvan ·Australijanski. NJegov

na Suprotnosšti j» sa njegovim aa GeDDIKAO ove male, s početka bele, oko tamnih roditelja, je videti njegove hemisfere, oni još zadugo čavaju svoi

seksvalni ritam iz davnina; po Južnoj Americi đivio sam se belom sa felom od slonovače i vftatom od

zbudljive lepote, Abono88, ie?de posluži za pravljenje pulni

Taože za Kretanje po os) Rad pifva-. Odmah Jagtaje veličanstven, gospodstven. On je sada velika bela masnm, koja ima dug i vitak vrat, jtko

Njegov žuto nerandžasfi kljun wsađen jmo Iabnda kad je nepokrefan, hna se se Jednoj podižu i spuštaju, RopTai

kođe kad se pokreće sa mirnom dostojansivenošću, tea gaa krila SeiMubljena uz «labine, čas sa malo uzlučno savijena Say bea e ' ı im oozama, igrajući se 1 av. safim savijn kao jedno OC, više ili manje otvoreno. eb ut čak pravi O, kad glava dodiruje perje grudi) drugi & ili poleže natrag 7 Sa vrha te osmatračnice njegove oči gledaju načesto Iabnđ zagnjuruje svoj vrat u

APOL

RCIJB tela imaju svoju iajnu. Priroda voli da se ROP rita izvlačeći iz istih osnovnih oblika mnyjrazliPosmatrajmo je na samom delu, eio,

"Tako, prirođa uzimu patku,

i pobelevši joj perje, stvara bli-

. ije ptica koja naš duh stalno opčinjava? NjeCoa TOON ofmenost njenog držanja, čistota njene betisnk oživljenog umetničkog dela,

pored belog labuda, postoji i

nastavljaju dam nose jaja ujesem

Rekli su mi da koža ovih la= za puder, toliko

postoji jeđan divan labud, zvani pevač, čije Oygnus musicus, ı kome sam labudova i stručni pon atrači GRIJRU

ihov dolazak wu tohu zime. Ubijnli su "u na sdnokeadandi i vele da im je meso veoma ukusno. Oni su kočenim vrnatovimnu, 64 crnim Nljuanoasnovom limnnove boje, Njihovi krići su zvučni isini kao svirka truba, kao metalno odjekiva-

a nemačko ime Mingsehwan, izučavao život ptica, govo-

tiji labud je evropski beli Inbnd, onaj iz a e ira je onaj gušavi i nemi labud koji ima crnn ćubu na čelu. Njegovu siluetu mnoge od nas letnje odmore, TLemanskog jezera, gde ga mnogi Iotogra~

immmnuju n razlitičim pozami., i i i et egića irbWMa kad stoji na obnli ne zaslužuje da se pamfi;

| espretan, spor u kretanju, obiman Rea 1 (etonjbies porodne za veslauje, ali znto

Ja lično volim da ga nnđem svake

pokaznje svoje suviše

suvu. Posmatrajmo ga, nasuprot

leđa. Njegov vrat se svojom vithošću: prvo

du bi zagnjurio kljun u perje

odeyevobgayenaseapsasagoooo0ooeooo ee eee epaooe oo ove sapo ea to edo Ooeoe0WaBO ao Beo ge aeeoee0e000Peae UO III III III II III]

„u.

UD -

ONOVA PTICA

vodu tražeći sebi hrane i izvlači ga s mnogo ljupkosti. Neki put se zagnjuruje čitavim prednjim delom teln i njegova trtica sioji uspravno iznad vode i manevriše svojim crnim nogama da održi ravnotežu.

Smatra se da je labund nem; međutim neki put čujn ga 300 dava, grgoće, pa čak odaje i jedno „kjer, kjer" slabim glasom. eti Njegov let je dopadljiv, Njegova krila, lepršajući se, proizvode dosta jak šum i daju utisak snage. Ali, kako su mu teški uzleti i spuštanja! Da bi mogao Doletefi, labud trči dušo po vodi, jer kratkoća njegovih nogu &prečava mu normaini' zamah. krila. Prilikom spuštanja on leteći gkoso sleće na vodu i klizi dosta dugo po njoj, ispružajući svoje noge napred da bi zanstavio zamah. '

Misli se da je miran i blage naravi. Ali nije uvek tako:

.

