Nova Evropa

Grohar je već bio duboko zapao u konvencijonalnu školu kad je osetio potrebu slobodnog razvoja, Drugovanje s Jakopićem olakšalo mu je utiranje puta, a izabrao si je još i oduševljavaјибеб уодји, Segantinija, Zanimljivo je, da je ovoga napustio iza kratkog zajedničkog puta, te da je samostalno odgovorio na njegov uticaj. Ostao je manje nedotaknut nego Jakopić, a posle je našao, pred domaćom prirodom i rodnim gorama, svoj vlastiti izražaj, različit od svoga uzora, Rana smrt pokosila da je na svršetku doba koje znači slovenačku romanfiku raspoloženja u pejzažima i u kompoziciji. Jama je počeo slikati kao pravnik, te se tek po dolasku k Ažbeu oslobodio dileiantizma, I on se утабао Кид, аб тије tu izdržao, Po celoj srednjoj Evropi molovao je pejzaže, na kojima su se večno menjale nijanse rasvetljenja i letnjeg doba. ЗадтИпа пјебоуа stvaranja je omedjena; kao što njegova disciplinovana ličnost ne nalazi širokih falasanja, isto tako ostalo je i njegovo stvaranje pri mladenačkoj ljubavi Miris pejzaža probudio je umetnički interes i probija već u starosti kao glavni faktor tanku koru tehničke formule, — Matija Sternćn je snažniji karakter, koji je od svih Slovenaca najviše stekao u Minhenu. Ipak njegov, sanani realizam nije u srodnosti s nemačkim objektivnim naturalizmom, nego je muškarački nadlašen govor, potenciranost koja ugušuje mekše a nedovoljno tvoračko čuvstvo. Za Sternćna je predmet nedomašna egzistenca; boja podcrtava njegovu dinamičku vrednost,

Prednja petorica modernih slovenačkih umetnika, koji su značajni stvaratelji cele бепетасје slikara, nisu meteorski pojav u fradiciji slovenačkog slikarstva, Oznaka »impresijonisHi« je vremenski netačna, budući da je prvi i odlučni korak ka impresijonizmu učinio još Juraj Šubic, a općenito i mnogo preuska. Da se je mlada generacija prihvatala samo zrele forme francuskog immpresijonizma ne bi je mogla nikad ispuniti životom, te ju plodonosno presaditi na domaće Че. U njenu radu, koji je Šubicev početak razdelio u diferencirano stremljenje, dolazi do izraza opšti pravac sa Zapada. 9de je već dušo vremena središte slovenačkog čuvstvovanja i iz njega izvirućed umetničkog stvaranja, Mnogo zanimljivija | umetnički beskrajno značajnija je lična reakcija slovenačkih slikara na moderni program Zapada, Ono što su stvorili Vesel, Grohar. Jama. i Sternćn, ima svoju individualnu umetničku i zato takodjer i nacijonalnu vrednost; Jakopić pak, sa svojim širokim zahvatom, primio je sve sokove, te je potencirao prvobitni program svetlog slikanja do kozmičkog obujmanja prirode. i pokazao je u boji kao oduhovljen pojav. Njegov umetnički razvoj može se uporediti s velikom rekom. Која prima u svoj tok mnoge rečice i potoke; ono što je om sam

217