dovoljno je baciti poveći komad hleba ispred grupe labudova pan da se započne bitka. Jedan grabi željeni, komad, beži i usamljuje se; drugi, a sa ovim i treći, upućuju se za prvim, pa kad ga stignu udaraju ga kljunovima, čupajn mu perje i pokušavaju da mu ofmn plen, Nije retko videti ga u nekoj grupi kao pticu naročito borbenu, napada druge labudove ili gusane, ili pse na obnli, a hoće da se suprotstavi i detetu ili čovekn Mada mu preti; Bnaga njegovih krila, jačina njegovog khljana, njegova sn sredstva odbrane. Ipnk, zna da buđe i umiljat, Opisan je jeđam labud, koji je bio veliki prijatelj svoga čuvara, zagnjurivao bi svoj dugi vrat njemu ispod miške i nije se ustručavao da napada osobe kad bi pretile njegovom zaštitniku.,

WU proleće, u vreme ljubavi, može Se posmatrati parenje labađova, Opisanm je njihova svađbena svečanost, Fotogrdhisani su mužjak i ženka jedno prema drugom, dok se dodiruju kljunovima ili miluja jedno drugo po obrazu; oba duga vrata sudaraju se nu obliku jednog S i prave pred našim očima oblik velikog srca, Koliko strasnog milovanja čine obe ptice svojim dngim vratovima! Gnezdo im nije gospodstvenpD:

| gomila granja, algi, perja, u sredini obioženo lišćem i thavom. Najčešće se tu nalaze pet ili šest jaja, a meki put ih ima i dvannest. Posle inkubacije od seđam međelja ispiliuju se mali; oni su obično pokriveni s početka sivim paperjem, a zafim mrko-sivim perjem.

Ovi mali vole vođa'i znaju odmah da plivaju, Njihova povorka pretstavlja divan prizor. Jedno od roditelja plovi napred, drugi roditelj završava povorku; između njih mali se ređaju u pravilnom redu i Sa Jednakim odstojanjem između sebe. Tako nam te Dtiće pokazuju na vodi slika porođičnog reda, sa švim onim što odaje vaštitničku nežnost s jedne i pažljivu disciplinu s druge strane, Kad se neko od mladih umori, stariji ga uzimajn sebi na leđa, Ako bi hteli da ukašemo dokle može da ide kod tih ptica naklonost prema njihovim malima, dovoljno nam je da ispričamo dirljivu istoriju pogreba jednog lnbuča, koju ie donela štampan Velike Britnnije, Ticalo se dva labada, posmatranih od jednog zakupea nekog poljskog dobra, Oni su bili napravili svoje gnezdo na obali reke preko puta njegove kuše i bili sn odnegovali pet malih, Ali jedno od malih je uginulo. Tada je ženka svojim kljunom iskopala rupu na obali i oba roditelja staviše mrtvo telo wu nju, Zatim skupiše trske i pokriše rupu. Kađ su svršili taj posao, otišli sm niz reku sa ostalim malima. Ali svakog dana, za vreme sledećih deset dana, vraćali su se; ostajali bi tu po jedno pola sata, sakupljali bi još trske i pokrivali rupu u kojoj je bilo sahranjeno telo njihovog malog.

Rašćenje tih ptica je sporo. Labud dostiže težinn od

oko jedanaest kilograma tek posle više od pola godine, dok pelikan, dva meseca po ispiljenju prelazi težina svojih roditelja, Članovi jedne porodice žive vajedno do sleđećeg proleća; tada se mlađi razilaze i roditelji ostaju zajedno. U trajmosf{ fe veze mnogo se Vernmje. Pa fa se događa u slučaju obudovelosti? Kad labud ostane udov, dugo ostaje usamljen; pliva sam. U jednom zoološkom vrtu hteli sma da dadu ženku jednom labudu udoveu, ali om je odbiiao sve ponude, Tek posle pauze od dve godine, kad se jednoga dana pojavila ženka na jezeru, naš udovae počeo je da moni lepu strankinju. FI nbrzo potom, zajedničko je gnezdo bilo sagrađeno O dugovečnosti labnadova bilo je dosta diskusija. Bifon

Im je pripisivao veoma dug život. Nekoliko pisaca zoologa davali su im čalk do tri stotine godine života. Nedavna posmantra. Miki primoravaju nag da im pripišemo samo dvadeset Pot godina života, | Naačnici nisu propustili đa ispitaju biologiia labodova, Čak su pregledali i kvalitet njihovog perja; može se izbrojati češiri perća na gram težine fela, dok je kod grlice izbrojano swedamnnest. Kljun je bio aaa đetalinog ispitivanim | zapažena je jedna karakteristična anomalija da je morn,ja vilica kraća no donja: fa je nepravilnost zapažena na TLemanskom jezeru kod UBija. Tako isto, sekciran je vrat labuda, i moglo se konstaiovati da on ima, ne seđam kao što je to obično, već dvadeset pet vratnih pršljenova. Mirena je temperafura w labuda: kad je normalna, ona je četrdeset i jeđan stepen toplote :

Merili su težinm labađovog mozga, Labnd od pet kilo-

osavbaČpasaoneago0e.ABeaBPN0008000040000A

O, eo \eevesasnopooepa00 epa ooo Boga aćo Be eBe Bebe MAWE · ay tb era

grama i trista gramn fežine ima petnaest grama moždana malerije, dok jedan mali papagaj od deveđeset grama težine ima tri i po grama mozga, a veća vrsta papagaja od fri stotime četrdeset grama težine imam mozak težak skoro osan gram težine. Tako, ptica koja ylađa na vodama nije među najinteligentnijima. Pa dokle ide labudova inteligencija, engleska, štampa, koja se mnogo interesuje Jabudovima, i no prenebregava nikakvo zapažanje o njima, ispričala je povodom njihove inteligencije ova dva sledeća slačaja. Prvi se dešio v& vreme prre zime poslednjeg rata, Sa mzamrznutog jezera jedan par abudova, a prainji dvoje mlađih, došao je pred erkvn dum fraži sebi hrane, Pred ulazom w crkvu ostali sa mirni A sve vreme službe, ali ne dobivši ništa, prešli sm wlicu i ušli ogetaa BRE: gde su bili fa primljeni. IF posle toga, e god jezero o žamrznoto, oni dnevno u gostoljubivn Kkafann! PO OV GI Gvannč Drugi događaj desio se sa grupom labudova, koji sn bili nančeni da zvone u jedno zvono 'kad Žele da dobiju hrane. U početku rata ostao je samo jedan par od čitave grupe; majzad i ženka izgubi svoga mužjaka. Dadoše joi drugog muža, Ptice oti aO RIBA TOMinenij Ee. nauči Svo, draga da zvoni. nije, i troje mla znalo je da vuč, i io ŽN a dibno da ede j a e konopac od svonz ralj načih ribnjaka i jezera ima svoje meprijatelje. Ga> leb ga često vara, jer je življi i gipkiji gd. ika OB a badovi„ bore oko komada hleba koje im ljudi bacaijn, galeb, brz i odlučan, sjuruje se na površinn vode, grabi komad i u tren oka odleće u visinu, Ptica sarka, sm svojim ernim per jem i belim kljunom, rado se nilazi među Iabudovima da bi im takođe otela po koji zalogaj, A iaja naših Iljabimaca takođe su rado fražena od mnogih divljih životinja, a naročito od vodenih pacova i lisica, Događa se da kad labud zagnjuri BvOj dupi vrat u vodu „da bi dohvatio nekm algu ili nekog mekušca, štuga ga hvata za vrat, FI tada može da nastane veoma OpOlan IOTIA Thai mogu podleći oba profivnika 4 Naša lepa životinin mora takođe da računa i Paraziti, Rkoji se nastaniaju u njenim organima 8 vavonjev gaj iBanje i krvotok Duga je lista njenih neprijatelja...

LL. B.

Labudovi na obali Tema.

Kađa je oseka

jedan uvmuti feder ud madđraca zarđao boje ugaslog sunca

blista se u obalskomn mulju

A okolo plove | nepremočivi i ravnođušnj labudovi besprekomo beli .·i'sa vode odjelzuju

njihovi promukli i piskavi krici' Sutra kad se zavesa reke i podigne nađ drugim otpatcima labudovi će nastaviti balet Samo će dekor biti. promenjen (Preveo Nikola Trajković) Žak Peer

Bahapogovoo009B6PO800000O0d e oWabe

vene agrara aan Ya a da azayaagaaa raaaraaayaAA4 3 aaa aaagraBama3A&R3NNRSZ288A90

ayaosyasıssyeB BABE P839V A BP RrNW889A8RY0834R&ABG33344580809436309.